Crveni krst Crne Gore je danas, uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, organizovao panel-diskusiju na temu ”Hibridno ratovanje i novi izazovi za efikasnu zaštitu ljudskih prava”.
“Širenje znanja o osnovama i principima Međunarodnog humanitarnog prava je jedna od osnovnih programskih djelatnosti Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, uz poseban akcenat na ulozi humanitarnih radnika, zaštiti civila, ranjenih i povrijeđenih, brodolomnika i ratnih zarobljenika”, navode iz Crvenog krsta Crne Gore.
Cilj panela je, kako navode. je bio da omogućimo diskusiju o značaju Međunarodnog humanitarnog prava u kontekstu hibridnog ratovanja, izazovima u zaštiti ljudskih prava, te modalitetima prilagođavanja modernim načinima ratovanja uz imperativnu zaštitu ljudskog dostojanstva i ograničavanje efekata sukoba.
U okviru diskusije koja je sastavljena iz dva panela, razgovarano je sa predstavnicima renomiranih institucija koji su govorili na dvije teme: 1. Međunarodno humanitarno pravo i njegov odnos sa Međunarodnim pravom o ljudskim pravima i 2. Hibridno ratovanje- granica između rata i mira.
U okviru prvog panela, govorili su Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne gore, Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Nebojša Vučinić, profesor Univerziteta Crne Gore, Jovan Jablan, saradnik na Univerzitetu Donja Gorica i Neda Dojčinović iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Dubak je istakla da je tokom, u svijetu aktuelnih oružanih sukoba, „nažalost Međunarodno humanitarno pravo bačeno pod noge. Hiljade civila i humanitarnih radnika izgubilo je živote, pa nam jedino ostaje da se nadamo da će svjetske sile iz pomenutih sukoba ipak nešto naučiti“. Istakla je ulogu Međunarodnog komiteta Crvenog krsta kao jedine humanitarne organizacije čija je uloga, tokom oružanih sukoba, prihvatljiva za obje strane oružanog sukoba. Ona je najavila da će Crveni krst Crne Gore u budućnosti, kroz obrazovni sistem, raditi na istraživanju Međunarodnog humanitarnog prava.
Prof. Vučinić istakao je da je oružani sukob dio čovjekove prirode, ali da bi jedna država izvojevala vojnu pobjedu, ne moraju ginuti žene, djeca, stariji, civili i nenaoružane osobe. Podsjetio je na naše čojstvo i junaštvo i dodao da „bez obzira na ulogu u oružanim sukobima, odredbe Međunarodnog humanitarnog prava moraju svi poštovati“. Po njegovim riječima, od neolita do danas, poštovanje ljudskih prava nije mnogo napredovalo i nalazimo se na prekretnici- da li poštovati ili potpuno pogaziti poštovanje ljudskih prava.
Osvrnuo se i na dešavanja u Izraelu i Pojasu Gaze- pozvao je međunarodnu zajednicu da zaustavi oružane sukobe i adekvatno kazni krivce; ukoliko do pomenutog ne dođe vraćamo se u period starijeg kamenog doba. Profesor je poentirao svoje izlaganje istakavši da ni u oružanim sukobima nije sve dozvoljeno, a da je naročito zabranjeno namjerno kršenje odredbi Međunarodnog humanitarnog prava.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Bjeković dodao je da je „sistem ljudskih prava u krizi zbog toga što se o izvršavanju tih obaveza malo ko zapravo i stara. Nedostatak odgovornosti je ključni problem u nepoštovanju ljudskih prava.“
Jablan je dodao da Međunarodno humanitarno pravo čini skup minimalnog broja pravila u oružanim sukobima ali da se, konkretno u Pojasu Gaze, ne primjenjuju i ne poštuju. On je dodao da Međunarodno humanitarno pravo oružanim sukobima daje legitimitet i da zapravo pravo na život i dostojanstvo predstavljaju dva različita pojma, o čemu nemamo dovoljno razvijenu svijest.
„Dostojanstvo je subjektivni pojam- ukoliko je nama nešto dostojanstveno, ne mora da znači da je i drugome. Dakle time se naglašava da život nije primarna vrijednost, već vrijednost nacije ili vjerska ideologija“, naveo je Jablan.
Zaključio je: „Neka bude nacije pa makar svijet propao- a šta će nam sve te vrijednosti ako svijeta nema?“ Ukazao je na to da upravo mladi ljudi tim povodom mogu mnogo toga učiniti- osvijestiti probleme ljudskih prava i otvoreno govoriti o njima.
Dojčinović istakla je da je jako puno izazova sa koima se susrijeće Međunarodno humanitarno pravo, upravo zbog promjene prirode oružanih sukoba (oružani sukobi u ruralnom području i razvoj modernih tehnologija). Ona je ukazala na važnost razvoja budućih pravila humanitarnog prava, ali i dodala da i postojeća pravila u dovoljnoj mjeri omogućavaju zaštitu ljudskih života, u slučaju kada se ta pravila poštuju. „U periodu mira treba raditi na prevenciji i unaprjeđivanju Međunarodnog humanitarnog prava.“
U drugom panelu o hibridnom ratovanju, govorili su Nikola Ražnatović iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Nikola Martinović iz Ministarstva odbrane, Nikola Rovčanin iz Uprave policije, Anđela Simonović iz NVO Women4Cyber Montenegro i Rejhan Hot iz Instituta za javno zdravlje.
Ražnatović je na ovu temu dodao da je jako teško identifikovati aktere hibridnog djelovanja.
„Hibridno ratovanje nije jasno i precizno definisano: postoje konvencionalno i nekovencionalno ratovanje i hibridne aktivnosti“, kazao je Ražnatović.
On je dodao da Crveni krst upravo prepoznaje aktuelne izazove sa kojima se suočavamo od kojih je i hibridno djelovanje. Istakao je da je veoma važno uspostaviti nacionalnu komisiju za Međunarodno humanitarno pravo u Crnoj Gori koja bi imala savjetodavnu i koordinacionu ulogu.
Martinović je istakao još jedan oblik hibridnog ratovanja, a to je elektronsko ratovanje koje postoji još od Drugog svjetskog rata. On je dodao da je edukacija, preventivno djelovanje i međusektorska saradnja veoma važna, sa čim se složio i gdin Rovčanin koji je dodao važnost eudukacije o online kulturi.
Simonović je govorila o bezbjednosti u cyber prostoru sa akcentom na rodnu dimenziju. Istakla rezultate istraživanja Evropske komisije u kojim se navodi da je 11% žena zaposleno u bezbjednosnom sektoru, dok samo 20% žena upisuje studije u vezi sa cyber bezbjednošću.
„Važno je povezati eksperte iz svijeta bezbjednosti širom svijeta kako bi pomogli ženama da dođu do izražaja i podići nivo svijesti o važnosti inkluzivnih timova kako bi se povećala njihova efikasnost i efektivnost“, smatra Simonović.
Hot je govorio o rasprostranjenosti hemijsko-biološkog oružja i na njegovu masovnu upotrebu.
„Prijetnja bio-terorizmom je ogromna ali je naša svijest o tome veoma niska“, kazao je Hot.
Zaključeno je time da se nadamo da postoji svjesniji i savjesniji dio čovječanstva koji ne prati slijepo interese države, u oružanim sukobima.