“Potpredsjednica Haris i bivši predsjednik Tramp su nam oboje potvrdili da će učestvovati u debati na ABC”, saopštila je televizija.
Tramp je na konferenciji za novinare u Floridi predložio da se tokom septembra održe tri debate sa Haris.
Kako piše BBC, Tramp je ušao u sobu novinara okupljenih na njegovom imanju Mar-a-Lago ne izgledajući “posebno srećno”.
Njegove primjedbe su uslijedile nakon sedmice u kojoj su Kamala Haris i njen novi potpredsjednik Tim Volc dominirali medijskom pažnjom, zaradili milione dolara i uživali u velikom broju anketa.
Trampov medijski događaj više je izgledao kao pokušaj da se na njega vrati reflektor nego da se objavi bilo šta novo.
Tokom konferencije koja je trajala sat vremena, Tramp je postavio na desetine pitanja, govorio je o brojevima anketa, “nepravednim medijima”, “užasnom stanju u zemlji”…
Sugerisao je da je Amerika na ivici svjetskog rata i rekao da američki Jevreji koji podržavaju Haris moraju na pregled glave.
Bivši predsjednik nije navikao da mora da se bori za pažnju, ali potres na demokratskoj strani bio je dramatičan i vrijedan vijesti i skrajnuo je Trampa sa naslovnih strana.
Da bi stvari bile teže po Trampa, veliki dio izvještavanja o neočekivanom pojavljivanju Kamale Haris kao demokratskog kandidata bio je pozitivan.
Tramp je u više navrata opisao Haris kao „ekstremnu“ i „liberalnu“, a kad je otišao sa bine televizijske kamere okrenule su se u Mičigen gdje je Haris sa Volcom imala sastanak sa sindikalnim radnicima.
Inače, piše Glas amerike, šest ili sedam ključnih država, kao što je Viskosin, vjerovatno će dominirati u planovima za putovanje svih četvoro predsjedničkih i potpredsjedničkih kandidata sve do izbornog dana, 5. novembra.
Rano glasanje u nekim državama počinje u poslednje dvije nedelje septembra.
Države u kojima je rezultat neizvjestan igraju nesrazmjerno veliku ulogu u odlučivanju ishoda izbora jer Amerika ne bira predsjednika i potpredsjednika većinom glasova građana u cijeloj zemlji.
Umjesto toga, izbori su takmičenja u 50 pojedinačnih država, koje zastupaju njihovi predstavnici, takozvani elektori koji su dio Elektorskog koledža.
U svim državama osim dvije, svi elektorski glasovi pripadaju pobjedniku izbora u toj državi, čak i ako je razlika u glasovima demokrata i republikanaca veoma mala.
Broj elektorskih glasova svake države je zasnovan na broju njenih stanovnika tako da države sa najvećim brojem stanovnika imaju najviše glasova.
Nacionalne ankete pokazuju da Haris polako napreduje i da je u blagoj prednosti u odnosu na Trampa, koji je prethodno bio u vođstvu u odnosu na Bajdena.
Međutim, ishod je veoma neizvjestan.
Koliko je trka tijesna pokazala je nova anketa koju je sproveo Pravni fakultet univerziteta Market u Viskonsinu. Ona je pokazala da bi 50 odsto vjerovatnih birača glasalo za Haris a 49 odsto bi podržalo Trampa.
Viskonsin donosi 10 od 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu, dok Mičigen, koji ima više stanovnika, donosi 15, piše Glas Amerike.
Kako kaže Mirolad a prenosi Edo glasat ćemo Jill. Šo sad .Koja ti je to? Vidju googl