Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Vašington i izbori u Turskoj: Neutralnost obavijena nadom da će Erdogan izgubiti

Erdogan i Kilicdaroglu natjecat će se za mjesto predsjednika, u trenutku kada Washington pokazuje neutralan stav i drži se na jednakoj distanci kada su u pitanju oba kandidata

Piše: Mohamed Elmenshawy (balkans.aljazeera.net)

Prvi krug turskih izbora održanih u nedjelju je završen, na kojima nijedan predsjednički kandidat nije dobio apsolutnu većinu, što znači da će se prva dva kandidata ponovo suočiti u drugom krugu predsjedničkih izbora koji je zakazan za 28. maj.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i opozicioni lider Kamal Kilicdaroglu natjecat će se za mjesto predsjednika, u trenutku kada Washington pokazuje neutralan stav i drži se na jednakoj distanci kada su u pitanju oba kandidata.

Komplicirani odnosi između dvije zemlje

Washington i Ankara imaju komplicirane odnose koji su zamršeniji nego uobičajeni odnosi koji spajaju jednu veliku zemlju sa interesima širom svijeta i veliku državu u regiji koja želi ostvariti utjecaj u svom geografskom okruženju.

Sjedinjene Američke Države su de facto vođa Sjevernoatlantskog saveza (NATO), dok Turska ima drugu najveću vojsku koja učestvuje u Alijansi nakon američke. Ubraja se u saveznike Sjedinjenih Američkih Država općenito, ali nekoliko pitanja je dovelo do izazivanja napetosti u odnosima između dvije zemlje tokom proteklih godina.

Neka od pitanja koja se posebno ističu su: turska kupovina ruskih protivzračnih projektila S-400, sporovi oko prisustva turske vojske u Siriji, pitanje ljudskih prava i ”masakr nad Armenima”, tenzije u istočnom Mediteranu, pridruživanje Švedske NATO-u, kao i sve intenzivniji odnosi Turske s Rusijom.

Tenzije, ali…

Amerika je pružila utočište turskom disidentu Fethullahu Gulenu, što je još jedan faktor koji komplicira odnose između dvije zemlje.

Alper Coskun, stručnjak za turska pitanja u Fondaciji Carnegie za međunarodni mir, smatra da je Washington zabrinut u pogledu produbljivanja odnosa Ankare s Moskvom. Također, predsjednik Biden nije pozvao Erdogana da prisustvuje na dva samita o demokratiji kojima predsjedavaju Sjedinjene Američke Države zbog slabljenja vladavine prava i sloboda u Turskoj, kako to smatra Washington.

Turska je, s druge strane, i dalje ljuta na politiku Washingtona koja podržava kurdske jedinice u Siriji povezane s Kurdistanskom radničkom partijom (PKK). Ankara je također zabrinuta zbog produbljivanja političkih odnosa i odbrambene saradnje između njenog najvećeg rivala Grčke i Sjedinjenih Američkih Država.

Sa svoje strane, Charles Kupchan, bivši visoki zvaničnik u američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost, kaže da su se odnosi između Washingtona i Ankare u velikoj mjeri poboljšali. Prije nekoliko sedmica Sjedinjene Američke Države dale su zeleno svjetlo za prodaju vojnog softvera Turskoj kako bi joj pomogla da modernizira svoje borbene avione F-16.

Obim trgovinske razmjene između dvije zemlje porastao je prošle godine na skoro 34 milijarde dolara, od čega je 19 milijardi dolara američki, a 15 milijardi turski izvoz.

Upozorenje Washingtona

Tokom svoje izborne kampanje 2020. godine, predsjednik Joe Biden nazvao je turskog lidera Recepa Tayyipa Erdogana “autokratom” i rekao da bi Sjedinjene Američke Države trebale podržati Erdoganove protivnike.

Odnosi između dvije zemlje su se znatno poboljšali nakon Bidenovog dolaska na vlast, a dva predsjednika su se nekoliko puta sastala na marginama NATO samita ili sastanaka G20.

Ruski rat u Ukrajini povećao je značaj Turske za Washington, posebno zbog njenog stava o snabdijevanju Ukrajine turskim bespilotnim letjelicama i njene ključne uloge u ukrajinskom sporazumu o izvozu žitarica.

Kada je u nedjelju upitan o prvom krugu turskih izbora, Biden je odgovorio: “Samo se nadam… pobijedit će onaj ko pobijedi”. Na taj način je njegova administracija zauzela neutralan stav prema kandidatima.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby potvrdio je Bidenov stav, rekavši: “Čestitamo turskom narodu što je izrazio svoje želje na biralištima na miran način, a turski narod mora odlučiti kako će izgledati njihova vlada.”

Rezultati prvog kruga izbora stvorili su neugodnu situaciju za Bidenovu administraciju, jer mnogi u njegovoj administraciji vide Erdogana kao neliberalnog vladara koji je naštetio demokratiji u svojoj zemlji. Međutim, u isto vrijeme shvataju da je Turska strateški saveznik u NATO-u i u ruskom ratu protiv Ukrajine, a u svjetlu stalnih tenzija na Bliskom istoku Washington ne može jednostavno okrenuti leđa moćnom turskom vladaru.

Zvaničnici iz Bidenove administracije posljednjih mjeseci šute o svojim preferencijama, iako većina njih preferira opciju da Erdogan doživi poraz na izborima. Turski predsjednik ne uživa mnogo simpatija među utjecajnim krugovima u Washingtonu, uglavnom zbog svoje islamske i nacionalističke orijentacije. U konačnici, on je i predstavnik pokreta političkog islama kakvog Washington i većina zapadnih prijestolnica ne žele vidjeti na vlasti u državama Bliskog istoka.

Oprez Bidenove administracije prilikom govora o izborima u Turskoj proizilazi iz želje Washingtona da ne pokazuje svoju umiješanost u strane izbore, što je suprotno američkom pozivu da oni budu slobodni, pošteni i nenasilni.

Istovremeno, Bidenova administracija ne želi dati ”materijala” koji bi predsjednik Erdogan mogao iskoristiti da dobije više glasova.

Turski predsjednik je optužio svoju opoziciju da sarađuje s Washingtonom, a također je kritizirao američkog ambasadora Jeffa Flakea zbog sastanka sa njegovim rivalom Kilicdarogluom.

Washington i Kilicdarogluova obećanja

Tokom intervjua za The Wall Street Journal, kandidat turske opozicije Kilicdaroglu je istakao da će Ankara poštovati odluke Zapada u vezi sa sankcijama Rusiji, a također je obećao da će pristati na ulazak Švedske u NATO prije njegovog samita u julu.

Uprkos obećanjima opozicionog lidera, Soner Cagaptay, stručnjak za turska pitanja s Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, smatra da su se američki zvaničnici u prvom krugu ponašali oprezno, a vjerovatno će se nastaviti ponašati isto i u drugom krugu izbora.

“Politika Washingtona je bila neutralna u nadi da će Kilicdaroglu pobijediti, ali to se možda neće dogoditi”, rekao je Cagaptay u članku koji je objavio Institut.

I Steven Cook, stručnjak za turska pitanja u Vijeću za vanjske odnose, vjeruje da se vanjska politika tokom Erdoganovog mandata, ako on pobijedi, neće razlikovati od sadašnje, s tim da će nastojati restartovati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, Cook kaže da su “prioriteti vanjske politike Kilicdaroglua mnogo teži, jer je šutio o prirodi budućih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama”.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve