Evropska unija i SAD odlučne su da znatno tješnje sarađuju u politici prema Zapadnom Balkanu i nalaženju rješenja za odnose Beograda i Prištine, mada će u pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu za kosovsko pitanje glavnu riječ imati Brisel.
To su agenciji Beta u Briselu prenijeli evropski diplomatski izvori koji su istakli da će administracija u Vašingtonu takvo opredjeljenje snažno podržati jer se strategija i geopolitički interesi EU i SAD na Zapadnom Balkanu umnogome poklapaju, naročito kad je riječ o „cilju uklapanja tog područja u EU i njen ekonomski i politički poredak, uz zaustavljanje širenja upliva Kine i Rusije“.
Američki predsjednik Džo Bajden i šef diplomatije Antoni Blinken su to čelnicima EU jasno prenijeli u razgovorima protekle nedelje u okviru samita EU i ministarskog zasedanja NATO, a „potpuno je vidljivo da će daleko tješnja saradnja SAD i EU biti oko ključnih svjetskih pitanja nego što je to bio slučaj za vrijeme prethodne vlade američkog predsjednika Donalda Trampa“, rekli su izvori u sjedištu Unije.
Ipak, kako je objašnjeno, za sada se još nije uobličilo neko jasnije viđenje cjelovitog, međunarodno prihvaćenog rješenja za odnose Srbije i Kosova, ali i američki i cilj EU je da se okonča nekom vrstom prihvatanja samosvojnosti Kosova, s tim što je izričit stav Evropljana da se do toga mora doći nagodbom bez ostatka prihvatljivom i za Beograd i Prištinu.
Diplomate u Briselu ukazuju na činjenicu da je američki predsjednik Bajden u video razgovoru s vođama EU pozvao da se zajednički djela kad su u pitanju podudarni spoljnopolitički interesi, posebno uključujući Kinu i Rusiju.
Bajden je „takođe ukazao na potrebu da SAD i EU nastave angažovanje oko Turske, južnog Kavkaza, istočne Evrope i Zapadnog Balkana“.
Američki državni sekretar Blinken i visoki predstavnik EU Žozep Borel su poslije razgovora u Briselu saopštili da su „SAD i EU zajednički snažno zainteresovane za stabilan i napredan Zapadni Balkan i potvrđuju riješenost da zajedno djelaju u prilog pomirenju i poboljšanju vladavine prava, podsticanju reformi za približavanje regiona Uniji“.
I, kako su to podvukli Blinken i Borel, „saradnja SAD i EU na terenu je od presudne važnosti za napredak, uključujući dijalog, uz posredovanje EU, o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije“.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je takođe poslije razgovora s Blinkenom stavila do znanja da je među ključnim spoljnopolitičkim pitanjima bio i razvoj na Zapadnom Balkanu.
Zvaničnici u Briselu su istakli da se „ima utisak da će Bajdenova vlada biti više naklonjena saradnji s EU u rješavanju svjetskih pitanja nego što je to bila i vlada (predsjednika Baraka) Obame, jer se to ogleda i u jačanju veza i kroz povratak Amerike u vodeću ulogu u NATO, naglašava se podudarnost u ovaploćivanju zapadnih vrijednosti, ljudskih prava, uz ključne pravce prema Kini, uz nesumnjivo još teže odnose s Rusijom, a Balkan tu ima određenu specifičnu težinu“.
Visoki predstavnik EU Borel je objavljenoj podrobnoj analizi najnovijih svjetskih zbivanja ocijenio da su „protekle nedjelje svi ključni strateški igrači i činioci odnosa EU sa svijetom pokrenuti… mnoga zbivanja govore da je krenuo najavljivani sukob između demokratija i autoritarnih režima“.
Borel smatra da „Rusija i Kina izgleda udružuju snage nasuprot ‘zapadnom svijetu’ i budući krajolik multipolarnog svijeta ni najmanje nije jednostavan“.
Šef evropske diplomatije kaže da su „prošle nedjelje kockice strategijske ‘Rubikove kocke’ pokrenute“ i navodi da se to ogledalo u burnom ministarskom sastanku SAD-Kina na Aljasci, a završilo 25. marta susretom vođa EU, na kojem je video vezom uzeo učešća i predsjednik SAD Bajden“.