Predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore Tea Dakić je u saopštenju dostavljenom medijima naglasila je da su uznemirujuće vijesti o postojanju lažnih ili kupljenih diploma i neetičnom ponašanju zdravstvenih radnika i saradnika koje, kako je rekla, omogućava pojedincima da zaobiđu neophodnu edukaciju i akademska i klinička iskustva, kao i druge esencijalne korake u procesu licenciranja i akreditacije medicinskog kadra.
Dakić ističe da profesionalni rad u zdravstvenom sistemu zahtijeva rigorozno i cjeloživotno obrazovanje i obuku, a da se sticanje odgovarajuće stučnosti i održavanje neophodnih kompetencija ne postiže “preko noći”.
Ona upozorava da ne postoje prečice – rad u zdravstvu je zahtjevan, i iziskuje od pojedinaca da se kontinuirano prilagođavaju i razvijaju, kako bi osigurali kvalitetnu zdravstvenu njegu i adekvatnu organizaciju zdravstvenog sistema.
“Do sada identifikovani slučajevi falsifikovanih diploma, kao i spekulacije da ovo nisu izolovani incidenti neetičnog ponašanja u ovom smislu žalosni su i potkopavaju sve što medicinska etika predstavlja i za šta se zalaže”, poručuje Dakić.
Prema njenim riječima mnogo je značajnih rizika koji prate zapošljavanje zdravstvenih radnika koji tvrde da su kvalifikovani kada to nisu.
“Ovakvo neetično i nezakonito ponašanje dovodi pacijente u opasnost od rizika zdravstvene njege koja odstupa od prihvaćenih standard i protokola, potencijalne zloupotrebe, ali i medicinskih grešaka koje mogu biti i fatalne. Nadalje, ovi nezakoniti i neetični postupci omalovažavaju i narušavaju i dostojanstvo i reputaciju svih zdravstvenih radnika i saradnika, koji su svojim obrazovanjem, marljivim radom, posvećenošću, kao i uloženim vremenom naporno zavrijedili povjerenje građana koji nam svakodnevno predaju u ruke svoje zdravlje i svoje živote. Nekvalifikovani kliničari takođe predstavljaju rizik za cjelokupni zdravstveni sistem, kroz svoje povezivanje sa drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnicima koji se, neznajući, oslanjaju na svoje nekvalifikovane kolege”, istakla je Dakić.
Ona je dodala da etički kodeksi, kojima se vode ljekari, medicinske sestre, tehničari i drugi zdravstveni radnici i saradnici, vrlo jasno navode da interesi pacijenata moraju imati prednost nad svim drugim interesima, kao da zdravstveni radnici moraju u potpunosti biti posvećeni pružanju kompetentnih zdravstvenih usluga, uz punu profesionalnu i moralnu nezavisnost i odgovornost, sa saosećanjem i poštovanjem ljudskog dostojanstva.
Zdravstveni radnici dužni su da se i prema pacijentima i prema kolegama odnose pošteno, bez prevare i obmana, kao i da odgovarajućim institucijama prijave one koji rade neetično, nezakonito, nekompetentno ili koji učestvuju u radnjama koje sadrže obmanu ili prevaru.
Dakić napominje da bi zdravstveni radnici morali da izbjegavaju sve oblike ponašanja koji bi mogli da oslabe povjerenje javnosti u medicinsku profesiju.
“Integritet medicinske profesije i povjerenje koje pacijenti polažu u zdravstvene radnike zahtijevaju najviše moralne standarde bez izuzetka. Da bi zadržali to povjerenje, pojedinci u zdravstvenom sistemu morali bi u svim prilikama podsjećati i sebe i druge na najviše standarde profesionalnog ponašanja i biti spremni da prijave ponašanje koje je u suprotnosti sa principima etičkog kodeksa nadležnim organima”, dodaje Dakić.
Poručila je da zdravstveni sektor, ali i vlada i druge čelne institucije u zdravstvu i državi, moraju uzeti u obzir dugoročne efekte izuzetaka od poštenog i etičnog ponašanja u oblasti medicine, al ii u svim drugim oblastima, kako ne bi došlo do toga da društvene vrijednosti na koje se oslanjamo i povjerenje javnosti u zdravstvo budu ozbiljno ugroženi.