Kriza sa hranom izazvana ratom u Ukrajini primoraće mnoge ljude u siromašnim zemljama da emigriraju, što će dodatno povećati globalni rekordni broj raseljenih, rekao je u četvrtak šef agencije za izbjeglice (UNHCR).
Izvještaj UNHCR-a je otkrio da je do kraja 2021. godine 89,3 miliona ljudi bilo prisilno raseljeno širom svijeta zbog progona, sukoba, zlostavljanja i nasilja. Od tada su milioni Ukrajinaca raseljeni, a porast cijena povezan sa blokadom izvoza žitarica podstaći će više migracija na druga mjesta.
„Ako imate krizu sa hranom povrh svega što sam opisao, kao što su rat, ljudska prava, klima, to će samo ubrzati trendove opisane u ovom izvještaju“, rekao je novinarima šef UNHCR-a Filipo Grandi, opisujući brojke kao „zapanjujuće„.
„Jasno je da ako se ovo uskoro ne riješi, uticaj će biti prilično razoran“, dodao je on. Već sada ima više raseljenih zbog rasta cijena i nasilnih nereda u regionu Sahare.
Generalno, broj raseljenih se svake godine povećava i sada je više nego duplo veći nego 2012. godine kada je iznosio 42,7 miliona.
Grandi je takođe kritikovao ono što je nazvao „monopolom“ resursa dostupnih Ukrajini, dok su drugi programi pomoći izbjeglicama nedovoljno finansirani.
„Ukrajina ne bi trebalo da nas tjera da zaboravimo na druge krize“, rekao je on, misleći na dvogodišnji sukob u Etiopiji i sušu na Rogu Afrike.
On je dodao da je odgovor Evropske unije na izbjegličku krizu bio „nejednak”. Uporedio je sporove između država članica oko prihvatanja malih grupa izbjeglica koje brodovima prelaze Mediteran sa velikodušnošću koju su zemlje EU pokazale prema ukrajinskim izbjeglicama nakon ruske invazije u februaru.
„Ovo, naravno, dokazuje važan zaključak: odgovaranje na pritiske izbjeglica, na dolazak očajnih ljudi na obale ili granice bogatih zemalja, nije nemoguće“, rekao je on.
Izvještaj UNHCR-a takođe pokazuje da su zemlje sa niskim i srednjim prihodima krajem 2021. prihvatile 83 odsto svih izbjeglica u svijetu.