Vladimir Putin je rasporedio svoje trupe na granici sa Ukrajinom, isporučio nemoguće zahtjeve Evropi i izgleda da je spreman da pokrene novu ofanzivu kako bi uspostavio svoju dominaciju nad Кijevom.
Za Putina se kaže da osjeća “istorijsku misiju“ da preokrene zbližavanje Ukrajine i Zapada, uprkos njegovoj sopstvenoj ulozi u stvaranju rascjepa aneksijom Кrima i podsticanjem rata na jugoistoku Ukrajine, piše “Gardijan”. Ali ovaj brzi tempo nameće pitanje zašto mu se žuri da djeluje sad i odmah, kao da mu ponestaje vremena.
Iz Putinove perspektive, on može da pogleda nedavne događaje u Ukrajini i vjeruje da je sve krenulo nizbrdo. Njegov pokušaj da primora Ukrajinu da reintegriše istočni region Donbasa je propao jer su sporazumi iz Minska bili blizu kolapsa. Njegovi pobunjenici možda kontrolišu dio jugoistoka Ukrajine, ali ostatak zemlje se udaljio od njegove kontrole.
Istovremeno, Putin je uznemiren rastućom vojnom saradnjom između Ukrajine i Zapada, uključujući vojnu pomoć i potencijalnu kupovinu oružja iz Velike Britanije, zajedničke vojne vježbe sa zemljama NATO-a, isporuke američkih protivtenkovskih projektila Džavelin i kupovinu turskih dronova. On tvrdi da zemlja de fakto postaje “nezvanična“ NATO članica, “anti-Rusija“ za koju tvrdi da bi jednog dana mogla da ugosti zapadne trupe ili čak rakete.
– Došli su do zaključka da trendovi ne idu u njihovom pravcu, da idu ka geopolitičkom porazu – rekao je Semjuel Čarap, viši politikolog u korporaciji Rand.
Raniji plan Кremlja da “sačeka“ da Ukrajinci izgube strpljenje sa svojom novom vladom i da Zapad izgubi interesovanje za Ukrajinu, više nije održiv. Кremlj je odlučio da je status kvo nepodnošljiv i da ga treba promijeniti, dodao je Čarap.
Da bi to uradio, Putin je rekao da je otvoren za pregovore i zahtijevao je novi sporazum sa NATO-om kako bi se zaustavilo njegovo širenje uklanjanjem trupa i infrastrukture iz zemalja koje su se pridružile nakon 1997. godine. Istovremeno, Putin je jasno stavio do znanja da mu se žuri da odmah dobije svoje “bezbjednosne garancije“.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine koji se kandidovao za funkciju na mirovnoj platformi, došao je “pod uticaj radikalnih elemenata“, rekao je Putin u četvrtak. Pregovori sa njegovom vladom su u osnovi prekinuti.
Prošlog mjeseca ruske diplomate su bile grube u komunikaciji sa svojim francuskim i njemačkim kolegama, u suštini gubeći šanse za dalje pregovore sa evropskim silama.
To im ostavlja na raspolaganju američkog predsjednika Džoa Bajdena, političara koga Putin možda više poštuje, ali je jasno stavio do znanja da mu ne vjeruje.
– Vi i ja dobro znamo da se čak ni pravnim garancijama ne može vjerovati jer se SAD lako povlače iz svih međunarodnih sporazuma za koje izgube interes iz ovog ili onog razloga, često bez objašnjenja – rekao je Putin nedavno.
To ostavlja Putinu opciju vojne sile. Čini se da je ruski predsjednik zaokupljen pitanjem Ukrajine – ovog ljeta je objavio esej od 6.000 riječi na tu temu pod svojim imenom – a ruski analitičari smatraju da bi rješavanje tog problema moglo da odredi njegov vremenski okvir kao ruskog lidera.
– Izgleda da će ono što uspije da postigne u Ukrajini biti odlučujući faktor u tome da li će ostati na vlasti poslije 2024. godine – napisao je ovog mjeseca Aleksandar Baunov, viši saradnik Кarnegi moskovskog centra.
Iako je teško zamisliti da će Putin da odstupi nakon 24 godine na vlasti, takođe je moguće da je njegova želja da povrati Ukrajinu kao “bratsku“ zemlju jedan od faktora koji bi ga primorali da ostane u budućnosti.
– Ako pobjeda još nije postignuta, možda još nije vrijeme da se povuče. Putin vjerovatno tako razmišlja – napisao je Baunov.