Globalni tok reformi u pravcu jednakog tretmana žena u zakonima opao je na najniži nivo u posljednjih dvadeset godina, što predstavlja potencijalnu prepreku ekonomskom rastu u kritičnom momentu za svjetsku ekonomiju, pokazuje novi izvještaj Svjetske banke.
U 2022., globalno prosječno rangiranje indeksa Svjetske banke Žene, biznis i zakon poraslo je za samo pola boda na 77,1 – što ukazuje da žene ostvaruju, u prosjeku, tek 77 procenata zakonskih prava muškaraca. Prema sadašnjem toku reforme, u mnogim zemljama će žene koje danas ulaze na tržište rada prije otići u penziju nego ostvariti ista prava kao muškarci, navodi izvještaj.
“U vrijeme usporavanja ekonomskog rasta, sve zemlje trebaju mobilizirati svoj puni produktivni kapacitet da bi se nosile s nadolazećom krizom“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomista Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za ekonomiku razvoja.
“Vlade ne mogu priuštiti da ostave po strani čak polovinu svog stanovništva. Uskraćivanje jednakih prava ženama u velikom dijelu svijeta, jednostavno nije fer prema njima; time se zemljama smanjuje mogućnost za promociju zelenog, otpornog i inkluzivnog rasta“, dodao je on.
Indeks Žene, biznis i zakon za 2023. godinu donosi procjenu zakona i propisa 190 zemalja iz osam oblasti koje se odnose na učestvovanje žena u ekonomskoj aktivnosti – mobilnost, radno mjesto, plata, brak, roditeljstvo, poduzetništvo, imovina i penzija.
“Podaci – obuhvaćeni do 1. oktobra 2022. – pružaju objektivno i mjerljivo poređenje zemalja u dosezanju ravnopravnosti žena. Danas, samo četrnaest zemalja – od kojih su sve zemlje visokog dohotka – ima zakone koji ženama daju ista prava kao i muškarcima”, navodi se u izuvještaju.
Širom svijeta, ističu, gotovo 2,4 milijarde žena radnoaktivne dobi još uvijek nema ista prava kao i muškarci.
“Prevazilaženje rodnih razlika u zapošljavanju dugoročno bi moglo povećati BDP zemalja po glavi stanovnika za prosječno blizu 20 odsto. Ako bi žene pokretale i širile svoje poslove po istoj stopi kao i muškarci, studije procjenjuju da bi globalne ekonomske koristi od toga iznosile 5-6 biliona dolara”, stoji u izvještaju.
Tokom 2022. su, u 18 zemalja, sprovedene samo 34 zakonske reforme vezane za rodna pitanja – što predstavlja najmanji broj još od 2001.
“Većina reformi se odnosila na povećanje plaćenog dopusta za roditelje i očeve, ukidanje ograničenja za rad žena i uvođenje obaveze isplate jednake plate ženama. Da bi se ostvarila značajnija zakonska ravnopravnost žena u svim oblastima obuhvaćenim izvještajem, bit će potrebno još 1.549 reformi. Izvještaj napominje da bi, prema sadašnjem toku reformi, trebalo u prosjeku najmanje 50 godina da se taj cilj ostvari”, obrazložili su u izvještaju.
Najnoviji izvještaj Žene, biznis i zakon, kako se navodi, daje sveobuhvatnu procjenu svjetskog napretka u ravnopravnosti žena u prethodnih 50 godina.
“Od 1970. globalno prosječno rangiranje indeksa Žene, biznis i zakon se popravilo za oko 2/3, uz rast sa 45,8 na 77,1 bod. U prvoj deceniji ovog stoljeća zabilježen je snažan napredak u rodnoj ravnopravnosti. Između 2000. i 2009. godine uvedeno je preko 600 reformi, uz vrhunac od po 73 reforme godišnje u 2002. i 2008. Nakon toga, čini se da je došlo do zamora reformama – naročito u oblastima koje se odnose na tradicionalno ukorijenjene norme, kao što je pravo žena na nasljeđivanje i posjedovanje imovine”, dodaje se.
Nova analiza podataka pokazuje da ekonomije s tradicionalno većim rodnim razlikama ostvaruju napredak, naročito nakon 2000.
“Trenutno je jednakost ekonomskih mogućnosti za žene najveća u zemljama članicama OECD-a sa visokim dohotkom, no važne reforme nastavljene su u zemljama u razvoju. Subsaharska Afrika postigla je značajan napredak prošle godine. Na regiju spada više od polovice svih reformi u svijetu 2022. godine, sa sedam ekonomija — Beninom, Republikom Kongo, Obalom Slonovače, Gabonom, Malavijem, Senegalom i Ugandom — koje su donijele 18 pozitivnih zakonskih promjena”, ističe se u izvještaju.
Iako su u prethodnih pet decenija ostvarena značajna postignuća, širom svijeta je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi se osiguralo da dobre namjere budu praćene opipljivim rezultatima – tj. jednakim zakonskim prilikama za žene.
“Žene više ne mogu priuštiti da čekaju još duže na postizanje ravnopravnosti. Ne može ni svjetska ekonomija”, zaključuje se izvještaju.