Nakon zatvaranja biračkih mjesta u Velikoj Britaniji objavljeni su prvi rezultati izlaznih anketa.
Prema njima Boris Johnson odnosi ubjedljivu pobjedu, javljaju BBC i Sky News.
Vladajuća britanska Konzervativna partija, Borisa Džonsona osvojila je 368 poslaničkih mandata što je za 42 više od neophodne većine od 326 za formiranje vlade – pokazuju preliminarni rezultati koje je objavio BBC Njuz u saradnji sa ITV Njuz i Skaj Njuz, na osnovu istraživanja sa biračkih mjesta koja su zatvorena u 23 sata po srednjoevropskom vremenu.
Džonson je pola sata nakon objave izlaznih anketa na Twitteru zahvalio svima koji su glasali za Konzervativnu stranku.
Thank you to everyone across our great country who voted, who volunteered, who stood as candidates. We live in the greatest democracy in the world. pic.twitter.com/1MuEMXqWHq
— Boris Johnson (@BorisJohnson) December 12, 2019
Laburistička partija, opozicionog lidera Džeremija Korbina, je osvojila 191 mandat.
Škotska nacionalna partija (SNP) je dobila 55 mjesta, dok su Liberalne demokrate osvojile 13 mjesta. Plaid Cymru je osvojio tri mjesta, dok su Zeleni dobili samo jedno mjesto. Stranka Brexit na izborima prema izlaznim anketama nije osvojila niti jedno mjesto.
Torijevci su prema preliminarnim rezultatima osvojili 50 mandata više nego na izborima 2017, što je njihov najbolji rezultat od ubjedljive pobede Margaret Tačer 1987. Laburisti su pak izgubili 71 poslaničko mjesto u odnosu na prethodne izbore, a SNP dobila 20 mandat više.
Takozvani “exit poll”, odnosno rezultati na osnovu izlaznih anketa objavljeni su na osnovu 22.790 intervjua sa glasačima na 144 biračka mjesta.
U izlaznoj anketi od glasača se traži da popune lažni glasački listić kada izađu s biračkog mjesta, što bi trebalo da pokaže kako su upravo glasali.
Ove preliminarne ankete su se u posljednje vrijeme pokazale relativno tačnim. Na izborima prije dvije godine je predviđeno da nijedna partija neće imati većinu da sama formira većinu (hung parliament).
Većina rezultata trebala bi biti poznata u petak ujutro.
Izborni dan
Johnson je glasao u centru Londona gdje je došao s psom, a čelnik laburista Jeremy Corbyn objavio je fotografiju pred biračkim mjestom na sjeveru britanske prijestolnice.
Škotska čelnica Nicola Sturgeon glasala je u Glasgowu, a predsjednica liberalnih democrata Jo Swinson u Istočnom Dunbartonshireu. Lider stranke Brexit Nigel Farage glasački je listić poslao poštom.
Breme odluke o izlasku iz EU
Ovo je treći put u posljednjih šest godina da će Britanci glasati na parlamentarnim izborima, a i ovog puta na njima je, osim izbora nove vladajuće garniture, i breme odluke kako će, kada i da li će uopšte njihova zemlja izaći iz Evropske unije.
Nekoliko sati prije izbora presudnih za Brexit konzervativni premijer Johnson i njegov laburistički protivnik Corbyn otkrili su u srijedu svoje zadnje karte kako bi pobijedili na izborima.
Johnson se nada dobiti većinu kako bi sproveo izlazak iz EU-a koji je ispregovarao s Bruxellesom, a Corbyn u slučaju pobjede obećava novi referenedum o brexitu.
Johnson je sazvao izbore kako bi prevladao blokadu parlamenta, u kojemu njegova manjinska vlada nije uspjela progurati zakonodavstvo kojim bi se regulisao izlazak Velike Britanije iz Eropske unije, koji je morao biti odgođen do 31. januara.
Devet godina vladavine konzervativaca
Pravo glasa u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ima oko 46 miliona glasača, koji će odlučivati ko će ući u Donji dom Parlamenta, koji ima 650 zastupnika, prenosi Tanjug.
Ovi izbori mogli bi biti i prekretnica su za aktuelnog premijera Borisa Johnsona, koji bi, ukoliko izgubi vlast, postao britanski premijer s najkraćim stažem u Downing Streetu 10, gdje se uselio u julu ove godine.
Konzervativci su već devet godina na vlasti i trenutno imaju 298 mjesta u Donjem domu, a Johnson je izjavio da će, ako osvoji većinu, završiti proces izlaska iz EU-a, odnosno Brexit, koji je odložen do 31. januara.
Opoziciona Laburistička stranka Jeremyja Corbyna trenutno u Parlamentu ima 243 mjesta i na ovim izborima pokušat će se vratiti u kabinet, prvi put poslije 2010. godine.
U njihovom fokusu su planovi da se više novca izdvoji za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalnu brigu, ali i ključne industrijske grane, kao i da se osigura pristup besplatnom internetu.
U Parlamentu 35 mjesta ima Škotska narodna stranka, koja se protivi izlasku iz Unije i želi da Škotska napusti Veliku Britaniju te, kao nezavisna država, (p)ostane članica EU-a.
‘Toksična politička atmosfera’
Liberalne demokrate, koje žele da se Brexit u potpunosti otkaže, imaju 20 mjesta u Parlamentu.
Na ovim izborima prvi put će zajedno izaći tri manje stranke koje su za EU – Liberalno demokratska, Zeleni i Velška stranka Plaid Cymru, koje su se obavezale da se neće kandidirati jedni protiv drugih za pojedina zastupnička mjesta, kako bi osvojile što je moguće više glasova.
Ostrvski mediji objavili su podatak da se više od 70 dosadašnjih zastupnika nije ponovo kandidiovalo, obrazlažući svoje odluke “toksičnom političkom atmosferom” zbog Brexita.
Prema britanskim zakonima, maksimalan iznos koji politička stranka može potrošiti na reklamiranje, troškove kampanje i druge troškove je 19,5 miliona funti, odnosno, 30.000 funti po zastupničkom mjestu.
Nakon 96 godina, izbori u decembru
Prema dugogodišnjoj tradiciji, parlamentarni izbori se, uobičajeno, zakazuju tokom proljetnih mjeseci, zbog ljepšeg vremena, pa je današnji izlazak na birališta prvi decembarski poslije čak 96 godina.
Bilo koja stranka koja osvoji većinu može formirati vladu s premijerom iz redova te stranke.
Ako nijedna to ne uspije, po pravilu, partija s najviše osvojenih mjesta pokušava formirati manjinsku vladu, a treća opcija je da se stranački lideri dogovore i formiraju koaliciju.