Ponedjeljak, 22 Jula, 2024
Rubrika:

Tačka na aferu „Polard“ i „špijunsko nepovjerenje“: Slučaj koji je uzdrmao odnose Izraela i SAD

Slučaj koji je uzdrmao iz temelja odnose između Izraela i SAD, okončan je prije tri nedjelje Trampovom odlukom da amnestira Džonatana Polarda.

Priča o Džonatanu Polardu počela je 1984. kada je mladi analitičar u obavještajnoj službi američke mornarice počeo da isporučuje važne materijale izraelskoj obavještajnoj službi, pošto je primijetio da Amerikanci namjerno zadržavaju te informacije koje su naročito bitne za izraelsku nacionalnu bezbjednost.

Od tada, ukrao je i isporučio Izraelu hiljade dokumenata i planova u vezi sa sovjetskim vojnim kapacitetima u arapskom svijetu. Ponudio je materijal koji dokumentuje stanje odbrambenih snaga arapskih zemalja od Egipta do Sirije.

Taj slučaj koji je uzdrmao iz temelja odnose između Izraela i SAD, okončan je prije tri nedjelje Trampovom odlukom da amnestira Džonatana Polarda.

Za sve one koji imaju romantičnu predstavu o špijunaži, ovaj slučaj je brutalna pouka o nemilosrdnim zakonima koji važe u ovom svijetu.

Polardom je „upravljala“ izraelska naučna špijunska agencija LEKEM, pod upravom superšpijuna Rafaela Rafija Ejtana.

Ejtan je bio proslavljeni izraelski agent koji je lično zarobio Adolfa Ajhmana i vratio ga u Izrael na suđenje.

„Kada sam ga stegao za vrat, vidio sam kako mu oči iskaču iz duplji. Da sam još malo pojačao stisak, udavio bih ga“, opisao je kasnije Ejtan. Na tom primjeru, Hana Arent je nešto kasnije napisala svoj čuveni esej „Banalnost zla“.

Polard je bio toliko eklatantan u svojim špijunskim aktivnostima da su njegove kolege to ubrzo uočile i prijavile njegovo neobično ponašanje.

Dok je FBI zatvarao krug da ga uhapsi, Mosadovi operativci napuštali su SAD kako bi izbjegli hapšenje.

Očekujući da će i on biti zaštićen, Polard je 21. novembra 1985. otišao u izraelsku ambasadu.

Službenici ambasade pozvali su njegovog „mentora“ Rafija Ejtana tražeći uputstva za dalju pomoć Polardu.

Ejtan je odgovorio rezolutnim „ne“ i prepustio ga svojoj sudbini. Agenti FBI čekali su Polarda ispred ambasade i uhapsili ga.

Osuđen je na 30 godina zatvora.

Cijeli slučaj bio je toliko neprijatan za Izrael, da je Ejtan lično morao da vrati nazad Amerikancima sve dokumente koje mu je Polard predao, znajući da će oni definitivno zapečatiti Polardovu sudbinu.

Ali tu nije bio kraj.

Ejtan je trgovao dalje tim informacijama, pa je jedan dio dao Sovjetima u zamjenu za dozvolu jevrejskim disidentima da napuste Sovjetski Savez.

Polard je ubrzo ocijenjen kao najštetniji strani špijun u američkoj istoriji.

Američki sekretar za odbranu Kaspar Vajnberger tim povodom je napisao: „Teško mi je, čak i u takozvanoj godini špijuna, da zamislim veću štetu nacionalnoj bezbjednosti od one koju je nanio optuženi s obzirom na širinu, bitnu važnost za Sjedinjene Države i visoku osjetljivost informacija koje je prodao Izraelu. Te informacije SAD su namjerno rezervisale za sopstvenu upotrebu, jer bi njihovo otkrivanje bilo kome ili bilo kojoj naciji nanijelo najveću štetu našoj nacionalnoj bezbjednosti”.

„Nije bio lak trenutak“, rekao je Ejtan za novine, „Vlada je donijela odluku, a ja sam sarađivao sa Amerikancima protiv svog agenta.“

Opisujući saradnju s Polardom rekao je: „Govorimo o informacijama koje su bile tako kvalitetne, tako tačne, tako dobre i toliko važne za bezbjednost zemlje … Nakon što smo prvo pregledali informacije i pratili ih temeljnim ispitivanjem materijala, shvatili smo da su to informacije od ključne važnosti za bezbjednost zemlje. Da je izbio rat, materijal koji je Polard predao, u velikoj mjeri bi ojačao našu armiju i imao suštinski uticaj na ratište“, dodao je Ejtan.

Niti sumnjao ni u Polardove motive.

„On je na mene ostavio izuzetan utisak svojom intelektualnom sposobnošću, detaljnim pamćenjem, razumijevanjem onoga što se dešava na Bliskom istoku i vezanošću i željom da pomogne Izraelu“, rekao je Ejtan. „Nema sumnje da se izložio velikom riziku i to je potpuno shvatio, čak i bez naših objašnjenja. Uprkos tome, njegova motivacija da nam pomogne, državi Izrael, bila je i dalje iznad svega … Imao sam veliku zahvalnost za ovog američkog Jevrejina spremnog da rizikuje sve – svoj položaj u američkoj mornarici i u američkoj državi da bi pomogao našoj državi“, rekao je Ejtan.

Posle skandala, izraelska vlada saopštila je da je Ejtan smijenjen sa svih obavještajnih funkcija. Ejtan je izjavio da je saradnja s Polardom bila greška, ali je insistirao na tome da je postupio sa „dozvolom i ovlašćenjem“.

„Cjelokupan obavještajni rad je u partnerstvu s kriminalom“, rekao je izraelskom televizijskom intervjuu godinama kasnije.

„Moral se ostavlja po strani.“

Ejtan može da se smatra utemeljivačem „penzionerskog pokreta“, koji je sada raširen u istočnoj Evropi, jer je bio prvi predsjednik jedne Penzionerske partije Izraela pomoću koje je jedno vrijeme bio i ministar.

„Afera Polard“ zbog sumnje u dvostruku lojalnost uticala je ili uništila karijeru stotinama američkih Jevreja koji su u to vrijeme služili u vojsci, Pentagonu i Stejt departmentu.

SAD i Izrael bili su saveznici, sa SAD kao starijim partnerom.

Pošto su SAD, kao zemlja mješovitih identiteta, osjetljive na ideju da različite etničke grupe možda neće staviti Ameriku na prvo mjesto, ispred neke strane zemlje koja predstavlja etničku bazu svojih građana, Polard je bio povod za opštu sumnjičavost.

Američki obavještajci decenijama kasnije gledali su na izraelske obavještajne službe s podozrenjem u skrivene namjere.

Tadašnji šef CIA, Džordž Tenet, zaprijetio je 1998. godine bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu da će on i rukovodstva svih obavještajnih službi kolektivno podnijeti ostavke, ako pusti Polarda na zahtjev premijera Benjamina Netanjahua.

Polard je postao svojevrsni talac američkih nuklearnih odnosa sa Iranom.

Obama je pred sklapanje sporazuma 2015. ponudio Izraelu izvjesno razumijevanje za Polarda, pa ga je pustio na uslovnu slobodu u trajanju od pet godina.

Kada je riješio da konačno demonstrira da je prošlo vrijeme nesporazuma, razmimoilaženja i nepovjerenja između Izraela i SAD, Tramp ga je sasvim pomilovao pošto je nedjeljama prije toga najavljivao „spektakularno oslobađanje“.

Davanje dozvole Polardu da ode i naseli se u Izrael, simbolično zatvara višedecenijsku eru nepovjerenja.

Ali, raskol između, sada pokojnog Ejtana i Polarda, ostao je nepovratan.

„Zamolio bih ga za oproštaj“, rekao je Ejtan prije nekoliko godina upitan šta bi uradio ako bi sreo Polarda.

„To su krokodilske suze. Imao je 33 godine da nešto učini i nije učinio ništa“, izjavio je Polard povodom Ejtanove smrti u martu prošle godine.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve