On je prvi izašao iz aviona u Moskvi – a ruski predsjednik Vladimir Putin ga je zagrlio: Vadim Krasikov, koji je u Njemačkoj postao poznat kao „Ubica iz Tirgartena”. Bio je na spisku ruskih državljana osuđenih na različite zatvorske kazne za zločine na Zapadu ali su oslobođeni u posljednjoj razmjeni zatvorenika, piše Dojče vele.
Krasikov je kaznu služio u njemačkom zatvoru – a on je poseban slučaj. Jer, jedna stvar su špijuni, izdajnici, dvostruki agenti ili privredni kriminalci, koji su u prošlosti više puta razmenjivani između Moskve i Zapada. Ali Krasikov je ubica koji je u Njemačkoj osuđen na doživotni zatvor.
Predsjednik Vladimir Putin lično je više puta jasno stavio do znanja da je Kremlj zainteresovan za povratak ove osobe u Rusiju. U intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu početkom februara 2024. govorio je o čovjeku koji je „iz patriotskih uvjerenja eliminisao razbojnika u jednoj evropskoj prijestonici“.
Mjesec dana kasnije, Putin je na konferenciji za novinare poslije ruskih predsjedničkih izbora rekao da je spreman da razmjeni opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je kasnije preminuo u ruskom zatvoru, za „određene ljude koji su u zatvoru u zapadnim zemljama”. Putin je govorio u množini, ali je očigledno mislio na Vadima Krasikova. Ko je ovaj čovjek?
„Ubistvo u Tirgartenu” usred Berlina
Krasikov je počinio ubistvo 23. avgusta 2019. usred Berlina – u malom parku u berlinskom kvartu Moabit. Njegova žrtva bio je bivši čečenski pješadijski komandant, gruzijski državljanin Zelimkan Čangošvili. Rusija je ranije za njim raspisala potjernicu zbog optužbi za terorizam. Čangošvili je otputovao u Njemačku nakon što je na njega izvršen napad u Gruziji 2015.
Usred dana, pred očima mnogih ljudi, čovjek na biciklu je prišao Čečenu s leđa, izvukao pištolj sa prigušivačem i pucao u njega tri puta. Svjedoci su uspjeli da spriječe ubicu da pobjegne. Oni su policajcima pokazali čovjeka koji je u obližnjem žbunju na obali Špreje bacio bicikl u vodu, presvukao se i skinuo periku. Prilikom hapšenja oduzet mu je ruski pasoš na ime Vadim Sokolov sa šengenskom vizom koju je izdala ambasada Francuske u Rusiji, kao i pištolj u kojem je još uvijek bilo devet od 15 metaka.
Teška istraga, dugo suđenje, jasna presuda
Njemački istražitelji su sasvim slučajno otkrili pravi identitet ubice. Naime, u arhivi Interpola nalazila se fotografija koju su ruske vlasti dale 2014. kada su od stranih kolega zatražile pomoć u pronalaženju Vadima Krasikova. Tada je bio osumnjičen za ubistvo jednog biznismena u Rusiji. Ova fotografija je bila prva nit koja je omogućila da se razmrsi čitava zavrzlama.
U međuvremenu, tokom novinarskog istraživanja ispostavilo se da prije ubistva Čangošvilija u Berlinu nije bilo osobe pod imenom Sokolov u domaćem ruskom registru pasoša ili na spiskovima Federalne poreske službe Rusije. Ime se pojavilo u obje baze podataka samo nekoliko nedjelja prije ubistva u Berlinu. Prema riječima svjedoka, samo tajne službe mogu da kreiraju avatar nepostojeće osobe.
Suđenje Vadimu Krasikovu počelo je 7. oktobra 2020. pred Apelacionim sudom u Berlinu i trajalo je 14 mjeseci. Presuda je bila doživotni zatvor i izrečena je 15. decembra 2021. godine. Sud je utvrdio da je dokazano da je Krasikov, kako ga optužuje tužilac, ubio Zelimkana Čangošvilija po nalogu ruskih vlasti.
Krasikov postaje tražen kandidat za razmjenu
Nakon izricanja presude, savezna ministarka spoljnih poslovaAnalena Berbok rekla je: „Ovo ubistvo u ime države – kako je utvrdio sud – predstavlja ozbiljno kršenje njemačkog zakona i suvereniteta Nemačke.“ U tom kontekstu, savezna vlada je dvojicu diplomata iz ruske ambasade u Njemačkoj proglasila nepoželjnim osobama.
Međutim, samo šest mjeseci nakon obavljivanja presude, u julu 2022. u američkoj štampi se pojavila informacija da Rusija zahtjeva da se Krasikov uključi u razmjenu za američke državljane zatvorene u Rusiji. Tada se radilo o košarkašici Britni Griner, koja je kasnije razmjenjena za ruskog državljanina Viktora Buta, koji je u SAD služio zatvorsku kaznu zbog trgovine oružjem.
Ime Vadima Krasikova pominjalo se i u vezi sa pokušajima da se ruski opozicionar Aleksej Navaljni izvuče iz zatvora. „Navaljni je trebalo da bude pušten za nekoliko dana, jer smo postigli dogovor o njegovoj razmjeni.
Početkom februara Putinu je ponuđeno da se oficir ruske unutrašnje obavještajne službe FSB, Vadim Krasikov, koji služi doživotnu robiju u Berlinu, razmjeni za dva američka državljanina i Alekseja Navaljnog, izjavila je Marija Pevčih iz Navaljnijeve Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) ubrzo nakon smrti kritičara Kremlja.
Odlučujuća promjena u njemačkom krivičnom pravu
Mnogima u Nemačkoj priča o mogućoj razmjeni Krasikova za zatvorenika u Rusiji izgledala je kao čista fantazija. Upravo zato što se nije radilo o špijunu ili izdajniku, već o ubici čija je krivica dokazana. Osim toga, presuda njemačkog suda nije predvidjela mogućnost prijevremenog puštanja na slobodu zbog posebno teške prirode krivičnog djela.
Međutim, Krivični zakon (StPO) Njemačke predviđa puštanje iz zatvora zločinca kojeg je osudio njemački sud, bez obzira na krivično djelo i kaznu. Paragraf 456a StPO kaže: „Organ za izvršenje može da se uzdrži od izvršenja kazne zatvora (…) ako je osuđeno lice (…) deportovano, vraćeno ili odbijeno iz djelokruga ovog saveznog zakona.“
Zelimkan Čangošvili je izvrsio masovno ubistva zarobljenih ruskih vojnika u jednom danu , a druge je mucio tako sto bi ih zive vezane poredjao po putu a onda preko njih prelazio kamionima . Vadim Krasikov je izvrsio osvetu, likvidaciju Zelimkana u Njemackoj.Rusija je bila raspisala potjernicu za ovim teroristom ali Njemci nisu reagovali nego tek kad je ubijen. Vadim Krasikov je osudjen na dozivotnu robiju i po njemckim zakonima ne bi trebalo da ga isporuce za razmjenu ali Bajden je pozvao Sulca i rekao mu da ucini kako mu se kaze i onda su nasli neki paragraf po kojem se… Pročitaj više »