Sinoć je nakon deset sati pregovora postignut konačan dogovor evropskih institucija o zabrani dvostrukog kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU-a u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je rekla kako je riječ o završetku petogodišnje borbe koja će rezultirati jednakom kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Evropi.
“Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis”, kazala je Borzan.
Istraživanje koje je sprovela s Hrvatskom agencijom za hranu je bilo, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.
“Mene su ti rezultati obavezali i obećala sam da neću stati dok ne ostvarimo stvarnu ravnopravnost za sve građane EU. To je bio rovovski posao, ali sinoć je dogovorena zabrana različitog kvalitete za sve proizvode, dakle i hranu, ali i tehniku, automobile i slično”, objasnila je Borzan.
Dogovorena je i sigurnosna odredba da Evropska komisija mora u roku tri godine napraviti ocjenu efikasnosti novih pravila i po potrebi ih postrožiti.
Prema proceduri, dogovor još moraju potvrditi i Vijeće i Europski parlament konačnim izglasavanjem u narednim sedmicama.
Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godišnjeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i evropsko istraživanje kvalitete proizvoda za koje je sredstva iz EU proračuna osigurala upravo Borzan.
Šta ova odluka konkretno znači? Jednostavno, proizvodi će u svim zemljama EU biti jednakog kvaliteta. Dosad to često i nije bio slučaj, a postoji bezbroj primjera u kojima se ustanovilo da su proizvodi u zapadnim, bogatijim zemljama znatno kvalitetniji nego na istoku Evropske unije.
Dobar primjer za takvu praksu je popularni namaz Nutella.
Tako je istraživanje zastupnice Borzan prije nekoliko godina poređenjem hrvatske i njemačke Nutelle utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži surutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu, dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu. Surutka je jeftinija sirovina. Takođe je primijećena značajna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i ukusu proizvoda: proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao, dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjik i maziviji.
No sad je takvoj praksi kraj, a potrošači će dobijati jednako kvalitetne proizvode kao potrošači u Njemačkoj i drugim zemljama. Jasno, Nutella je samo jedan od takvih proizvoda.