Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Velika promjena za korisnike interneta: EP izglasao kontroverzni Član 13

Član 13 Zakona o autorskim pravima na internetu prisiljava internet kompanije da uvedu stroge nove automatske provjere kroz koje sadržaj mora da prođe prije nego što se sadržaj objavi na platformama poput Tvitera, Fejsbuka ili Jutjuba.

Evropski parlament izglasao je kontroverzni Član 13, kojim se žestoko pooštravaju pravila o poštovanju kopirajta na internetu.

Član 13 Zakona o autorskim pravima na internetu prisiljava internet kompanije da uvedu stroge nove automatske provjere kroz koje sadržaj mora da prođe prije nego što se sadržaj objavi na platformama poput Tvitera, Fejsbuka ili Jutjuba.

Novousvojenim zakonom predviđena je obaveza da tehnološke platforme „filtriraju“ sadržaje koje korisnici postavljaju i da provjere da li je došlo do kršenja autorskih prava.

Zastupnici su, nakon dvije i po godine pregovora, kontroverznu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a podržali s 348 glasova ‘za’, 274 ‘protiv’ i 36 suzdržanih, u posljednjoj prilici da usvoje prije izbora za Evropski parlament.

Dakle, zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. Očekivano, obje strane se optužuju za zastupanje financijskih interesa.

Cilj novog zakona je prilagoditi evropsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001, kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nijesu imali toliki uticaj na društvo kao danas.

Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, evropskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti.

Protesti grupe ‘Spasimo internet’

“Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokratiju i kulturu”, poručilo je prošle sedmice 267 predstavnika evropskih medija, prenosi agencija France Presse.

U subotu su se širom Evrope održali protesti na poziv skupine “Spasimo internet” koja mjesecima poziva na odbranu “slobodne razmjene mišljenja na internetu”.

U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetina hiljada ljudi.

Njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije u četvrtak su bile nedostupne 24 sata u znak protesta.

Protivnici zakona najviše kritikuju njegova dva članka. Najsporniji je članak 13, čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput kompozitora, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje koriste njihova djela.

Platforme odgovorne za sadržaj

Foto: AP/European Union-E

Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji bi trebalo da bude dijeljen u skladu s autorskim pravima.

Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja je upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure.

Kritičari tvrde kako takvi “roboti” zaduženi za razvrstavanje sadržaja takođe neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava poput popularnih memova.

U konačnom tekstu direktive, prenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i dijeljivi na internetskim platformama.

„Ako se fizička osoba na digitalan, nekomercijalan i razmjeran način koristi kratkim isječcima ili kratkim doslovnim navođenjem iz djela ili drugog sadržaja u stvaranju novog djela koji zatim učita, u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije i podražavanja, države članice mogu predvidjeti izuzetak ili ograničenje prava iz članaka 2. i 3. Direktive“, stoji u izmijenjenom tekstu, iako njegovi protivnici upozoravaju da će uprkos ovoj promjeni velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego rizikovati moguće kazne.

U tekstu se takođe navodi da će automatski biti izuzet prenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije.

Pored toga, u pokušaju podsticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive koja takva preduzeća definiše kao ona koja imaju manje od 10 zaposlenih i čiji je godišnji prihod manji od 2 miliona eura, a javnosti su dostupne manje od tri godine.

Mnogo pravnih nejasnoća

Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštovanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu.

Time bi dijeljenje linkova s člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.

Internetske platforme takođe će morati uspostaviti brze sisteme za ispravljanje putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.

Drugi sporni dio Direktive je članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog “susjednog autorskog prava” za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generiše zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka.

Njemačka zastupnica Julia Reda, jedina predstavnica pirata u Evropskom parlamentu, upozorava kako će se time za “pojedine riječi ili kratke isječke” medijskog sadržaja trebati dozvola, dodajući kako će to zavisiti i od buduće interpretacije sudova o tome što znači “kratko”. Dotad, smatra zastupnica, sloboda postavljanja hiperlinkova biće pravno nejasno.

Zagovornici članka tvrde kako će se njime autori originalnog sadržaja na kojem se temelje njegove reprodukcije na drugim platformama biti za to pravednije plaćeni.

Istraživanja Komisije su 2016. pokazala da 57 posto korisnika interneta pristupa novinskim člancima putem društvenih mreža, servisa za prikupljanje informacija i pretraživača, od čega njih 47 posto pročita sažetke koje su pripremila ta web-mjesta, a da na njih ni ne klikne.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve