Danas je 127. dan rata u Ukrajini. Na istoku Ukrajine nastavljene su žestoke borbe, posebno za grad Lisičansk u Luganskoj oblasti. Istovremeno, ukrajinske snage dovode pojačanja na liniju odbrane od Siverska prema Soledaru u Donjeckoj oblasti. Direktorica američke Nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekla je da Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali su njegove snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerovatno mogu samo postupno napredovati. Procjenjuje da će rat trajati – još dugo.
22:29 – EU i Rusija spremaju plan za izuzeće Kalinjingrada iz sankcija
Evropska unija i Moskva saglasne su da je neophodno izraditi plan o kretanju robe između kalinjingradske enklave i drugih delova Ruske Federacije, izjavio je danas poljski premijer Mateuš Moravjecki.
Kalinjingradska oblast se graniči sa državama EU, a većina dobara se u tu oblast doprema iz Rusije željezničkim i drumskim saobraćajem preko Litvanije.
Podsjetimo, Litvanija je 18. juna ove godine obavijestila vlasti Kalinjingrada o zabrani železničkog tranzita sankcionisane robe u tu rusku enklavu, a 21. juna zabrana je proširena i na tranzit kamiona, navodi Rojters.j
22:00 – Stoltenberg: NATO ulaže milijardu eura u vojna tehnološka istraživanja
NATO će pokrenuti fond za inovacije čiji će budžet biti milijardu eura, kako bi podstakao tehnološka istraživanja u vojne svrhe, izjavio je danas generalni sekretar te organizacije Jens Stoltenberg na samitu u Madridu.
21:38 Erdogan: Švedska nam je obećala da će izručiti 73 osobe
Švedska je obećala da će izručiti 73 osobe Turskoj u skladu sa sporazumom koji su u utorak potpisale Švedska, Finska i Turska, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
“Ne bude li održala obećanje, uradićemo ono što bude potrebno, a u skladu sa sporazumom”, rekao je dodavši da Turska u tom slučaju ne bi ratifikovala sporazum u svom parlamentu.
“Ako ne ispune tu obavezu, nećemo ga poslati u parlament”, rekao je, prenosi Index.
No, Erdogan je uprskos tome nazvao sporazum “diplomatskom pobjedom”.
Prije potpisivanja sporazuma na samitu NATO-a, Turska je rekla da će staviti veto na ulazak Švedske i Finske u NATO tvrdeći da pružaju utočište članovima Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom organizacijom.
20:49 Putin: Ne blokiramo mi izvoz žitarica, Ukrajinci su minirali luke
Ruski predsjednik Vladimir Putin negirao je danas da Moskva blokira izvoz žitarica iz Ukrajine te doveo u pitanje uticaj nedostatka ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalno tržište hrane.
“Ne sprečavamo izvoz ukrajinskog žita. Ukrajinska vojska minirala je prilaze lukama – niko ih ne sprečava da uklone mine, a mi garantujemo sigurnost otpremanja žita”, naglasio je Putin tokom razgovora s indonezijskim predsjednikom, prenosi Hina.
Putin je ponovio tvrdnju da su zapadne sankcije krive za probleme na globalnom tržištu hrane i rast cijena.
Ujedinjene nacije saopštile su da se zbog pada izvoza žitarica kao posljedice sukoba u Ukrajini svijet suočava s “krizom gladi bez presedana” te da je omogućavanje njihovog izvoza iz Ukrajine ključno za rješavanje tog pitanja.
No Putin je umanjio uticaj Ukrajine na globalno tržište rekavši da je samo pet miliona tona pšenice trenutno zaglavljeno u zemlji.
UN su početkom maja procijenile da je 22 miliona tona žitarica zaglavljeno u Ukrajini.
19:55 – Makron: Francuska spremna poslati još vojnika u Rumuniju
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je ta zemlja spremna poslati još vojnika u Rumuniju, ako bude potrebno, u okviru misije NATO-a za jačanje snaga na njenom istočnom krilu poslije početka rata u Ukrajini.
Francuska već ima raspoređeno u Rumuniji oko 500 vojnika i sistem protivvazdušne odbrane, a Makron je rekao da se to može pojačati u veoma kratkom roku.
19:21 – Ukrajina prekida diplomatske odnose sa Sirijom
Ukrajina prekida diplomatske odnose sa Sirijom i pokreće proceduru uvođenja trgovinskog embarga nakon što je ta zemlja priznala nezavisnost samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, Luganska i Donjecka.
“Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine oštro osuđuje odluku Sirijske Arapske Republike da prizna takozvanu ‘nezavisnost’ privremeno okupiranih područja u regijama Donjecka i Luganska u Ukrajini”, kaže se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Ukrajinski diplomati ovu odluku smatraju neprijateljskim činom prema Ukrajini, zadiranjem u suverenitet i teritorijalnu cjelovitost države, te grubim kršenjem ukrajinskog zakona, Povelje UN-a i temeljnih normi i načela međunarodnog prava.
18:43 – UN: Ukrajinu napustilo 5,3 miliona ljudi
Humanitarna koordinatorka Ujedinjenih nacija (UN) u Ukrajini upozorila je da su milioni ljudi u toj zemlji u potrebi za pomoći, dok Rusija nastavlja ofanzivu.
„Oko 16 miliona ljudi danas treba humanitarnu pomoć – vodu, hranu, zdravstvene usluge“, rekla je Osnat Lubrani.
Dodala je da je humanitarnim organizacijama „izuzetno teško, ako ne i nemoguće“ doći do regija koje više nisu pod kontrolom Kijeva.
Lubrani kaže da je oko 5,3 miliona Ukrajinaca napustilo zemlju, te je upozorila da podaci UN-a o „5.000 ubijenih civila i više od 5.000 povrijeđenih“ predstavljaju „samo djelić zastrašujuće stvarnosti”.
17:38 Rusija o Zmijskom ostrvu: Nisu nas otjerali Ukrajinci, htjeli smo spriječiti gubitke
Rusko ministarstvo odbrane je na svom službenom Telegram kanalu proslijedilo poruku s kanala pod nazivom “Rat protiv laži”, koji je poznat po širenju proruske propagande a u isto vrijeme “glumi” kanal za provjeru činjenica.
16:51 Prvi teretni brod napustio okupiranu ukrajinsku luku Berđansk
Prvi teretni brod napustio je ukrajinsku luku Berđansk koja je pod ruskom okupacijom, rekao je u četvrtak lokalni zvaničnik nakon što je Rusija saopštila je da je luka razminirana i da je spremna za nastavak isporuka žita.
„Nakon višemjesečnog prekida prvi teretni brod napustio je luku Berđansk“, objavio je Jevgenij Balickij, zvaničnik kojeg su postavili Rusi na okupiranim područjima regiona Zaporožja, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ruske novinske agencije TASS i RIA citirale su Balickija koji je rekao da prvi teretni brod koji je isplovio prevozi 7.000 tona žita „prijateljskim zemljama“.
15:41 Bajden najavio novu pomoć Ukrajini
Američki predsjednik Džo Bajden ocijenio je danas da je samit NATO u Madridu bio “istorijski” i najavio narednih dana novu vojnu pomoć Vašingtona Ukrajini vrijednu 800 miliona dolara.
“Pružićemo podršku Ukrajini dokle god bude trebalo”, rekao je Bajden na pres-konferenciji na kraju samita NATO u Madridu, prenosi Rojters.
15:28 Predsjednik Indonezije stigao u Moskvu
Predsjednik Indonezije Joko Vidodo je doputovao u Moskvu gdje će apelovati na Vladimira Putina da pristane na prekid vatre i tražiti načine da se omogući izvoz žitarica iz Ukrajine. On je takođe posjetio juče ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i rekao da je ponudio da prenese njegovu poruku u Moskvi.
15:11 Stoltenberg zatvorio samit NATO upozorenjem Moskvi
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg zatvorio je samit zapadne vojne alijanse porukom Moskvi da su saveznici spremni da “zaštite svaki pedalj teritorije NATO” i u potpunosti podrže Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
14:20 Džonson: NATO odlučniji nego ikad da podrži Ukrajinu
Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas u Madridu da je NATO odlučniji nego ikad da podrži Ukrajinu.
“Praktično su se svi na samitu NATO usaglasili da pruže veću pomoć Ukrajini”, poručio je DŽonson na konferenciji za novinare i dodao da je samit NATO-a bio “veoma uspješan”.
13:41 LNR: U čeličani Azot i dalje se nalazi oko 1.000 ljudi
U prostorijama čeličane Azot u Sjeverodonjecku i dalje se nalazi oko 1.000 ljudi, uključujući civile, izjavio je danas prvi zamjenik ministra unutrašnjih poslova samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) Roman Vedmenko.
“Izvještaji su različiti, ali u prostorijama fabrike Azot nema više od 1.000 ljudi. Naše snage evakuišu ljude. Među njima ima civila, uključujući djecu, žene i starije”, rekao je Vedmedenko za TASS.
13:29 Medvedev: Povelja UN spriječila Treći svjetski rat
Zamjenik šefa ruskog Savjeta bezbednosti Dmitrij Medvedev rekao je danas da je zahvaljujući Ujedinjenim nacijama svijet uspio da izbjegne treći svjetski rat.
Govoreći na plenarnoj zasijedanju Sanktpeterburškog međunarodnog pravnog foruma, Medvedev je ocijenio da sistem UN nije bez mana.
13:10 Rusija tvrdi: Norveška krši sporazum
Pored spora s Litvanijom zbog pristupa robe ruskoj enklavi Kalinjingradu, Moskva tvrdi da Norveška krši sporazum koji Rusiji omogućava pristup Svalbardu. Rusija je optužila Norvešku da remeti isporuku važnih zaliha i zaprijetila odmazdom.
Šefica norveške diplomatije Aniken Huitfeld je rekla da Norveška ne blokira pristup arktičkom arhipelagu, već samo primjenjuje međunarodne sankcije, kao i da Rusija ima druge načine da dođe do svojih naselja.
Svalbard, na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola, dio je Norveške, ali Rusija ima pravo da eksploatiše prirodna bogatstva arhipelaga prema sporazumu potpisanom 1920. godine, a neka tamošnja naselja su uglavnom naseljena Rusima.
Norveška, koja nije u EU, ali primjenjuje sankcije EU protiv Rusije, je nakon uvođenja istakla da sankcije neće uticati na transport robe brodom do Svalbarda. Ali veliki dio tereta za ruska naselja na arhipelagu prvo prolazi kroz kontrolni punkt u kopnenu Norvešku, koja je zatvorena za sankcionisanu robu.
12:57 Putin ponovo odgovorio Džonsonu
Ruski predsjednik Vladimir Putin reagovao je na tvrdnje britanskog premijera Borisa Džonsona koji je izjavio da Putin ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu da je žena.
Džonson je Putinovu odluku da pokrene „specijalnu vojnu operaciju“, kako Kremlj naziva rat u Ukrajini, nazvao „savršenim primjerom toksične muškosti“.
Odgovarajući na ove navode, Putin je ukazao na odluku bivše britanske premijerke Margaret Tačer da pošalje trupe na Foklandska ostrva.
12:44 Medvedev: Rusija može bez Zapada
Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev izjavio je da Rusija može da živi bez zapadnih zemalja, prenosi Gazeta.
12:24 Velika Britanija šalje milijardu funti vrijednu vojnu pomoć Ukrajini
Velika Britanija će poslati podršku Ukrajini u vrijednosti od milijardu funti (1,1 milijardu eura), čime njena ukupna vojna i ekonomska podrška od početka rata iznosi 3,8 milijardi funti (4,4 milijardi eura), saopštila je vlada.
Novac je namjenjen za opremu među kojom su sistemi protivvazdušne odbrane, bespilotne letilice i oprema za elektronsko ratovanje.
Premijer Boris Džonson pozvao je saveznike na samitu NATO u Madridu da se doboko posvete podršci Ukrajini.
Britanija je drugi najveći davalac vojne podrške Ukrajini, odmah poslije SAD.
Takođe je jedna od samo devet od 30 članica NATO koje ispunjavaju cilj Alijanse da države troše dva odsto BDP na odbranu.
11:56 Zašto je važno Zmijsko ostrvo?
Zmijsko ostrvo ili Zminji je malo kameno ostrvo površine dvadesetak fudbalskih igrališta.
Riječ je o strateški važnom ostrvu, kako zbog svoje lokacije (udaljeno je tek oko dvestotinak kilometara od Odese), tako i zbog činjenice da ima malo ostrva u Crnom moru. Ko kontroliše ovo ostrvo, praktično može da kontroliše morski saobraćaj oko luke Odesa.
Zbog toga je na ovom ostrvu u prvoj fazi rata u Ukrajini vođena jedna od najpoznatijih bitaka.
Prvobitno se vjerovalo da je ruska mornarica ubila sve graničare i vojnike sa pomenutog ostrva, međutim kasnije se ispostavilo da je 13 ukrajinskih državljana koji su bili na ostrvu, živi i da su u zarobljeništvu. U ovoj operaciji ruske vojske učestovala je i krstarica „Moskva“, ponos ruske Crnomorske flote, koja je sredinom aprila potopljena.
Navodno, na ovom ostrvu Rusi planiraju da naprave čitavu malu bazu, možda i pistu.
11:17 Ukrajina oslobodila Zmijsko ostrvo u Crnom moru
Ukrajinska vojska ostvarila je veliku pobjedu.
Naime, ruske trupe povukle su se sa Zmijskog ostrva u Crnom moru.
Ukrajinci tvrde kako su pogodili rusku opremu na ostrvu i da je izgorjela.
Rusko ministarstvo odbrane, sa druge strane, tvrdi da su se povukli kako bi pokazali znak dobre volje. Dodaju da to povlačenje pokazuje da ne ometaju napore UN-a da organizuje izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
10:43 Steže se ruski obruč u Donbasu
Ratna situacija u Ukrajini i dalje je haotična i neizvjesna. Međutim, nakon očitog napredovanja posljednjih sedmica, konture ruske pobjede u bici za Donbas, ili barem Lugansku oblast, pomalo se naziru.
Ukrajinski branitelji, potisnuti u sve manji dio Luganska i Donjecka, nalaze se u sve nezavidnijoj poziciji. Osim teških gubitaka koje trpe, prije svega zahvaljujući artiljerijskoj, raketnoj i vazdušnoj nadmoći agresora, postrojenjima koje brane Lisičansk, posljednji veći grad pod ukrajinskom kontrolom u Luganskoj oblasti, sve više prijeti okruženje, zajedno sa širom okolinom grada.
Iz Sjeverodonjecka su se već povukli, nakon što su sedmicama tamo odolijevali više nego silovitim artiljerijskim, vazdušnim i pješačkim napadima i nanosili teške gubitke napadačima. Ruska vojska, čečenska garda, plaćenici Vagnera i separatističke snage samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike nisu ih uspjeli izbaciti iz industrijske zone oko hemijske fabrike Azot ni potpuno okružiti.
Međutim, kad su Rusi zauzeli važna prigradska naselja, srušili posljednji most preko rijeke Sjeverni Donjec prema susjednom Lisičansku i počeli opasno da napreduju prema ovim gradovima s juga i jugozapada, ukrajinsko zapovjedništvo očito je shvatilo da je daljnja odbrana na toj poziciji neodrživa, pa je izdalo naredbu za povlačenje.
9:52 Turska zadovoljna konstruktivnim pristupom Švedske i Finske
Turska je pozdravila “konstruktivan pristup” Švedske i Finsku, nakon što su tri zemlje juče u Madridu potpisale memorandum kojim se otvara put za pridruživanje dvije nordijske zemlje NATO-u.
“Naša vlada će blisko sarađivati sa finskim i švedskim kolegama na sprovođenju ovog sporazuma. Zadovoljni smo njihovim konstruktivnim pristupom u rješavanju naših problema. Radićemo na tome da donesemo više jedinstva u NATO po pitanju terorizma“, napisao je na Tviteru Fahretin Altun, šef turskog direktorata za komunikacije.
On je rekao da je sastanak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, finskog predsjednika Saulija Niinistea, švedske premijerke Magdelene Anderson i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga „postignuo konkretne, specifične i značajne rezultate u pogledu naše zabrinutosti za terorizam”.
8:16 – Putin: Odgovorićemo istom mjerom na ulazak Švedske i Finske u NATO
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD.
„Nemamo nikakvih problema sa Švedskom i Finskom koje imamo sa Ukrajinom. Oni žele da se pridruže NATO-u, pa samo naprijed. Ali oni moraju da shvate da ranije nije bilo prijetnje, a sada, ako tamo budu raspoređeni vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati da odgovorimo istom mjerom i stvorimo iste prijetnje za područja iz kojih smo ugroženi“, rekao je Putin.
7:47 – Amnesty: Ruski vazdušni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
Amnesty international (AI) je zaključio da je ruski vazdušni napad na pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju u martu bio ratni zločin.
7:31 – Džonson: To što je Putin učinio u Ukrajini je zlo
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je “zlo”, rekao je u srijedu britanski premijer Boris Džonson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu milijardu funti.
Džonson je u razgovoru za GB News na samitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: “Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerovatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest.”
“Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva”, dodao je.
7:05 – Trojici bjeloruskih aktivista optuženih za sabotažu prijeti smrtna kazna
Trojici bjeloruskih aktivista uhapšenih jer su navodno oštetili pruge u zemlji kako bi otežali snabdijevanje ruskih trupa ranije ove godine prijeti smrtna kazna ako budu osuđeni, javlja Radio Slobodna Evropa.
Bjeloruski istražni odbor saopštio je danas da je istraga protiv trojice aktivista završena, a njih je nazvao „izdajnicima otadžbine“. Suđenje tek treba da počne.
Istraga protiv još 57 aktivista uhapšenih pod istom optužbom još je u toku.
Oni su optuženi za pripadnost ekstremističkoj grupi, izvršenje terorističkog akta, izazivanje štete komunikacionim linijama i izdaju.
6:47 – Zelenski prihvatio poziv na samit G20, ali ima jedan uslov
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je prihvatio poziv da prisustvuje jesenjem samitu G20 na Baliju, ali da će njegovo učešće zavisiti od toga koji lideri će takođe prisustvovati, odnosno da li će na skupu učestvovati i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Poslije razgovora sa predsjednikom Indonezije Džokom Vidodoom u Kijevu 29. juna, Zelenski je rekao da će učešće Ukrajine „zavisiti od bezbjednosne situacije u zemlji i od sastava učesnika samita“, javlja Radio Slobodna Evropa.
Indonezija, koja ove godine predsjedava G20, bila je pod pritiskom nekoliko zapadnih zemalja da ne pozove Putina zbog rata koji je pokrenuo u februaru protiv Ukrajine. Putin je nedavno prihvatio poziv za učešće na samitu G20.