Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Šta Ukrajinci misle o Trampovom skandalu: Uvučeni smo u to

U međuvremenu, više od 8.000 kilometara na istoku, Alina Kose bila je zaklonjena u svojoj od metaka izrešetanoj kućici u Marijinki, na istoku Ukrajine, gdje su vladine snage bile uključene u razmjenu vatre sa separatistima koje podržava Rusija

Dok su njihova država i predsjednik uvučeni u političku vatru u Vašingtonu koja je dovela do postupka za opoziv protiv Donalda Trampa, neki Ukrajinci, koji su sve više zabrinuti zbog oružanog sukoba na njihovoj teritoriji, pitaju se znaju li Amerikanci šta se dešava u Ukrajini.

Ukrajinka Katja Gorčinskaja: “Skoro niko [u Ukrajini] ne razumije geopolitičke posljedice.” (Foto: Luzie Steinzova/RFE/RL)
U utorak, 24. septembra u Vašingtonu, predsjednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelozi se popela na podijum i najavila da će Predstavnički dom započeti formalne procedure za postupak opoziva (impeachment) protiv predsjednika Trampa, optužujući ga da je izdao zakletvu i nacionalnu sigurnost vršeći pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži njegovog političkog rivala, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

U međuvremenu, više od 8.000 kilometara na istoku, Alina Kose bila je zaklonjena u svojoj od metaka izrešetanoj kućici u Marijinki, na istoku Ukrajine, gdje su vladine snage bile uključene u razmjenu vatre sa separatistima koje podržava Rusija.

Marijiinka je većim dijelom uništen u ratu koji je izbio 2014. godine, nakon što je Rusija zauzela Krim i podstakla separatizam poslije svrgavanja ukrajinskog predsjednika koji je bio naklonjen Moskvi. Većina stanovnika Marijinke je napustila grad, čiji centar je podijeljen prvom borbenom linijom. Nema tekuće vode, struja je neujednačena, a hrana oskudna.

Prema tome, posljednja stvar o kojoj je Alina razmišljala – kao i nekoliko stotina ljudi koji su ostali u gradu – je politički skandal u Vašingtonu, iako se u njemu spominje Ukrajina i njen novi predsjednik.

“Ovde ljudi uopšte ne razgovaraju o tome”, rekla je telefonom za RSE naglašavajući da je vojnik ubijen u akciji tokom noći. “Ne možete to staviti na hljeb. Zanima nas samo šta ćemo staviti u stomak. Ljude zanima gdje mogu kupiti jeftin krompir.”

Čak i da je Kose gledala bilo koje ukrajinske vijesti koje su emitovane te večeri – uz pretpostavku da je unatoč zvukovima automatskog oružja i granatiranja, za koje kaže da je trajalo beskrajno dugo, mogla čuti riječi voditelja vijesti – ne bi mogla vidjeti da su demokrate pokrenule proces kojim bi američki predsjednik mogao biti opozvan.

Iako se rasprava o impičmentu, tj. proceduri opoziva širila po naslovnim stranama svakog lista i bila u svim večernjim informativnim emisijama u Sjedinjenim Državama, u Ukrajini je ta tema vrlo malo pokrivena.

Vodeće priče na glavnim informativnim portalima 24. septembra uključivale su vijesti o novom šefu državne policije, kabinetu ministara koji je u parlament poslao prijedlog zakona o prodaji državnog zemljišta i sistemu elektronskih karata za javni prijevoz u Kijevu.

Ukrajinci koji su razgovarali s RSE tvrde da u svojim domovima, na radnom mjestu i slično, uglavnom raspravljaju o svakodnevnom životu i domaćim pitanjima.

Njihova se zemlja suočava s velikim izazovima pokušavajući provesti reforme, pokrenuti ekonomiju i odbiti ono što je Zelenski u govoru pred UN-om nazvao ruskim ratom na Ukrajinu.

Zelenski, koji je na izborima u aprilu pobijedio bivšeg predsjednika Petra Porošenka sa 70 odsto glasova, obećao je da će se baviti tim pitanjima.

Oni koji su pratili dramu usmjerenu na Ukrajinu u Vašingtonu moguće je da potiču iz političke elite i njihovo ćutanje možda ima suštinsku motivaciju. Pritisak Trampa i njegovih saveznika da istraže postupke bivšeg američkog potpredsjednika Džoa Bajdena i ukrajinske kompanije u čijem je odboru bio Bajdenov sin Hanter, natjeralo ih je da zakorače po političkom užetu.

Tramp i njegovi saveznici optužuju Džoa Bajdena, koji traži demokratsku nominaciju za učešće na predsjedničkim izborima 2020. godine, da je koristio svoj uticaj kako bi pomogao kompaniji Burisma – na čijem je platnom spisku bio Hanter, kao član upravnog odbora – da izbjegne štetu u kriminalističkoj istrazi, podupirući smjenu glavnog tužioca Ukrajine, koji je otpušten u martu 2016. godine.

Ukrajinski zvaničnici i antikorupcijski aktivisti tvrde da je istraga o Burismu u to vrijeme već dugo bila u stanju mirovanja i da je tužilac, Viktor Šokin, u stvari bio najveća prepreka na putu istrage.

“Moja prva reakcija bila je: ‘Pa, u redu'”, rekla je Ana Docenko iz Kijeva koja radi u televizijskoj produkciji, komentarišući skandal u Vašingtonu u koji je uvučen Zelenski. Ukrajinski predsjednik je potencijalno i dublje uvučen 25. septembra kada je Bijela kuća objavila memorandum o telefonskom razgovoru koji su Tramp i Zelenski imali dva mjeseca ranije.

Olja Ivanova, koja radi u dobrotvornoj organizaciji u glavnom gradu, rekla je da zna za vijest, ali da je nije pomno pratila.

“Znam suštinu toga i radoznala sam [o tome] šta će se sada desiti”, rekla je.

“To izgleda kao tipični američki skandal, u kojem smo mi samo nesretne žrtve volje američkog establišmenta i grešaka ili određenih političkih interesa nekolicine ukrajinskih zvaničnika.”

Kristina Berdinski, novinarka ukrajinskog informativnog časopisa Novo Vrijeme, rekla je da “ukrajinski mediji ne obraćaju pažnju na ovu temu jer je očigledno da Zelenski nije najvažnija osoba u ovoj priči – to je Tramp.”

Ukrajinski čitaoci, dodala je, “misle da je to američka unutrašnja stvar.”

Mnogi se slažu. Halina Odnoron, građanska aktivistkinja u gradu Mariupol na Azovskom moru, koji je udaljen svega 20 kilometara od borbenih linija i koji se prošle godine našao u središtu velikog geopolitičkog oružanog okršaja kada su ruski graničari i čamci sigurnosnih službi napali brodove ukrajinske mornarice u blizini Kerčanskog tjesnaca, rekla je da je to “problem između Kongresa i predsjednika.”

“Uvučeni smo u ovaj problem”, dodala je.

Katja Gorčinskaja, bivša izvršna direktorica nezavisnog televizijskog programa Hromadske, sugeriše da je to pogrešan način gledanja na trenutnu situaciju.

“Gotovo niko u Ukrajini ne razumije geopolitičke posljedice i značaj Ukrajine koja se uvlači u američku politiku”, rekla je. “Ne razumiju kratkoročne i dugoročne efekte koji bi iz toga mogli proizaći.”

Ali neki kažu da razumiju koliki su ulozi.

Odnoron je sada rekla da je Ukrajina stavljena usred velike političke drame i da “moramo pokušati da izvučemo maksimum iz nje.”

“Pažnja je uvijek dobra,” rekla je. “Što više (ljudi na Zapadu) razgovaraju o Ukrajini, veća je šansa da će ljudi vidjeti kako nas Rusija ugrožava.”

Pa ipak, drugi bi radije bili što dalje od takve vrste pažnje.

Kijevski poslužitelj, koji je želio ostati anoniman, pita se šta bi se dogodilo “da Zelenski nije podigao telefonsku slušalicu.”

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve