Rusija ima više od 92.000 vojnika nagomilanih oko ukrajinskih granica i priprema se za napad do kraja januara ili početka februara, rekao je za Military Times šef ukrajinske odbrambene obavještajne agencije.
Takav napad bi vjerovatno uključivao vazdušne napade, artiljerijske i oklopne napade praćene vazdušnim napadima na istoku, amfibijskim napadima u Odesi i Mariupulu i manjim upadom kroz susjednu Bjelorusiju. To kaže general Kirilo Budanov u ekskluzivnom intervjuu za Military Times.
Ruska velika vojna vježba Zapad 21 ranije ove godine pokazala je, na primjer, da oni mogu baciti više od 3.500 vazdušnih snaga i vojnika za specijalne operacije odjednom, rekao je on, prenosi portal Politicki.ba.
Napad koji Rusija priprema, rekao je Budanov, bio bi daleko razorniji od bilo čega prije viđenog u sukobu koji je počeo 2014. godine u kojem je ubijeno oko 14.000 Ukrajinaca.
Govoreći za Washington Post u petak, novi ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da nije jasno da li je ruski predsjednik Vladimir Putin još odlučio napasti.
Ali Rusija gradi kapacitete za to, rekao je Budanov za Military Times, povećavajući nivoe trupa i sisteme naoružanja na okupiranom Krimu i postavljajući sisteme poput balističkih raketnih sistema kratkog dometa Iskandar i drugog oružja na drugim mjestima blizu granice. Odbacio je nagovještaje da bi surovi vremenski uslovi u to doba godine odvratili Ruse od napada.
„To nije problem za nas i Ruse“, rekao je Budanov govoreći o borbi po hladnom vremenu.
Svaki takav napad, međutim, prvo bi uslijedio nakon niza psiholoških operacija koje su trenutno u toku s ciljem destabilizacije Ukrajine i potkopavanja njene sposobnosti za borbu, rekao je Budanov.
“Oni žele podstaknuti nemire, proteste i okupljanja koja bi pokazala da su ljudi protiv vlade”, rekao je on.
Ti napori uključuju tekuće proteste protiv vakcinacije protiv COVID-19 za koje je Budanov rekao da ih je organizovala Rusija, koja takođe pokušava podstaknuti nemire vezane za ekonomiju i snabdijevanje energijom.
Pored toga, Budanov je rekao da Rusija pokušava podstaći antivladino raspoloženje zbog incidenta nazvanog “Wagnergate” – kontroverze u kojoj je učestvovalo oko 30 članova ruske privatne vojne grupe odgovorne za napade unutar Ukrajine. Članovi Wagnerove grupe, koji su stigli u Bjelorusiju, trebali su biti vraćeni u Ukrajinu kako bi bili uhapšeni, ali su umjesto toga poslati u Rusiju uz pomoć bjeloruskog KGB-a, rekao je Budanov.
Ruske psihološke operacije se koriste da bi se pokazalo da su “naše vlasti izdale narod”, rekao je Budanov.
Tekući granični sukob između Poljske i Bjelorusije, koja pokušava ubaciti izbjeglice u Evropu preko poljske granice, dio je tog napora, rekao je on.
„Oni žele da situaciju u zemlji učine sve opasnijom i težom i da dovedu do situacije da moramo mijenjati vlast“, rekao je Budanov. “Ako to ne mogu, onda će vojne trupe raditi svoj posao”.
Budanov smatra da su procjene američkih i ukrajinskih obavještajnih službi o vremenu ruskog napada vrlo slične.
“Naše ocjene su gotovo iste kao i naših američkih kolega”, rekao je.
“Kretanje ruskih trupa pokazuje da je moguć širi sukob”, kaže visoki ukrajinski zvaničnik.
“Sve dostupne informacije ukazuju na to da ruske oružane snage trajno održavaju moćnu ofanzivnu grupaciju oko Ukrajine”, rekao je za Military Times Roman Mašovec, zamjenik šefa kancelarije ukrajinskog predsjednika za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Ruska ambasada nije odgovorila na zahtjev za komentar. Pentagon je odbio komentarisati Budanovove procjene o vremenu i prirodi bilo kakvog potencijalnog ruskog napada, umjesto toga ukazavši na komentare koje je u srijedu i četvrtak dao ministar odbrane Lloyd Austin.
SAD i dalje vide “zabrinjavajuće ponašanje Rusije”, rekao je Ostin novinarima u srijedu.
„Nismo sigurni šta tačno Putin namjerava“, rekao je on. “Ali ovi pokreti svakako privlače našu pažnju.
Apelovao bih na Rusiju da bude transparentnija u pogledu toga šta namjerava preduzeti kako bi ispunila sporazume iz Minska.
“Naša podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine ostaje nepokolebljiva”, istakao je.
Nakon sastanka s Reznikovom u četvrtak, Ostin je rekao da će SAD “nastaviti da unapređuju naš zajednički prioritet u borbi protiv ruske agresije i produbljuju našu saradnju u oblastima kao što su sigurnost Crnog mora, cyber odbrana i razmjena obavještajnih podataka”.
Budanov je rekao da bi u idealnom slučaju SAD pomogle u odvraćanju bilo kakvog ruskog upada, dodatnom vojnom pomoći i povećanim diplomatskim i ekonomskim pritiskom, uključujući veće sankcije Rusiji i zaplijenu i blokadu ruskih bankarskih računa.
Takođe, pored američke pomoći koja je već obećana i isporučena, uključujući patrolne čamce Mark VI, protivoklopne sisteme Javelin i lake protivoklopne sisteme AN/TPQ-53 radarske sisteme za otkrivanje paljbe, Ukrajina traži dodatne vazdušne, raketne i bespilotne odbrambene sisteme i elektronske uređaje za ometanje, rekao je Budonov. Baterije za rakete Patriot i protivraketni, artiljerijski i minobacački sistemi su na listi želja Ukrajine.
Sistemi AN/TPQ-53 korišteni su sa velikim efektom, rekli su ukrajinski vojni zvaničnici za Military Times. Budanov je rekao da su sistemi Javenlin takođe korišteni protiv ruskih snaga. One, zajedno sa dronovima turske proizvodnje, koje se koriste protiv separatističkih artiljerijskih trupa raspoređenih u Rusiji, imaju značajnu psihološku vrijednost odvraćanja, rekao je Budanov, navodeći Ruse da dvaput razmisle o napadu.
Ipak, rekao je, Ukrajini treba više pomoći Amerike.
“Mislim da nam ovo što trenutno dobijamo nije dovoljno”, rekao je o trenutnoj i obećanoj pomoći SAD-a Ukrajini. „Treba nam više. Nijedna država osim Ukrajine nema otvoreni rat sa Rusijom. I imamo već sedam godina. Zato smo sigurni da bi nam SAD trebale dati sve što ranije nismo dobili. I to sada, odmah. Pravo je vrijeme za ovo. Jer poslije bi moglo biti veoma kasno”.