Petak, 12 Jula, 2024
Rubrika:

UŽIVO Nacrt dekalarcije samita NATO: Ukrajina se nepovratno kreće ka članstvu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u Vašingtonu političke lidere u SAD da ne čekaju ishod predsjedničkih izbora u novembru kako bi preduzeli odlučne mjere da pomognu njegovoj zemlji u ratu protiv Rusije. Američki predsjednik Džozef Bajden otvorio je samit NATO u Vašingtonu, a u svom govoru fokusirao se na podršku Ukrajini. Dodao je da Rusija neće pobijediti, ali da Ukrajina hoće.

Rat u Ukrajini – 868. dan.

Nacrt dekalarcije samita NATO: Ukrajina se “nepovratno” kreće ka članstvu

Ukrajina nepovratno kreće ka članstvu u NATO-u, navodi se u nacrtu završne deklaracije Samita u Vaštingtonu, prenosi Gardijan.

U deklaraciji se takođe ponavlja prethodni stav da će Ukrajina dobiti formalni poziv da se pridruži “kada se steknu uslovi“.

Lokalne vlasti: Raketni udar na Nikolajev – jedan poginuli, osmoro ranjeno

Jedna osoba je poginula, a osmoro je ranjeno u ruskom raketnom udaru na regionu Nikolajeva, naveo je lokalni načelnik.

Vitalij Kim u objavi na Telegramu rekao da je pogođen civilni objekat u gradu Voznesensku.

Kako je dodao među povrijeđenima je i gradonačelnik Voznesenska.

Uoči udara, ukrajinsko vazduhoplovstvo objavilo je uzbunu za vazdušni napad na južne regione zbog aktivnosti ruske avijacije.

Stoltenberg: Paket pomoći Ukrajini sastoji se od pet djelova

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da se paket pomoći Ukrajini sastoji od pet djelova i da očekuje od zemalja članica Alijanse da se oko njega slože.

Stoltenberg je novinarima u Vašingtonu rekao da je ovaj NATO samit “istorijski”, jer članice slave 75. godišnjicu postojanja najuspješnijeg saveza u istoriji, ali da će lideri zemalja učiniti nešto više od slavlja – donijeće važne odluke za budućnost.

“Očekujem da se saveznici slože oko značajnog paketa pomoći za Ukrajinu koji se sastoji od pet djelova. Prvi je da NATO pruži bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajini, zatim da (NATO) obeća da će dugoročno nastaviti da pruža podršku (Ukrajini), najava trenutne podrške, uključujući protivvazdušnu odbranu, nove bilateralne sporazume o bezbjednosti i intenziviranje rada na interoperabilnosti između ukrajinskih snaga i snaga NATO-a, uključujući i novi centar za obuku i avijaciju u Poljskoj”, rekao je Stoltenberg novinarima u Vašingtonu na marginama samita.

Iistakao da je svrha snažnijeg okvira i uloge NATO-a u pružanju obuke i bezbjednosne pomoći da smanji rizike za buduća eventualna kašnjenja u isporukama.

”Ali, nema za to garancija, jer je isporuka na kraju krajeva na parlamentima zemalja članica. Svrha snažnijeg okvira je da podrška Ukrajini bude snažnija i predvidljivija”, rekao je Stoltenberg.

Naveo je da je pogrešna percepcija da su SAD usamljene u podršci Kijevu, dodajući da 50 odsto vojne podrške i više od 90 odsto humanitarne i ekonomske pomoći dolazi iz Kanade i zemalja Evrope.

Govoreći o onome šta treba uraditi nakon završetka rata u Ukrajini, on je rekao da je potrebno postarati se da to zaista bude kraj.

”Moramo se postarati da, kad prestanu borbe, Ukrajina ima mogućnost da odvrati buduće agresije iz Rusije. A najbolji način za to je članstvo Ukrajine u NATO-u”, rekao je on.

Naveo je da Alijansa ne vidi neposrednu vojnu prijetnju nekoj od zemalja saveznika, istakavši da je Rusija potpuno zaokupirana ratom u Ukrajini.

”U proteklim mjesecima vidjeli smo obrazac ruskih neprijateljskih akcija protiv NATO saveznika”, rekao je Stoltenberg i dodao da je riječ o ”neprijateljskim djelima od dezinformacija do sabotaže”.

Takođe je rekao da očekuje da SAD ostanu ”snažan i posvećen” saveznik Alijanse bez obzira na ishod predstojećih predsjedničkih izbora u SAD.

Rekao je da je uvjeren da će članice Alijanse ostati posvećene tome da Ukrajina postane članica NATO-a ali da je još rano reći kada će se to dogoditi.

Zelenski: Avioni F-16 približavaju nas pravednom i trajnom miru

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, rekao je da je zahvalan zemljama koje pomažu ukrajinskom vazduhoplovstvu slanjem F-16.

Zahvalan sam SAD, Danskoj i Holandiji što su preduzele praktične korake da postignu cilj svih Ukrajinaca: da ojačaju ukrajinsko vazduhoplovstvo F-16“, naveo je Zelenski u objavi na platformi Iks.

Između ostalog, dodao je da očekuje da će koalicija za ratno vazduhoplovstvo biti dodatno ojačana ulaskom novih učesnika. “F-16 približavaju nas pravednom i trajnom miru, pokazujući da teror mora propasti svuda i u bilo koje vrijeme”, istakao je Zelenski.

“Naš tim nastavlja da radi u Vašingtonu na postizanju sporazuma koji jačaju odbrambene sposobnosti Ukrajine”, naveo je Zelenski.

Blinken: Lovci F-16 su na putu ka Ukrajini, letjeće već ovog ljeta

Državni sekretar SAD Entoni Blinken rekao je da je slanje odbrambenih sistema Ukrajini, poput sistema ”patriot” i drugih, ključno za odbranu infrastrukture i ukrajinskog naroda, kao i snaga.

‘Najvažnije je da se otključaju ekonomske investicije u Ukrajini. To je posao broj jedan za Ukrajinu i Alijansu, ali to je samo dio paketa koji smo sastavili”, rekao je Blinken u Vašingtonu na forumu na marginama Samita NATO-a.

Napomenuo je da ”u ovom trenutku” pošiljka borbenih aviona F-16 koje su obezbijedile Danska i Holandija ide ka Ukrajini.

”Oni će već ovog ljeta leteti nad Ukrajinom. Osnaženje vazdušne odbrane je krucijalno za Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je Blinken.

Naveo je da je za njega uspjeh nezavisna i snažna Ukrajina, integrisana u NATO i Evropsku uniju, i ona koja ”stoji na svojim nogama i ekonomski i demokratski”.

”Ukrajina jeste na tom putu. Imamo obiman paket koji gradi most Ukrajine ka NATO-u”, naveo je Blinken.

Ocijenio je da je ekonomska putanja Ukrajine u ”kritičnom” stanju, pošto Ukrajina ima kapacitet za rad odbrambene industrije i za sebe i za druge, ali da ”fizičke investicije” moraju biti zaštićene.

Govoreći o perspektivi odnosa sa Kinom, Blinken je rekao da su SAD mnogo ”investirale kod kuće”, uključujući ifrastrukturne projekte, klimatske tehnologije i mikročipove, kako bi se SAD stavile u snažnu poziciju pred Kinom, dodajući da evropski saveznici rade isto.

”Pored toga, mora se raditi i na približavanju odnosa, na primjer kad je riječ o odnosima s Kinom. Jasno je da smo sada bliži Evropi nego prije”, rekao je on, i dodao da SAD same imaju oko 25 odsto svjetskog BDP-a, a zajedno sa ostalim članicama NATO-a imaju oko 60 odsto.

Ocenio je da je približavanje SAD Evropi i Aziji ”odraz” onoga što Kina ”bira da čini” i onoga što Rusija sada radi u Ukrajini.

On je ponovio riječi predsjednika SAD Džozefa Bajdena da je NATO snažniji, veći i sposobniji nego ikada prije, i dodao da Alijansa brani demokratske vrijednosti, ali i Ukrajinu.

”Saveznici znaju da nije reč samo o Ukrajini i ukrajinskom narodu, već i o vrijednostima koje nas sve povezuju, kao i sa drugim zemljama koje žele mir. NATO zemlje brane te vrijednosti. Komunikacija s neprijateljem je u redu, ona je važna, jer vam tek onda bude jasno na čemu ste”, rekao je Blinken i dodao da ako neko ode u Moskvu u ovom trenutku, to znači da se Putinu stavlja do znanja da Ukrajina, Evropska unija i NATO ne idu nikuda.

Istakao je da je NATO savez 32 zemlje i da je, iz perspektive SAD, važno da se saveznici slušaju, jasno komuniciraju i dođu do konsenzusa.

”Konsenzus koji sada imamo nas ne zadržava, već nas gura naprijed”, rekao je Blinken.

Blinken je istakao da su nove članice, Finska i Švedska, donijele novu energiju i promijenile odnos snaga na “moćan” način.

‘Nordijske zemlje unutar Alijanse imaju veliki uticaj, a izraz toga je odlikovanje koje je predsednik Bajden dodelio Jensu Stoltenbergu. On je uradio veliki posao za NATO”, rekao je Blinken i dodao da će Mark Rute, koji treba da stupi na dužnost generalnog sekretara NATO-a, na ”pravi način preuzeti baklju” od Stoltenberga.

Izrazio je nadu da će Rute nastaviti da sluša članice i graditi jedinstvo i konsenzus svakog dana.

”Ali to se ne dešava samo od sebe, to je produkt stalnog učešća. Mark će to i raditi”, rekao je Blinken.

Lideri NATO-a okupili su se na trodnevnom samitu u Vašingtonu, na kojem Alijansa obilježava 75. godišnjicu postojanja.

Premijer Norveške: Poklonićemo Ukrajini šest aviona F-16

Norveški premijer Jonas Gar Stjore na samitu NATO u Vašingtonu najavio je da će Oslo donirati Kijevu šest borbenih aviona F-16, preneo je tamošnji list Verdens gang.

“Sposobnost Ukrajine da se odbrani od vazdušnih napada je apsolutno ključna u njenoj odbrani protiv Rusije, tako da je Norveška odlučila da Ukrajini pokloni šest lovaca F-16”, rekao je Gar Stojre na samitu.

Stojre je tu donaciju prvi put najavio kada je bio u poseti Kijevu prošlog avgusta.

Kako je prenio pomenuti list, Danska je Ukrajini poklonila 19 borbenih aviona, Holandija je obećala 24, dok je Belgija nedavno najavila da će donirati 30 aviona.

Mali broj ukrajinskih pilota trenutno završava obuku za upravljanje avionima F-16 u Danskoj.

Peskov: Neodgovoran potez Britanije vodi ka eskalaciji

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je potvrdio da Kremlj nije vidio izjave britanskog premijera Kira Starmera o tome da Ukrajina može da koristi britanske rakete “storm šedou”, ali smatra da je u pitanju još jedan neodgovoran korak koji vodi ka eskalaciji.

“Ne, još nismo vidjeli tu izjavu britanskog premijera, ali ako je tako, onda je, naravno to još jedan apsolutno neodgovoran korak.

Ranije, Peskov je izjavio da će Rusija odgovoriti, ako Britanija dozvoli Ukrajini da udari Rusiju britanskim oružjem.

Na pitanje o situaciji na harkovskom pravcu borbenih dejstava Peskov je rekao da je sve što se sada dešava na harkovskom pravcu podređeno zadatku obezbjeđivanja bezbjednosti Belgoroda.

Granatiran Šebekin, jedna osoba poginula, sedmoro ranjenih

U ukrajinskom granatiranju grada Šebekina u regionu Belgoroda jedna osoba je poginula, a sedam je povrijeđeno, izjavio je gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov.

“Muškarac je preminuo od zadobijenih rana prije dolaska Hitne pomoći, dok su šest muškaraca i jedna žena povrijeđeni”, potvrdio je gubernator.

Dodao je da su oštećene tri stambene zgrade, dva javna objekta, pet privrednih objekata i industrijsko preduzeće, kao i 20 automobila.

Starmer: Kijev može ispaliti “storm šedou” na Rusiju

Novi šef britanske vlade Kir Starmer jasno je stavio do znanja da Ukrajina može koristiti britanske rakete “storm šedou” za gađanje vojnih ciljeva na teritoriji Rusije.

Time je potvrdio politiku svojih prethodnika o upotrebi britanskog dalekometnog oružja u ratu u Ukrajini, prenosi Blumberg.

Starmer se složio da Ukrajina treba da odluči kako da koristi rakete “storm šedou” koje je donirala Britanija.

Rakete se moraju “koristiti u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom”, odnosno, kako je premijer primijetio, “storm šedou” mora da se koriste “u odbrambene svrhe”.

Moskva: Spriječen teroristički napad na krstaricu “Admiral Kuznjecov”

Ruski FSB spriječio je terorističke napade avionom na tešku krstaricu “Admiral Kuznjecov” u Murmansku, kao i na trojicu vojnika Ministarstva odbrane u Moskvi.

Ministarstvo navodi da je u martu službenik ukrajinskih specijalnih službi, koji se predstavio kao Oleg, preko mesindžera kontaktirao Rusa koji je služio na nosaču aviona.

“Oleg” je pokušao da ubijedi vojnika da izvrši teroristički napad i obećao je evakuaciju u Finsku, ali je kontaktirao bezbjednosne službe.

Tako je ukrajinska specijalna služba, za montažu zapaljivog uređaja, preko jedne logističke kompanije poslala nestale komponente ruskom državljaninu.

Prema riječima takozvanog Olega, cijelu operaciju je lično nadgledao predsjednik Glavne obavještajne uprave (GUR) Ukrajine Kiril Budanov.

Protiv „Olega“ i drugih NN lica pokrenut krivični postupak.

Pored toga, u Moskvi je priveden ruski državljanin rođen 1994. godine, koji je takođe, po instrukcijama Državne obavještajne uprave Ukrajine, organizovao isporuku tri moćne eksplozivne naprave maskirane kao poklon.

Prema planu Kijeva, “poklone” su trebali da prime rukovodioci jedinica ruskog Ministarstva odbrane.

Zelenski: Čekamo te F-16, kao što je majka mene poslije škole

Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da će borbeni avioni F-16 koje obećavaju međunarodni partneri stići u Ukrajinu već ovog ljeta, Kijevu je potrebno najmanje 128 takvih aviona.

“Znate, to je kao da kažete da postoji snažna odluka da se Ukrajincima daju F-16… ali koliko? Znate, uvijek čekamo. Kao što me je majka čekala poslije škole, a ja uvijek našao razlog da dođem kasno. To je isto, ali mnogo ozbiljnije”, istakao je Zelenski.

Izrazio je nadu da će F-16 stići ovog ljeta. Naglasio je da Rusija svakodnevno koristi 300 letjelica u ratu protiv Ukrajine, dok su se partneri opredijelili za 10, 20 aviona.

“I da ih ima 50 – nije ništa. Njih imaju tri stotine. Mi se branimo, treba nam 128 aviona. Dok ne budemo imali 128 aviona, nećemo moći da im pariramo u nebo, biće teško”, dodao je šef države.

Kremlj: Odgovorićemo ako Britanija dozvoli Kijevu udare na Rusiju

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Rusija odgovoriti ako Britanija dozvoli Ukrajini da udari Rusiju britanskim oružjem.

Blumberg je izvijestio da je novoizabrani britanski premijer Kir Starmer signalizirao da Ukrajina može koristiti britanske projektile “Storm Shadov” za napad na vojne ciljeve unutar Rusije.

Peskov je rekao da bi to bio neodgovoran eskalacioni korak.

Orban pozvao Erdogana da podrži mirovnu misiju za Ukrajinu

Mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdogan u Vašingtonu o mirovnoj misiji o Ukrajini.

Orban je zatražio od Erdogana da podrži tu mirovnu misiju. On je rekao da je Turska jedina zemlja koja je do sada uspješno posredovala između Kijeva i Moskve u rusko-ukrajinskom ratu, prenio je portparol Orbana Bertalan Havasi, navodi MTI.

Orban je 5. jula boravio u nenajavljenoj posjeti Moksvi, gdje se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sa njim razgovarao, između ostalog, o situaciji oko Ukrajine, a prethodno je 2. jula posjetio Kijev i razgovarao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Zvaničnici EU su povodom Orbanove posjete Moskvi saopštili tada da on nema mandat da predstavlja EU u razgovorima sa Rusijom,

Orban je istakao da Mađarska, kao predsjedavajuća zemlja rotirajućeg predsjedništva EU, nema mandat da pregovara u ime Unije, ali da želi da napravi korake ka miru u Ukrajini.

Mađarski premijer je potom otputovao i u Kinu gdje je razgovarao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Raketni napad na Odesu, dvije osobe poginule

Dvije osobe su poginule u ruskom raketnom udaru na Odesku oblast, saopštio je Oleg Kiper, načelnik regionalne državne uprave.

“Meta agresora bila je lučka infrastruktura Odeskog okruga. Nažalost, poginule su dvije osobe, obezbjeđenje i vozač kamiona”, rekao je Kiper.

Ruska večera u SB UN s ukusom diplomatskog skandala

Nakon sednice Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj je bilo riječi o ruskom raketnom napadu na dječju bolnicu “Okmadit”, Ruska Federacija je bila domaćin večere povodom svog predsjedavanja Savjetom bezbjednosti.

Glavno jelo na meniju je bio kotlet na kijevski način sa pire krompirom.

Sergej Kislica, ukrajinski ambasador u UN, direktno je izjavio: “Moralna degradacija ruske diplomatije je očigledna. I šef Nebenzja Lavrov će sljedeće nedjelje biti primljen u Njujork, pa će nivo toksičnosti u sjedištu UN još više porasti. Dobro je što mu barem nije dozvoljeno da se slobodno kreće izvan radijusa koji su utvrdile vlasti Sjedinjenih Američkih Država”.

Prema riječima Kislice, komunikacija sa ruskim ambasadorom Nebenzjem (Vasilij ) iz službene potrebe postaje nepodnošljiva za mnoge diplomate.

“Ne razumijem, kako neko može da se rukuje sa Nebenzjem i prihvati poziv na večeru sa njim, plaćen u krvi”, naveo je ukrajinski diplomata.

Rusi napali energetski objekat u regionu Rivne

Ruske bespilotne letjelice napale energetski objekat u oblasti Rivne, a pojedini potrošači su ostali bez struje.

Oleksandr Koval, šef Rivne OVA, rekao je da je vatra već obuzdana i da nema žrtava.

Bijela kuća najavila sastanak Zelenskog i Bajdena

Predsjednici Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država sastaće se sjutra, najavila je sekretar za štampu Bijele kuće Karin Žan Pjer.

Prema njenim riječima, Džozef Bajden namjerava da demonstrira Volodimiru Zelenskom “nepokolebljivu podršku” Ukrajincima.

“Predsjednik Bajden će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u četvrtak popodne kako bi razgovarali o našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini dok ona nastavlja da se brani od ruske agresije“, rekla je ona.

Ukrajina će dobiti sistem Patriot od SAD i drugih saveznika

Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajini obezbijediti PVO sistem Patriot, pored onih koje su već obećale Njemačka, Rumunija i Holandija, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom povodom samita NATO u Vašingtonu.

“Uz sistem SAMP-T koji obezbjeđuje Italija, ova podrška će pomoći da se ukrajinski gradovi, civili i vojnici zaštite od ruskih udara”, navodi se u saopštenju.

Zelenski u Vašingtonu: Ne čekajte novembar, pomozite Ukrajini sada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u Vašingtonu političke lidere u SAD da ne čekaju ishod predsjedničkih izbora u novembru kako bi preduzeli odlučne mjere da pomognu njegovoj zemlji u ratu protiv Rusije.

“Svi čekaju novembar. Amerikanci ga čekaju, kao i Evropa, Bliski istok, Pacifik, čitav svijet, a iskreno govoreći novembar čeka i ruski predsjednik Vladimir Putin“, kazao je Zelenski u govoru na Institutu Ronald Regan uoči samita NATO, prenio je Rojters.

On je dodao da je vrijeme da se izađe iz sjenke i da se donesu čvrste odluke, da se djeluje a ne da se čeka novembar ili bilo koji drugi mjesec”.

Zelenski je takođe kazao da ne može da predvidi šta bi Donald Tramp uradio ako bi ponovo postao predsjednik. On je dodao da se nada da Tramp neće napustiti NATO i da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.

Bajden na samitu NATO-a: Rusija neće pobijediti, Ukrajina će zaustaviti Putina

Američki predsjednik Džozef Bajden otvorio je samit NATO u Vašingtonu poželevši dobrodošlicu državama članicama, a u svom govoru fokusirao se na podršku Ukrajini.

Bajden je, koristeći teleprompter, rekao svjetskim liderima da je “NATO moćniji nego ikad“ na svoju 75. godišnjicu, ističući širenje alijanse dok je on na funkciji.

“Zadovoljstvo je ugostiti vas u ovoj prelomnoj godini, s ponosom se osvrnuti na sve što smo postigli i gledati napred u našu zajedničku budućnost sa snagom i odlučnošću. Danas je NATO moćniji nego ikada”, naveo je Bajden.

“Ovaj trenutak u istoriji zahtijeva našu zajedničku snagu“, rekao je on, naglašavajući riješenost NATO-a da pomogne Ukrajini da se odbrani “od ruske invazije”.

Prema Bajdenovim riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi ništa manje od “potpunog potčinjavanja Ukrajine i da zbriše Ukrajinu sa mape.

“Ukrajina može i hoće da zaustavi Putina”, dodao je on.

Predsjednik Amerike je dodao da Rusija neće pobijediti, ali da Ukrajina hoće.

U svom govoru od 13 minuta, Bajden se nije osvrtao na domaću političku dramu oko njegove kampanje.

Dječja bolnica u Kijevu direktno pogođena ruskom krstarećom raketom

Savjet bezbjednosti UN zasijedao je povodom masovnih ruskih udara na Ukrajinu i na glavnu dječju bolnicu u Kijevu, u kojima su poginule 42 osobe, među kojima je i četvoro djece, a 190 povrijeđeno.

Ukrajinska Služba državne bezbjednosti (SBU) tvrdi da ima dokaze da je glavna dječja bolnica u Kijevu direktno pogođena ruskom krstarećom raketom Kh-101.

Misija UN u Ukrajini je saopštila da postoji velika vjerovatnoća da je bolnica pretrpjela udar ruske rakete.

Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja negirao je na sastanku Savjeta bezbjednosti te optužbe, tvrdeći da je raketa protivvazdušne odbrane koja je pala na dečiju bolnicu u Kijevu lansirana da presretne ruski udar na vojno postrojenje.

Istovremeno, pozvao je na odgovornost i norveške vlasti, koje su prenijele instalaciju NASAMS u Ukrajinu.

Predstavnik Ukrajine Sergej Kislica odgovorio je da je već postala tradicija da Rusija svoje predsjedavanje Savjetu bezbjednosti prati gnusnim ratnim zločinima.

Istakao je da je Rusija namjerno gađala najugroženiju i najranjiviju kategoriju stanovništva – djecu.

Predsjednik Volodimir Zelenski ističe da će se na samitu NATO-a boriti za obezbjeđivanje više sistema PVO, aviona F-16, kao i dodatnih bezbjednosnih garancija.

Francuski predsjednik Emanuela Makron otkrio je uoči početka samita da su Sjedinjene Američke Države i Njemačka glavni protivnici ulaska Ukrajine u NATO.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve