Poljska vlada zatražila je od predsjednika Poljske Andžeja Dude da na 30 dana uvede vanredno stanje u djelovima Podlaskog i Lubelskog vojvodstva na granici sa Bjelorusijom kao odgovor na pojačani priliv izbjeglica iz Iraka i Avganistana, što Poljska i baltičke zemlje vide kao ciljani pokušaj Bjelorusije da destabilizuje susjede.
Poljski premijer rekao je da će tih mjesec dati graničarima i vojsci vremena da bolje obezbijedi granicu sa Bjelorusijom koja je i spoljašnja granica Evropske unije, a podsjetio je da su vanredno stanje na granici sa Bjelorusijom boreći se sa istim problemom uvele već Litvanija i Letonija.
Ministar unutrašnjih poslova Marijuš Kaminjski saopštio je da se vanredno stanje uvodi u uskom pojasu oko tri kilometra na granici sa Bjelorusijom i u njemu će se naći oko 200 naselja.
„Restrikcije obavezuju žitelje tih naselja, a uvode i bitna ograničenja za osobe spolja. Neće više biti nikakvih ekskurzija, hepeninga ni manifestacija“, kazao je Kaminjski.
Uvođenjem vanrednog stanja na granici, više neće moći da dođu aktivisti humanitarnih organizacija koje tri nedjelje pokušavaju da pomognu grupi od oko 30 izbjeglica, iz Iraka ili Avganistana, koji su se našli kao taoci novog spora Lukašenka i bjeloruskih susjeda iz EU.
Ta grupa kraj poljskog mjesta Usnaž Gurni je danima zarobljena u blatu u šumi između dva kordona – bjeloruskih graničara koji ih ne puštaju natrag i poljskih graničara i vojnika koji ih ne puštaju preko zelene granice u Poljsku, niti pristaju da prime njihove zahtjeve za azil, a sprječavaju i svakog ko pokuša sa poljske strane da im donese pomoć.
Poljske vlasti: Izbjeglice problem Bjelorusije
Poljske vlasti brane se da su sve te izbjeglice problem Bjelorusije, jer su se na njenoj teritoriji obreli legalno, na turističke vize a dovele su ih iračke ili bjeloruske turističke agencije a zatim ih tjeraju u Poljsku ili baltičke zemlje.
Za razliku od migracijske krize 2015. koja je donijela zbog bojazni Poljaka pobjedu na parlamentarnim izborima vladajućim konzervativcima iz Prava i Pravde Jaroslava Kačinjskog, sada Poljaci ne podržavaju ovaj mađarski recept i odbijanje pomoći izbjeglicama kod Usnaža Gurnog.
U anketi za poljski list Žečpospolita skoro 70 odsto Poljaka odbija oštar pristup poljskih vlasti i 23 odsto smatra da izbjeglice treba pustiti u Poljsku i započeti postupak odobravanja azila, dok 46 odsto smatra da bi Poljska morala da im pruži humanitarnu pomoć, kako nedjeljama pokušavaju humanitarne organizacije.
Vladu u odluci da ne prihvata zahtjeve za azil od stranih državljana koji dolaze sada preko Bjelorusije podržava 30 odsto anketiranih i smatraju da za njih mora da se pobrine Bjelorusija, u skladu sa Ženevskom konvencijom.
I Evropski sud za ljudska prava u Strazburu doneo je prošle sedmice privremenu mjeru da se toj grupi, i sličnoj na granici sa Letonijom gdje je ostao zarobljen 41 irački Kurd, pruži humanitarna pomoć, ali nije naredio već samo preporučio da ih Poljska i Letonija puste na svoju teritoriju.
Vanredno stanje na granici sa Bjelorusijom pomoći će poljskim vlastima da obezbijede granicu ogradom, na koju ih je inspirisala ograda koju je svojevremeno postavila Mađarska na granici sa Srbijom.