Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da u nedelju, očekuje razmjenu zarobljenika Kijeva i separatista na istoku Ukrajine. Ako se to potvrdi, biće to nova prekretnica u tamošnjem oružanom sukobu.
“Razmjena će se dogoditi sjutra. Očekujemo je. Za sada identifikacija svih ljudi još nije okončana”, rekao je Zelenski, saopštilo je Predsjedništvo Ukrajine.
Danas je vladina posrednica za samoproglašenu Donjecku Republiku Daria Morozova, objavila da su Kijev i separatisti postigli dogovor o razmjeni zarobljenika u nedelju.
Po njenim rečima, dvijema separatističkim teritorijama – Donjecku i Lugansku ukrajinske vlasti predaće 87 ljudi, dok će te teritorije dati 55 Kijevu.
Ruski mediji navode da to treba da se obavi na liniji fronta.
Razmjenu zarobljenika prije kraja ove godine Zelenski je tražio 9. decembra u Parizu gdje je održan prvi mirovni samit o Ukrajini od 2016. godine. Tamo se prvi put susreo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, pod francusko-njemačkim predsedavanjem.
Od izbora Zelenskog, bivšeg glumca i komičara, za predsjednika došlo je do popuštanja s Rusijom. Kijev i Moskva su u septembru razmijenili 70 zarobljenika, uključujući ukrajinskog filmskog rešisera Olega Sencova koga je pustio Kremlj.
Tada su se obje zaraćene strane povukle u tri mala dijela linije fronta, a pariski samit je odlučio da bi do kraja marta trebalo da bude još povlačenja.
Rusija je takođe vratila ratne brodove Kijevu koje je zauzela.
Rat Kijeva i proruskih separatista ostavio je više od 13.000 mrtvih od 2014. godine, nekoliko nedjelja poslije aneksije Ruskog poluostrva Krim i proevropskog ustanka u Kijevu.
Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu za finansiranje i naoružavanje pobunjenika, što Rusija negira, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu u zaštiti lokalnog ruskog stanovništva.
Potpisivanjem Mirovnih sporazuma iz Minska 2014. i 2015. godine, okončane su najžešće borbe, ali prekid vatre nikada nije sproveden, te su sukobi skoro svakodnevni.
Pregovori u Parizu Putina, Zelenskog, Emanuela Makrona i Angele Merkel – format nazvan “Normandija”, nijesu rezultirali napretkom ka povlačenju teškog naoružanja, vraćanju Kijevu kontrole nad granicom s Rusijom, povećanjem autonomije za teritorije pod separatističkom kontrolom ili organizovanje lokalnih izbora u tim oblastima.
Čini se da dvije strane imaju određene nepomirljive stavove.
Volodimir Zelenski je tako isključio izbore i bilo kakvu autonomiju sve dok su oružane grupe “ilegalno” na ukrajinskoj teritoriji.
S druge strane, Vladimir Putin, pružio je snažnu podršku pobunjenicima 10. decembra, isključujući bilo kakav povratak granične kontrole Kijevu. “Mogu zamisliti šta bi se moglo dogoditi u tom slučaju: Srebrenica!”, rekao je Putin, pominjući masakr bosanskih Srba nad 8.000 muslimana 1995. godine.