Svjetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija saopštila je danas da će ovo ljeto ostaviti „duboke rane“ u „kriosferi“ – ledenim djelovima planete Zemlje, zbog toplotnog talasa na Arktiku, topljenja morskog leda i lomljenja najveće kanadske ledene ploče.
SMO je danas saopštila da temperature na Arktiku rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka.
„Brzo topljenje morskog leda zauzvrat doprinosi većem zagrijavanju, a tako se stvara začarani krug i posledice ne ostaju na Arktiku“, rekla je portparolka Klar Nulis na redovnom brifingu u Ženevi.
U posljednjih nekoliko mjeseci, navode u saopštenju, postavljeni su novi temperaturni rekordi, uključujući i ruski grad Verhoiansk, grad u Sibiru, u kom je 20. juna zabilježeno 38 stepeni.
„Ono što smo ove godine vidjeli u Sibiru bilo je izuzetno loše i izuzetno teško“, rekla je Nulis.
Kao posljedice globalnog zagrijavanja navela je toplotni talas na Arktiku, šumske požare u Sibiru, gotovo rekordno nizak nivo morskog leda kao i lomljenje jedne od posljednjih potpuno netaknutih kanadskih ledenih ploča Milne – velike ledene platforme.
Ledena ploča Milne se u julu odlomila, čime se njena površina smanjila za 43 odsto.
„Ljeto 2020. godine ostaviće duboku ranu na kriosferi“, navodi se u saopštenju Svjetske meteorološke organizacije i dodaje da je rezultat „zabrinjavajući trend“ poplava širom sveta.
Posledice su i gubitak rijetkih ekosistema, moguće utapanje glečera u okean što će dovesti do porasta nivoa mora i stvaranja novih „plutajućih ledenih ostrva“.
SMO će 9. septembra objaviti izveštaj o uticaju klimatskih promjena na kriosferu.