Utorak, 23 Jula, 2024
Rubrika:

UŽIVO NATO šalje u Kijev stalnog specijalnog izaslanika; Putin: Rusija će odgovoriti na raspoređivanje američkih raketa

Na samitu NATO-a u Vašingtonu sljedeće nedjelje, Ukrajini će biti ponuđeni ''konkretni načini'' za ubrzanje članstva u Alijansi, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Daglas Džons, prenosi Glas Amerike. Sjedinjene Američke države izdvojile su za Ukrajinu značajan novi paket naoružanja i opreme za podršku ukrajinskoj vojsci, u vrijednosti 150 miliona dolara, saopštio je danas Stejt department.

Rat u Ukrajini – 862. dan.

NATO šalje u Kijev stalnog specijalnog izaslanika

NATO je odlučio da u Kijev pošalje stalnog specijalnog izaslanika koji će koordinisati pomoć Ukrajini, izjavio je portparol Alijanse.

Specijalni izaslanik će na licu mjesta koordinisati političku i vojnu pomoć NATO-a Ukrajini, a još nije poznato ko će biti imenovan na tu funkciju, prenio je Dojče vele.

NATO želi da na samitu u Vašingtonu iduće nedjelje označi početak bolje koordinacije isporuka oružja i obuke ukrajinskih vojnika.

Zvanično predstavništvo NATO-a u Kijevu postoji gotovo deset godina.

Kijev: Poginule dvije osobe, još 26 ranjeno u ruskim napadima

Dvije osobe su poginule, a 26 ljudi je ranjeno u ruskim udarima na sjeveroistok, istočnu i jug Ukrajine, saopštavaju lokalne vlasti.

U raketnom napadu poginula je jedna osoba, povrijeđeno sedam i oštećena lučka infrastruktura u u južnoj ukrajinskoj oblasti Odesa, rekao je regionalni guverner Oleg Kiper.

Navodi da su oštećeni lučki objekti i administrativne i druge zgrade.

Žena je ubijena, a muškarac ranjen u udaru ruske navođene bombe na selo Ruska Lozova, u sjeveroistočnom regionu Harkova, rekao je regionalni guverner Oleg Sinegubov.

Još devetoro, uključujući četvoro djece, ranjeno je u napadu dronom i granatiranju u gradu Novohrodivka, u oblasti Donjecka, rekao je guverner Vadim Filaškin.

Regionalni guverner Dnjepropetrovska Sergej Lisak prijavio je sedam ranjenih u gradu Nikopolju na jugu zemlje.

Dva civila u gradu Hersonu na jugu zemlje ranjena su u napadu dronom, saopštila je lokalna administracija.

Mediji: Orban sutra putuje u Moskvu na sastanak sa Putinom

Mađarski premijer Viktor Orban otputovaće sutra u Moskvu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je za mađarski servis Radija Slobodna Evropa izvor iz mađarske vlade.

Posjeta bi usledila samo nekoliko dana nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.

Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto takođe će pratiti Orbana u Kremlj, rekao je izvor iz mađarske vlade.

Sijarto je posjetio Rusiju više od pet puta od napada na Ukrajinu prije više od dvije godine.

Pres služba mađarskog premijera još nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Rusija zauzela dio grada na vrhu brda u Ukrajini

Ruske trupe preuzele su kontrolu nad djelovima ključnog grada na brdu u istočnoj Ukrajini, što je strateški uspeh koji bi mogao donijeti velike probleme ukrajinskim trupama, koje pokušavaju da brane tu oblast od daljeg napredovanja ruske vojske.

Relativno mali grad Časiv Jar odigrao je veliku ulogu u ratu u Ukrajini proteklih mjeseci, prenosi CNN.

Smješten na uzvišenju, i smatra se kapijom u djelove Donjecke regije koji su još u ukrajinskim rukama. Grad gleda prema većim gradovima Kramatorsku i Slavjansku, a na zapadu prema Dnjepropetrovskoj oblasti.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u četvrtak da su njegove trupe zauzele najistočniji okrug Časiv Jar.

U međuvremenu, portparol ukrajinske vojske rekao je da su se kijevske snage povukle iz okruga nakon što su njihove odbrambene pozicije uništene i postalo je jasno da napori da se zadrže susjedstvo postaju „necjelishodni“ zbog rizika vojnike.

Kuleba: Potrebna dozvola partnera za udare na teritoriji Rusije i više municije

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je da je za promjenu situacije u ratu sa Rusijom, neophodno da ukrajinski partneri donesu dvije ključne odluke.

Zatražio je da zapadnim oružjem udare na rusku teritoriju, prije svega aerodrome i bombardere u vazduhu i da obezbijede više artiljerije i municije.

Kuleba kaže da je najbolnija tačka kopnenih snaga Ukrajine – “beskrajan broj vođenih bombi koje se bacaju na naše kopnene snage”.

“Oni masovno uništavaju i ubijaju, a ponekad jednostavno sravne pozicije sa zemljom… Stoga, čim uspemo da otklonimo prijetnju vazdušnog bombardovanja, naše kopnene pozicije će biti ojačane, a Rusiji će biti veoma teško da napreduje”, rekao je Kuleba.

Ukrajinski ministar je izrazio uvjerenje da će prije ili kasnije pomenute odluke biti donijete i pozvao partnere da to urade “što je prije moguće”.

Ističe da se cilj Rusije nije mijenjao od 2014. godine, napominjući da ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da će Ukrajina propasti od iscrpljenosti i da će se partneri u Evropi i Americi umoriti od podrške Kijevu.

“U suštini, on uvijek čeka da se Ukrajina iznutra uruši i da partneri napuste Ukrajinu zbog izbora ili unutrašnjeg političkog pritiska. To su njegove dvije nade. Međutim, mislim da je činjenica da je Ukrajina toliko dugo izdržala i pokazala da može da pobijedi i oslobodi svoje teritorije uništila Putinove nade i kalkulacije za Ukrajinu”, zaključuje Kuleba.

Putin: Rusija će odgovoriti na raspoređivanje američkih raketa

Ruski predsjdenik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija spremna da recipročno odgovori na to što su SAD rasporedile svoje rakete srednjeg i manjeg dometa u bilo kom regionu svijeta.

”Proglašavamo moratorijum na moguće buduće raspoređivanje naših sistema, sve dok se (američki) raketni sistemi ne pojave u nekom regionu svijeta. A ako se negde pojave raketni sistemi srednjeg i kraćeg dometa američke proizvodnje, onda zadržavamo pravo da djelujemo recipročno”, rekao je Putin, dodajući da je Rusija morala da reaguje na uništavanje dokumenata koji su u osnovi međunarodne stabilnosti od strane SAD, prenosi portal Izvestija.

Što se tiče globalne bezbjednosti, Putin je rekao da pregovori o tome treba da sačekaju završetak američkih predsjedničkih izbora i dodao da je Rusija spremna na dijalog sa SAD.

”Hajde da sačekamo formiranje nove administracije i da shvatimo koji su njeni planovi i preferencije, želim da ponovim – spremni smo na to”, rekao je Putin, prenosi RIA.

Istakao je da nije upoznat sa predlozima bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa za miran završetak sukoba u Ukrajini.

“Činjenicu da gospodin Tramp, kao predsjednički kandidat, izjavljuje da je spreman i da želi da zaustavi rat u Ukrajini, mi shvatamo prilično ozbiljno, ali nisam upoznat sa njegovim mogućim predlozima kako to planira uradi. To je, naravno, ključno pitanje, ali ne sumnjam da on to kaže iskreno i mi ćemo to podržati”, rekao je Putin.

Putin: Rusija nije u poziciji da proglasi prekid vatre u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusija neće proglasiti prekid vatre u Ukrajini sve dok Kijev ne preduzme nepovratne korake prihvatljive Moskvi.

Putin je prošlog mjeseca rekao da će Rusija okončati rat u Ukrajini samo ako Kijev pristane da odustane od svojih NATO ambicija i preda čitave četiri provincije na koje, kako kaže, Moskva polaže pravo.

Kijev je zahtjeve odbacio navodeći da su jednaki predaji.

Putin kaže da je besmisleno da Rusija pokušava da apeluje na ukrajinski parlament, kada je riječ o idejama Moskve da okonča sukob između dvije zemlje.

Zelenski: Zbog kašnjenja pomoći sa zapada 14 brigada nedovoljno naoružano

Zbog kašnjenja u isporuci naoružanja sa zapada 14 brigada u Ukrajini i dalje nema dovoljno oružja, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u intervjuu za Blumberg.

“Imamo brigade koje su nenaoružane. Imamo rezerve, imamo 14 nepotpunih brigada koje nemaju oružje”, rekao je Zelenski.

Napomenuo je da je zahvalan Kongresu SAD na podršci, “ali sve to mora da dođe”.

Kijev: U ruskom napadu na gasno postrojenje u Poltavskoj oblasti poginula jedna osoba

U ruskom raketnom napadu na ukrajinsku oblast Poltava poginula je jedna osoba poginula, a tri su povrijeđene, saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine.

Udar je oštetio infrastrukturu, kao i objekat ukrajinskog proizvođača gasa, saopštilo je ministarstvo na Telegramu.

Zelenski otkrio šta je odgovorio Orbanu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je u intervjuu Blumbergu o rizicima uspostavljanja primirja na sadašnjoj liniji fronta, koji je predložio mađarski premijer Viktor Orban.

Napomenuo da dolazak Orbana u Ukrajinu smatra dobrim signalom.

“Jasno sam objasnio: mi smo u ratu i ne možemo samo da pričamo o prekidu vatre. Za mene je potreban plan, za naš narod, ne možemo samo da vjerujemo Putinu. U principu ne možemo da vjerujemo Putinu, jer je za nas on ubica i agresor”, naglasio je Zelenski.

Važno je, kaže, da Mađarska priznaje da je Rusija agresor i da priznaje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

“Imali smo stotine sastanaka od sporazuma iz Minska godine Stranke su se dogovorile o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije, a Rusija je sve to osujetila i ubila naše ljude, dakle, samo ako je to na međunarodnoj platformi, u prisustvu zemalja čijim se liderima vjeruje, stavove u vezi sa fazama okončanja ovog rata, ali svi moramo da budemo na istoj strani, moramo vjerovati jedni drugima“, istakao je ukrajinski predsjednik.

Naglasio je da je potreban jasan plan za prekid vatre.

“Ovo je veoma važno, ja ne želim nevolje za svoju državu. Veoma je jednostavno dogovoriti se o prekidu vatre, a onda će biti veoma teško naći one koji bi trebalo da odgovore zašto je prekid vatre narušen”, ukazao je Zelenski.

Uhapšeni ruski agenti, špijunirali Odesu

Služba bezbjednosti Ukrajine privela je agente ruskog FSB-a, koji su, pod maskom bračnog para, špijunirali pomorsku bezbjednost Odeske oblasti, saopštio je pres-centar SBU.

“Služba bezbjednosti je privela još dva pripadnika mreže agenata FSB-a, koja je djelovala u Odeskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti. Napadači su korigovali raketne i bespilotne udare Ruske Federacije na vojnu infrastrukturu Odbrambenih snaga“, navodi se u izvještaju.

Kako se navodi, 23-godišnji muškarac iz Odese i njegova 18-godišnja mlada izviđali su lokacije graničnih jedinica pomorske straže koje brane akvatoriju lučkog grada, po nalogu Ruska specijalna služba.

Da bi dobili obavještajne podatke, učesnici su obilazili prostor pod maskom nevjesta i mladoženja i slikali se pokraj željenih objekata.

Na osnovu dobijenih informacija, muškarac je pripremio obavještajni izvještaj za svog nadzornika FSB u Istočnom vojnom okrugu Ruske Federacije, njegov identitet je već utvrdila SBU.

U slučaju dobijanja stvarnih obavještajnih informacija, ruski osvajači su planirali da ih iskoriste za vazdušne udare na baze ukrajinskih branilaca.

SBU je osumnjičene uhvatila dok su špijunirali u blizini potencijalne mete.

Tokom istrage je utvrđeno da je on imao zadatak i da 100 provokativnih letaka protiv mobilizacije zapali po gradu i na lokalnu elektranu.

Predsjednik Ukrajine se nije dogovorio o intervjuu s Takerom Karlsonom

Portparol predsjednika Ukrajine Sergej Nikiforov negirao je dogovor o intervjuu američkog novinara Takera Karlsona sa Volodimirom Zelenskim.

“Gospodin Taker Karlson bi trebalo da pažljivije provjeri svoje izvore iz FSB-a. Predsjednik Ukrajine ima potpuno drugačiji raspored, a Takera Karlsona nema u tom rasporedu nema”, zaključio je Nikiforov.

Vološin: Rusi ne prestaju da napadaju Časov Jar i oblast Torecka

Od početka dana u zoni odgovornosti Komande specijalnih operacija Horticija već su se dogodila 32 borbena okršaja sa ruskim snagama, saopštio je portparol OSU “Horticija” Nazar Vološin.

“Neprijatelj ne prestaje da pokušava, a već u istočnoj operativnoj zoni zabilježeno je više od 580 napada iz raznih vrsta naoružanja na naše položaje i na teritoriji Ukrajine. Danas su izvršena tri vazdušna udara i upotrebljeno je osam protivvazduhoplovnih raketa, a bilo je i 17 udara bespilotnih letjelica-kamikaza“, rekao je Vološin.

Si Đinping: Kina će nastaviti da pomaže političko rješavanje krize u Ukrajini

Na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju u Astani, predsednik Kine Si Đinping još jednom se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i izjavio da će Kina nastaviti da ulaže aktivne napore za unaprjeđenje političkog rješavanja “ukrajinske krize”.

“Kina je uvijek stajala na pravoj strani istorije, insistirala na promovisanju mira i pregovora, i spremna je da nastavi sa aktivnim naporima da promoviše političko rješavanje akutnih regionalnih pitanja, uključujući krizu u Ukrajini“, rekao je Si.

Zelenski ne isključuje poziv Putinu na novi samit mira

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Blumberg, nije isključio mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putin bude pozvan na sljedeći samit mira.

Zelenski ne očekuje uskoro Vladimira Putina za pregovaračkim stolom, smatrajući da je ruski predsjednik previše uplašen da bi došao, iako nije odbacio poziv za budući samit.

Zelenski je rekao da bi SAD i Kina mogle da stave tačku na rat u Ukrajini, ako ostave po strani svoje razlike i djeluju zajedno.

Da bi se rat “završio pošteno za Ukrajinu i svijet”, moraju da udruže snage Sjedinjene Američke Države i Kina, smatra Zelenski.

Uvjeren je da Kina može da igra “ogromnu ulogu” u rješavanju sukoba, pošto Moskva veoma zavisi od svog izvoznog tržišta.

Šef države se složio sa mišljenjem predsjednika Finske Aleksandra Stuba, koji je rekao da je “Rusija sada toliko zavisna od Kine” i da bi jedan telefonski poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga riješio krizu u Ukrajini.

Šta sve Pentagon kupuje Kijevu za 2,2 milijarde dolara

Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država objavilo je kupovinu presretača za sisteme PVO “patriot” i NASAMS za Ukrajinu u iznosu od 2,2 milijarde dolara, prenosi Evropska istina pozivajući se na izvještaj Pentagona.

Konkretno, Ministarstvo odbrane SAD najavilo je kupovinu značajnog paketa presretača za protivvazduhoplovnu odbranu u vrijednosti od oko 2,2 milijarde američkih dolara u okviru Inicijative za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI).

Ta sredstva će biti iskorišćena za kupovinu presretača za sisteme “patriot” i NASAMS za Ukrajinu“, navodi se u izvještaju

Odjeljenje je podsjetilo da Bajdenova administracija planira da ubrza isporuku ovog naoružanja promenom redosljeda budućih isporuka Ukrajini u okviru programa “Prodaja vojne opreme inostranim kupcima”.

“Kao rezultat toga, Ukrajina će dobiti presretače koji su joj hitno potrebni da zaštiti svoje stanovništvo i kritičnu infrastrukturu od vazdušnih napada Rusije“, ističe Pentagon.

Bijela kuća je najavila i dodelu novog paketa vojne pomoći Ukrajini za 150 miliona dolara.

Prethodni paket vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 225 miliona američkih dolara, objavljen je 7. juna.

Ruski udar na Černigovo, 6.000 potrošača bez struje

Jedan od ruskih bombaša-samoubica pogodio je infrastrukturni objekat u Černigovskoj oblasti, izvijestio je predsjednik oblasne državne uprave Vjačeslav Čaus.

Dodao je da je skoro 6.000 potrošača ostalo bez struje.

Rat podigao rusku privredu na rang-listi prihoda Svjetske banke

Ruska ekonomija je dvije godine toliko ignorisala sankcije da je Svjetska banka unaprijedila Rusku Federaciju na rang-listi prihoda.

Tako je 1. jula rejting podignut sa zemlje sa višim srednjim prihodima u zemlju sa visokim dohotkom, piše Biznis insajder.

Napominje se da su prošle godine Rusi zaradili 14.250 dolara po osobi, uzimajući u obzir bruto nacionalni dohodak.

“Na ekonomsku aktivnost u Rusiji uticalo je značajno povećanje vojne aktivnosti 2023. godine”, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Novinari kažu da nadogradnja Svjetske banke potvrđuje izvještaj da je rast uglavnom vođen ratnim aktivnostima. Rat je taj koji stvara tražnju za vojnim dobrima i uslugama, što neke sektore ruske ekonomije čini profitabilnim.

Prošle godine je ruska trgovina porasla za skoro sedam procenata, a aktivnost u finansijskom sektoru i građevinarstvu za 6,6 odsto i 3,6 odsto respektivno.

To je povećalo realni BDP Rusije (ekonomski rast prilagođen inflaciji) za 3,6 odsto.

U tom kontekstu, finansijska situacija nekih siromašnih Rusa se poboljšala, što je komplikovalo bilo kakve kalkulacije o tome kako da se okonča rat.

Zelenski: Nova pomoć SAD će ojačati naše vojnike

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je Sjedinjenim Američkim Državama na novim paketima vojne pomoći.

Zelenski je u objavi na društvenoj mreži X zahvalio predsjedniku Džozefu Bajdenu, objema strankama Kongresa i cijelom američkom narodu.

“Dodatna sredstva protivvazduhoplovne odbrane, artiljerije, protivtenkovskog naoružanja i drugih kritičnih stvari, kao i sredstva za kupovinu raketa za ‘patriot’ i NASAMS ojačaće naše vojnike i povećati naše sposobnosti na bojnom polju“, istakao je ukrajinski predsjednik i dodao da očekuje dalju pomoć SAD u suprotstavljanju ruskoj agresiji.

Bijela kuća je objavila novi paket vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 150 miliona dolara, koji će, između ostalog, uključivati artiljerijsku municiju, rakete presretače za komplekse “havk” i municiju za HIMARS.

Ruske snage uništile Mig-29 u ukrajinskoj vojnoj bazi

Ruska vojska uništila je borbeni avion Mig-29 u napadu na ukrajinsku bazu u regionu Dnjepra, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

Avion, kao i druga oprema i vozila u bazi uništeni su balističkom raketom Iskander.

Rusko ministarstvo je postavilo slike operacije na Telegramu.

Rusija je u utorak tvrdila da je uništila pet borbenih aviona Su-27 u vazduhoplovnoj bazi u blizini Mirgoroda, oko 150 kilometara od ruske granice.

Rusi tokom noći lansirali 22 drona, ukrajinska vojska oborila 21 bespilotnu letilicu

Ruske snage su tokom noći napale Ukrajinu sa 22 jurišne bespilotne letilice “šahed”, saopštilo je ukrajinsko vazduhoplovstvo.

Navode da su uspjeli da obore 21 dron.

Rusi su lansirali dronove sa teritorije Kurske oblasti, a oboreni su iznad Kijeva, Černjigova, Žitomirske, Sumske, Dnjepropetrovske i Poltavske oblasti, javljaju ukrajsinki mediji.

Ukrajina oborila 21 “šahed”

Ruske snage su tokom noći napale Ukrajinu sa 22 jurišna bespilotna letjelica “šahed”, a branioci su uspjeli da obore 21 neprijateljski dron, saopštilo je ukrajinsko vazduhoplovstvo.

Rusi su lansirali dronove sa teritorije Kurske oblasti, a oboreni su iznad Kijeva, Černjigova, Žitomirske, Sumske, Dnjepropetrovske i Poltavske oblasti.

Stejt department: NATO će potvrditi da će Ukrajina postati članica

Na samitu NATO-a u Vašingtonu sljedeće nedjelje, Ukrajini će biti ponuđeni ”konkretni načini” za ubrzanje članstva u Alijansi, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Daglas Džons, prenosi Glas Amerike.

Prema njegovim riječima, u završnoj deklaraciji zemlje članice NATO će potvrditi da će Ukrajina postati članica Alijanse. Međutim, konkretna formulacija se još dogovara.

Alijansa će takođe razgovarati o tome kako pomoći Ukrajini da se sada odbrani od ruske agresije, kako da odvrati Rusiju u budućnosti i kako da se pripremi za članstvo u NATO.

Na samit u Vašingtonu pozvani su i ministri spoljnih poslova 35 partnerskih zemalja koje nisu članice NATO.

Novih 150 miliona dolara pomoći SAD za Ukrajinu

Sjedinjene Američke države izdvojile su za Ukrajinu značajan novi paket naoružanja i opreme za podršku ukrajinskoj vojsci, u vrijednosti 150 miliona dolara, saopštio je danas Stejt department.

Novi paket, obezbijeđen na osnovu Predsjedničkog ovlašćenja za povlačenje, uključuje rakete za PVO sisteme “hok”, municiju za visoko pokretne artiljerijske raketne sisteme (HIMARS), artiljerijske metke od 155 mm i 105 mm, minobacačke metke 81 mm, rakete TOW, protivoklopne sisteme “džavelin” i AT-4, municiju i granate za malokalibarsko oružje i drugo naoružanje i opremu.

Ova podrška će takođe pomoći u jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane od ruskih napada i jačanju ukrajinskih sposobnosti preko linija fronta, navodi Stejt department.

Ovo je sedmi paket bezbjednosne pomoći koji se upućuje Ukrajini ovlašćenjem predsjednika SAD od potpisivanja Dodatka o nacionalnoj bezbjednosti prije dva mjeseca.

Stejt department je saopštio da će novu pomoć obezbijediti što je prije moguće kako bi se ojačala odbrana Ukrajine, njena teritorija i njen narod.

“Kao što je predsjednik Bajden jasno rekao, Sjedinjene Države i međunarodna koalicija koju smo okupili nastaviće da stoje uz Ukrajinu”, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken, navodi se u saopštenju.

Kremlj: Erdogan ne može da bude posrednik u razgovorima Rusije i Ukrajine

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ne može da bude posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

”Ne, nije moguće”, bio je odgovor Peskova na pitanje novinara postoji li mogućnost da Erdogan posreduje u razgovorima Moskve i Kijeva, ali je potvrdio da je na jučerašnjem sastanku Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina ”bilo riječi o Ukrajini”, prenosi RIA.

Putin i Erdogan razgovarali su na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju u Kazahstanu.

“Uprkos svim poteškoćama u svijetu, odnosi Rusije i Turske napreduju korak po korak”, rekao je Putin.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve