Danas je 389. dan rata u Ukrajini, razvoj događaja pratite uživo na Portalu Aktuelno.
22:38 MMF postigao dogovor o programu pomoći Ukrajini vrijednom 15,6 milijardi dolara
Međunarodni monetarni fond (MMF) postigao je dogovor s Ukrajinom za četverogodišnji finansijski paket pomoći vrijedan otprilike 15,6 milijardi dolara.
Sporazum, koji tek treba odobriti upravni odbor MMF-a, uslijedio je nakon višemjesečnih razgovora između osoblja MMF-a i ukrajinskih zvaničnika.
22:01 Ruski raketni napad na Odesu, ima povrijeđenih
Rusi su kasno danas izveli napad na regiju Odesu. Načelnik vojne uprave okruga Odesa Jurij Kruk rekao je da u raketnom napadu ima povrijeđenih, javlja CNN.
“Neprijatelj je izveo raketni napad na područje Odese. Neprijateljski lovci SU-35 lansirali su projektile s mora. Neke su rakete presretnute zahvaljujući našoj protivavionskoj odbrani. Međutim, došlo je do udara koji je rezultirao djelimičnom štetom na civilnoj zgradi. Ima ranjenih. Niko nije poginuo”, rekao je Kruk.
Objave na društvenim mrežama pokazuju da su projektili bili usmjereni na aerodrom u regiji.
21:00 Šojgu: Sve je manje koraka do nuklearnog sukoba
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu upozorio je da najava Velike Britanije da će Ukrajini obezbijediti municiju sa osiromašenim uranijumom znači da je preostalo “sve manje koraka” do nuklearnog sukoba.
“Nije slučajnost što pominjem korake. Sve je manje koraka”, rekao je Šojgu
Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je Kijev predložio Kini da se pridruži ukrajinskom mirovnom rješenju kako bi se okončao ruski rat u njegovoj zemlji.
Zelenski je na zajedničkoj konferenciji u Kijevu s japanskim premijerom Fumiom Kishidom rekao da Ukrajina još uvijek čeka odgovor iz Pekinga.
19:00 Zelenski će se preko videolinka obratiti na samitu G7
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi se virtualno pojaviti na nadolazećem samitu G7 u Japanu.
Zelenski je rekao da će se pridružiti majskom samitu u Hirošimi putem videolinka nakon što je primio poziv japanskog premijera Fumija Kishide.
Komentarisao je to na današnjoj zajedničkoj konferenciji s Kishidom u Kijevu.
To će biti drugi put da se Zelenski videolinkom obraća izaslanicima G7, a prvi put je bio prošlog juna tokom samita u Njemačkoj.
17:41-Moskva osuđuje plan Londona da pošalje Kijevu municiju sa osiromašenom uranijumom
Rusko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je plan Velike Britanije da pošalje municiju koja sadrži osiromašeni uranijum Ukrajini, prenosi Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je britanski plan “jugoslovenskim scenarijem”, ističići da je takva municija izazvala rak i zarazila životnu sredinu.
17:14- Rojters: Vašington ubrzava isporuku “abramsa” Kijevu
Pentagon planira da ubrza isporuku tenkova tipa “abrams” Ukrajini, izjavio je američki zvaničnik i izvor upoznat sa situacijom, prenosi Rojters.
Izvor navodi da bi američki tenkovi trebalo u Kijev da stignu na ove jeseni.
Bajdenova administracija se obavezala da će Ukrajini isporučiti 31 tenk “abrams M1”, a novi plan ubrzavu isporuku za oko godinu dana.
Portparol Pentagona Džon Kirbi, međutim, odbio je da komentariše kada će “abramsi” stići u Ukrajinu, jer američko Ministarstvo odbrane ranije nije navelo konkretni datum.
17:06 Putin: Zapad još nije spreman za kineski mirovni plan za Ukrajinu
Na zajedničkoj konferenciji s kineskim predsjednikom Xijem, Putin je rekao da se Zapad bori do zadnjeg u Ukrajini.
Dodao je da bi Moskva reagovala na britansko slanje streljiva s osiromašenim uranom kijevskim snagama. Velika Britanija je nedavno saopštila da će Ukrajini poslati projektile za probijanje oklopa koji sadrže osiromašeni uran.
“Zapad još nije spreman za kineski mirovni plan za Ukrajinu. Kineski mirovni prijedlozi bi se mogli koristiti kao temelj za rješavanje sukoba u Ukrajini kada Kijev i njegovi zapadni saveznici budu spremni”, rekao je Putin.
17:01 Putin: Rusija spremna pomoći kineskim kompanijama da zamijene zapadne koje su otišle
Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je Rusija spremna pomoći kineskim kompanijama da zamijene zapadne koje su napustile Rusiju zbog rata u Ukrajini, tokom službenih razgovora sa svojim kineskim kolegom Xijem Jinpingom.
Ruski predsjednik također je rekao da je s kineskim čelnikom razgovarao o predloženom plinovodu Snaga Sibira 2, kojim bi se ruski plin transportovao u Kinu.
Xi je rekao na sastanku da želi “ojačati koordinaciju i saradnju s Rusijom”.
16:32 Šef NATO-a upozorava Kinu: Nemojte isporučivati oružje Rusiji
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je Kinu da ne isporučuje oružje Rusiji, dok traje susret lidera te dvije zemlje u Moskvi.
„Nismo vidjeli nikakav dokaz da Kina isporučuje Rusiji smrtonosno oružje, ali jesmo znake koji govore da Moskva to želi i da je to tema razgovora u Pekingu“, rekao je Stoltenberg.
„Kina ne bi smjela Rusiji omogućiti smrtonosno oružje, to bi značilo podršku nelegalnom ratu“.
16:23 Si Đinping pozvao Putina da posjeti Kinu
Kineski predsednik Si Đinping pozvao je ruskog kolegu Vladimira Putina da ove godine posjeti Kinu, javile su ruske agencije.
“Pozvao sam Putina da dođe u Kinu ove godine, kada bude mogao”, rekao je Si tokom sastanka sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom u Moskvi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Si je kazao da će za Peking rusko-kineski odnosi nastaviti da budu prioritet.
On je naveo da su dvije države velike sile i strateški partneri.
“Premijer Li Ćiang nastaviće da daje prioritet sveobuhvatnom strateškom partnerstvu Kine i Rusije”, rekao je Si.
16:13 Šef NATO-a: Rusija je od Kine tražila smrtonosno oružje
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže kako savez vjeruje da je Moskva od Pekinga tražila smrtonosnu pomoć u invaziji na Ukrajinu.
Stoltenberg je upozorio Kinu da Rusiji ne isporučuje smrtonosno oružje, dok se kineski predsjednik Si Đinping i predsjednik Rusije Vladimir Putin sastaju u Moskvi na razgovorima.
“Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu”, Stoltenberg je rekao novinarima u Briselu.
“Kina ne bi trebalo da pruža smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo podržavanje ilegalnog rata”, rekao je Stoltenberg.
15:39 Zvaničnici: SAD ubrzava slanje tenkova ‘Abrams’ Ukrajini
Pentagon ubrzava isporuku tenkova „Abrams“ Ukrajini, tako što će joj poslati obnovljeni stariji model koji može biti pripremljen za isporuku za osam do deset mjeseci, rekli su amerčki zvaničnici Associated Pressu.
Izvorni plan bio je poslati Ukrajini 31 novi primjerak tenka M1A2 Abrams, no, njihova izgradnja i isporuka mogla bi trajati godinu ili dvije.
Dužnosnici koji su željeli ostati anonimni rekli su da je donesena odluka da se pošalje starija verzija M1A1, koja se može uzeti iz vojnih zaliha, a ukrajinskim snagama će biti lakše naučiti ih koristiti i održavati.
14:45 Ukrajina pozdravila posjetu japanskog premijera
Ukrajina je 21. marta ocijenila posetu japanskog premijera Fumija Kišide kao “istorijsku” i dodala da je to “znak solidarnosti” Tokija.
“Ta istorijska posjeta je znak solidarnosti i jake saradnje između Ukrajine i Japana. Zahvalni smo Japanu na velikoj podršci i doprinosu našoj budućoj pobjedi”, napisala je na Tviteru zamenica šefa ukrajinske diplomatije Emine Đepar.
Kišida je doputovao danas u Kijev gdje će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Japanska televizija NHK javila je da je Kišida viđen kako izlazi iz voza na stanici u Kijevu.
Kišida će “Zelenskom prenijeti poštovanje za hrabrost i istrajnost ukrajinskog naroda koji brani svoju otadžbinu pod njegovom komandom, kao i solidarnost i neprekidnu podršku Ukrajini od Japana i Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta G7”, navedeno je u saopštenju japanske vlade, prenosi Beta pozivajući se na AFP.
Japanski premijer je jedini vođa G7, koji nije bio u Kijevu od početka ruske invazije u februaru 2022.
Kišida je prvi japanski premijer u posjeti nekoj ratnoj zoni od kraja Drugog svjetskog rata.
Tokio se pridružio zapadnim sankcijama protiv Rusije i ponudio pomoć Kijevu.
Japan je u februaru najavio novu pomoć od 5,5 milijardi dolara (5,1 milijardu evra) Ukrajini. Japan je takođe poslao odbrambenu opremu i ponudio dobrodošlicu onima koji bježe od sukoba.
Japan, međutim, nije pružio vojnu pomoć, pacifistički ustav ga je obavezao da ograniči svoje vojne sposobnosti na odbrambene mjere.
14:09 Počeo sastanak Putin-Si u Kremlju
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je svog kineskog kolegu Si Đinpinga u Kremlju na samitu posebno posvećenom sukobu u Ukrajini i sve bližim bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve. Prema snimku koji su emitovali ruski televizijski kanali, Putin je pozdravio Sija iskrenim rukovanjem, a zatim je vojni orkestar odsvirao himne dvije zemlje.
Nakon ceremonije dočeka, dvojica čelnika imaće zvanične razgovore, dan nakon prvog “neformalnog” sastanka koji je u ponedjeljak trajao više od četiri sata. Kremlj je objavio da su Si i Putin tokom prvog dana razgovora „temeljno“ razmijenili mišljenja, između ostalog o kineskom mirovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je dati više detalja te je novinarima rekao da pričekaju zajedničko saopštenje kasnije u utorak, nakon drugog dana razgovora dvojice čelnika.
12:51 Prigožin pisao Šojguu: Upozoravam vas da predstoji žestok ukrajinski napad, preduzmite mjere
Šef ruskih plaćenika Jevgenij Prigožin rekao je ministru odbrane Sergeju Šojguu u pismu objavljenom u ponedjeljak da ukrajinska vojska planira ofanzivu s ciljem odsijecanja Wagnerovih snaga od glavnine ruskih trupa u istočnoj Ukrajini.
U pismu koje je objavila njegova služba za medije, Prigožin je rekao da je “napad velikih razmjera” planiran za kraj mart ili početak aprila.
“Tražim od vas da poduzmete sve potrebne mjere kako biste spriječili da grupa Wagner bude odsječena od glavnih snaga ruske vojske, što će dovesti do negativnih posljedica za specijalnu vojnu operaciju”, rekao je, upotrijebivši termin koji koristi Moskva za rat u Ukrajini.
Bilo je to prvi put da je Prigožin objavio takvu prepisku s ministrom odbrane, kojeg je često kritikovao zbog vođenja rata. Neobičan potez ima dva moguća cilja: zavarati ukrajinske komandante ali i pokušati svaliti krivnju na Šojgua, a ne na Prigožina, ukoliko se navodni ukrajinski napad pokaže uspješnim.
Prigožin je rekao da daje detalje ukrajinskog plana i vlastitog prijedloga da mu se suprotstavi u prilogu pisma, koje nije objavio. Nije rekao kako zna za namjere Ukrajine.
Dodao je da Wagnerove snage trenutno kontroliraju 70 odsto ukrajinskog grada Bahmuta, koji pokušavaju zauzeti od prošlog ljeta u najdužoj i najkrvavijoj bitci od početka rata.
BLAME GAME: PRIGOZHIN – SHOIGU
Prigozhin writes Shoigu, asking him to take measures to prevent the encirclement of Wagner in Bakhmut 🇺🇦 during the anticipated 🇺🇦counter-offensive (end of March-April).
Prigozhin is now laying the groundwork to blame Shoigu for 🇷🇺 loss there. pic.twitter.com/cuYJIfxqAz
— Jason Jay Smart (@officejjsmart) March 20, 2023
12:08 SAD poručile Siju: Pritisnite Putina da povuče svoje trupe, prekid vatre nije dovoljan
Kineski predsjednik Si Đinping trebao bi pritisnuti Vladimira Putina da “zaustavi ratne zločine” u Ukrajini, pozvale su SAD. Dva predsjednika će se ponovo sastati danas na službenim razgovorima tokom prve posjete Sija Moskvi od početka invazije.
Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće pozvao je Sija da potakne svog ruskog kolegu da povuče trupe iz Ukrajine. Džon Kirbi je rekao da traženje prekida vatre neće biti dovoljno.
“Nadamo se da će predsjednik Si izvršiti pritisak na predsjednika Putina da prestane bombardirati ukrajinske gradove, bolnice i škole, da zaustavi ratne zločine i zvjerstva i da povuče svoje trupe”, rekao je Kirbi.
“Ali zabrinuti smo da će umjesto toga Kina ponoviti pozive na prekid vatre koji ostavlja ruske snage unutar suverenoe teritorije Ukrajine, a svaki prekid vatre koji se ne odnosi na uklanjanje ruskih snaga iz Ukrajine djelotvorno bi ratifikovao ruska nezakonita osvajanja”, dodao je Kirbi.
11:28 Kijev čeka da Peking potvrdi telefonski razgovor Zelenskog i Đinpinga
Zamjenica premijera Ukrajine Irina Vereščuk je u intervjuu za italijanski list Corriere della Serarekla da Kijev čeka da Peking potvrdi telefonski razgovor između predsjednika Ukrajine i Kine, Volodimira Zelenskog i Si Đinpinga.
Na novinarsko pitanje da li će predsjednici Ukrajine i Kine razgovarati preko telefona, Vereščuk je rekla da “ne zna” i da Kijev čeka potvrdu kineske strane, prenosi Reuters.
Prema mišljenju zamjenice premijera Ukrajine, taj razgovor bi bio “važan potez”.
“Predsjednici dvaju zemalja imaju šta reći jedan drugom”, dodala je Vereščuk.
10:57 Formalni sastanak Putina i Sija u Moskvi
Predsjednici Rusije i Kine,Vladimir Putin i Si Đinping, koji boravi u trodnevnoj posjeti Rusiji, imat će zvanične razgovore u Kremlju, a Moskva očekuje da će teme biti energetika, vojna saradnja, trgovina i situacija u vezi sa Ukrajinom.
Savjetnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov očekuje da će pitanja vezana za energetiku možda biti tema detaljnih razgovora, prenosi TASS.
Ušakov je naveo i da će diskusija o međunarodnim temama biti fokusirana na Ukrajinu.
Predsjednici Rusije i Kine će tokom drugog dana posjete predsjednika Xi Jinpinga Rusiji imati gust raspored. Nakon zvaničnog predstavljanja delegacija, uslijedit će dvije runde pregovora, ceremonija potpisivanja dokumenata, zajednička konferencija za medije i ručak.
10:23 Japanski premijer u iznenadnoj posjeti Kijevu
Japanski premijer Fumio Kišida krenuo je u iznenadnu posjetu Ukrajini.
Japanski premijer Kišida sastaće se u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi „prenio poštovanje za hrabrost i istrajnost ukrajinskog naroda“ i naglasio „nepokolebljivu podršku Ukrajini Japana i G7, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Japana, prenosi AFP.
Japanski mediji javljaju da Kišida dolazi u Ukrajinu u utorak, iz Indije, gdje imam sastanke.
9:59 Opsada Avdijivke: Ruski agresori prijete da zauzmu glavnu rutu snabdijevanja
Ruske agresorske snage započele su napad na selo Orlivka sjeverozapadno od grada Avdijivke, tvrde ruski izvori.
Nakon više od godinu opsade grada u pokrajini Donbas, u posljednjih desetak dana ruski agresori su intenzivirali operaciji, prije svega sjeverno od Avdijivke. Prvi put prešli su prugu i sada napadaju Orlivku, kroz koju prolazi glavni put i ruta za snabdijevanje ukrajinskih snaga u samom gradu.
Avdijivka je u neposrednoj blizini milionskog Donjecka (pod kontrolom Rusa) i ima veliki strateški značaj. Od početka agresije grad je žestoko granatiran, a u samom gradu ukrajinska vojska je dobro utvrđena.
U slučaju pada Orlivke, Avdijivka bi bila praktično u potpunosti okružena agresorskim snagama, a varijanta evakuacije ukrajinskih trupa bila bi otežana.
9:41 Ukrajina: Sa Rusijom pregovori nisu mogući nakon naloga za hapšenje Putina
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak u ponedjeljak je rekao da ne može biti pregovora s Moskvom nakon naloga za hapšenje koji je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Podoljak je na Twitteru objavio da se Rusija ne može vratiti u svjetsku politiku u svom predratnom statusu i da sankcije koje su sprovedene protiv Moskve ne mogu biti ukinute sve dok Putin predstavlja zemlju.
8:54 Blinken: Si Điping ne misli da Kremlj treba da odgovara za zločine u Ukrajini
Državni sekretar SAD Entoni Blinken ocijenio je da to što je kineski predsjednik Si Đinping posjetio danas Moskvu, nakon što je Međunarodi sud pravde izdao nalog za hapšenje ruskog lidera Vladimira Putina, sugeriše da Peking ne misli da Kremlj treba da odgovara za zločine u Ukrajini.
„Svijet ne bi trebalo da bude obmanut nikakvim taktičkim potezom Rusije, koju podržava Kina ili bilo koja druga zemlja, da zamrzne rat pod sopstvenim uslovima“, rekao je Blinken novinarima, a prenio je BBC.
7:48 – ISW: Marginalni uspjesi Rusije oko Bahmuta
Ruske snage su postigle marginalne uspjehe oko Bahmuta, objavio je Institut za proučavanje rata.
New: #Russian forces made marginal gains in and around #Bakhmut amid a reported increase in the tempo of Russian operations around #Avdiivka.
Our latest: https://t.co/qtDbspyIoe pic.twitter.com/sicrtabK1H
— ISW (@TheStudyofWar) March 21, 2023
7:33 – Rusija izvela 21 vazdušni i 9 raketnih napada, objavila je ukrajinska vojska
Rusija je u posljednja 24 sata izvela 21 vazdušni i 9 raketnih napada, navodi se u dnevnom operativnom izvještaju Glavnog štraba ukrajinskih oružanih snaga. U izvještaju se navodi da nije bilo civilnih žrtava. Jedan udar bio je u gradu Sloviansk, a drugi je pogodio Kramatorsk, pri čemu je oštećeno sedam višespratnica i tri automobila.
Vojska kaže kako je vjerojatnoća raketnih napada širom Ukrajine i dalje prilično visoka. U izvještaju se navodi da je fokus Rusije i dalje na ofanzivama u regijama Limanski, Bakhmutsky, Avdiiv, Maryinsky i Shakhtar.
Ukrajina je odbila više od 120 ruskih napada, kaže Glavni štab.
7:09 – Eksplozija na Krimu, “uništeni moćni ruski projektili”
U eksploziji na sjeveru anektiranog Krima uništeni su ruski projektili koji su se prevozili željeznicom, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane. Ruski čelnik grada Džankoja rekao je da je to područje napadnuto dronovima. Ukrajina je potvrdila da je došlo do eksplozija, ali nije izričito rekla da stoji iza napada. S ruske strane zasad nema potvrde da su projektili uništeni.
Ako se potvrdi, to bi bio rijedak napad ukrajinske vojske na Krim, koji je aneksiran od 2014. “Eksplozije nastavljaju proces demilitarizacije Rusije i pripremaju ukrajinsko poluostrvo Krim za deokupaciju”, navodi se u saopštenju ukrajinskog ministarstva obrane.
Russian cruise missiles “Kalibr NK” were destroyed in Dzhankoi, Crimea, during their transportation by rail – @DI_Ukraine
It is reported that this video is from Dzhankoi. The voice says it's the train station area. pic.twitter.com/9UXMe2aKNR
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) March 20, 2023
Kijev je objavio da su rakete bile namijenjene ruskoj crnomorskoj floti. “Eksplozija u gradu Džankju na sjeveru privremeno okupiranog Krima uništila je ruske krstareće rakete Kalibr-KN dok su bile transportovane željeznicom”, objavili su. Kalibr su projektili dizajnirani za lansiranje s brodova ruske crnomorske flote, a imaju operativni domet veći od 2500 kilometara na kopnu i 375 kilometara na moru.