Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) najavio je četvorodnevni policijski sat u većini gradova kao dio napora suzbijanja širenja korona virusa jer je zvaničan broj zaraženih premašio sve zemlje izvan Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, dok bi prema nezvaničnim podacima – u zemlji u kojoj su infromacije strogo kontrolisane – ta brojka mogla biti veća, pišu svjetski mediji.
Četvorodnevni policijski sat
Turski predsjednik Erdogan najavio je četvorodnevni policijski sat od četvrtka, 23. aprila u 31 gradu, kao dio napora za zaustavljanje širenja korona virusa, javila je novinska agencija Rojters (Reuters).
Agencija podsjeća da je Turska već uvodila takve mjere u protekla dva vikenda. Govoreći nakon sastanka vlade u ponedjeljak, Erdogan je rekao da će policijski sat ovog puta biti duži zbog praznika koji počinje u četvrtak, dodajući da bi se slične mjere mogle nastaviti “još neko vrijeme”. Istakao je da vlada nastoji dovesti epidemiju u nivo koji bi omogućio normalizaciju života nakon okončanja mjeseca Ramazana krajem maja.
Tokom vikenda broj potvrđenih slučajeva u Turskoj premašio je bilo koju zemlju izvan Evrope i Sjedinjenih Država, ističe Rojters. Ukupan broj slučajeva u ponedjeljak, 20. aprila, porastao je na 90.980.
Ministar zdravlja Fahretin Koča (Fahrettin Koca) rekao je da su u posljednja 24 sata umrle 123 osobe, čime je broj smrtnih slučajeva porastao na 2.140. Koča je rekao da se stopa porasta potvrđenih slučajeva u zemlji usporila, uprkos povećanom testiranju posljednjih nedjelja. Od novog korona virusa do sada se oporavilo 13.430 ljudi, rekao je ministar, dodavši da je od početka epidemije sprovedeno gotovo 674.000 testova.
Stroga kontrola nad informacijama
Sedmicama je predsjednik Erdogan predstavljao uspjeh Turske u upravljanju korona virusom kao jedan od najuspješnijih na svijetu, a zapravo je držao strogu kontrolu nad informacijama o epidemiji, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) ističući da je krajem marta i početkom aprila smrtnost u Istanbulu bila veća za 30 odsto u odnosu na prethodne godine.
Predsjednička palata izvela je pomno orkestriranu propagandnu kampanju osiguravajući da izvještaji iz bolnica, pogrebnih firmi i tugovanja rođaka ostanu gotovo neprimijećeni. Ljekari koji su se izjašnjavali na društvenim medijima ukoreni su, a 410 osoba pritvoreno je u martu zbog “provokativnih i nasilnih ” postova, naglašava list.
Ali podaci koje je Njujork tajms prikupio iz zapisa o smrtnim ishodima u Istanbulu pokazuju da se Turska suočava s daleko većom katastrofom zbog korona virusa nego što to prikazuju zvanične brojke i izjave. Grad je u periodu od 9. marta do 12. aprila zabilježio oko 2.100 smrtnih slučajeva više u odnosu na nedjeljne prosjeke u posljednje dvije godine. To je, ističe list, mnogo više nego što su zvaničnici izvijestili za cijelu Tursku za taj period.
Vlada tvrdi da je djelovala brzo, zaustavljajući letove i granične prelaze iz pet najugroženijih zemalja u februaru, a škole, restorane i barove zatvorila sredinom marta, kada je potvrđena prva zaraza. Ipak koraci koje je Erdogan preduzeo od početka februara otkrili su njegove prioritete – nastojeći da zadrži barem dio ekonomije, izbjegao je da naredi potpuno zatvaranje širom zemlje jer bi ekonomski kolaps, ukazuje list, mogao izazvati katastrofu za njegovo predsjedništvo. Umjesto toga, Erdogan je uveo postepene mjere za podsticanje fizičkog distanciranja, ograničavanja putovanja unutar zemlje i policijski sat za starije od 65 i mlađe od 20 godina.
Istovremeno, naglašava list, virus je već otkrio snagu protivnika turskog predsjednika. Opozicioni političari, uključujući gradonačelnike Istanbula i Ankare često su bili ispred Erdogana u pružanju pomoći svojim biračima. Svjesna vladinih ekonomskih poteškoća, opozicija ipak nije ublažila pritisak tokom pandemije. “Vlada je devastirana”, rekao je Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu), vođa opozicione Republikanske narodne stranke, u intervjuu na nacionalnom televizijskom kanalu Haberturk TV. “Oni ne znaju šta da rade. Nema novca. To je istina.”
Političko rukovođenje epidemijom
Turska je pretekla Kinu kao zemlju s najvećim brojem inficiranih od korona virusa izvan Sjedinjenih Država i Evrope i na njeno rukovođenje kriznom situacijom uticale su političke odluke i loša finansijska situacija, ukazuje magazin Forin polisi (The Foreign Policy).
Problemi Turske s obuzdavanjem virusa ušli su u fokus 10. aprila, kada je iznenadna i kasna najava za policijski sat izazvala panične kupovine širom zemlje. Ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu (Suleyman Soylu) ponudio je ostavku nakon toga, ali je Erdogan odbio da je prihvati. Iako su škole i kafići zatvoreni, Turska je do sada izbjegavala provođenje potpunog zatvaranja, uvodeći policijski sat vikendom.
Erdogan se na početku pandemije borio s opštinskim vlastima oko napora suzbijanja epidemije. Dva najveća turska grada, Ankara i Istanbul vodi opoziciona Republikanska narodna stranka (CHP) i obojica gradonačelnika su bila iznenađena kada je 10. aprila donesena odluka o mjerama zatvaranja. Reakcija Turske na epidemiju vođena je političkim odlukama i rivalstvo između Erdogana i gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua – Erdoganova glavna izborna prijetnja – oblikuje ponašanje vlade, ocjenjuje Forin polisi.
Također, ističe politički magazin, pitanje je da li se turska ekonomija može riješiti ovakvog šoka. Privreda zemlje bila je u lošem stanju prije pandemije, a sada se nalazi u još težoj situaciji. Turska valuta pala je nedavno na gotovo istorijski minimum od 6,95 lira u odnosu na dolar, a trenutno se trguje na 6,88 za dolar.
Finansije Ankare bile su slabe prije pandemije – ali kombinacija spoljnog duga, zdravstvene krize i predsjednika koji je odlučio da zaštiti svoju reputaciju, a ne narod, mogli bi izazvati katastrofu u neviđenoj krizi koja poziva na solidarnost i povjerenje unutar i među državama, ocjenjuju u Forin polisiju direktor programa za Tursku u Fondaciji za odbranu demokratijaAjkan Erdemir (Aykan) i Džon Lečner (John A. Lechner) postdiplomac s odjeljenja za međunarodnu politiku univerziteta Džordžataun (Georgetown).