Iako je do ulaska Švedske i Finske u NATO ostalo još mnogo vremena, države su pokrenule ove proceduru što je bio znak brojnim zvaničnicima da analiziraju vojne potencijale ove dvije skandinavske zemlje.
Uprkos činjenici da Finska i Švedska ni u najnapetijim trenucima Hladnog rata, tok ruske agresije na Ukrajinu promijenio je razmišljanja ovih zemalja što će značajno promijeniti i geopolitičku i vojnu strukturu u Evropi. Ipak, analitičari smatraju kako obje zemlje imaju mnogo toga ponuditi alijansi.
“Ostavimo li po strani ekonomsku moć bez koje je svaka vojska beskorisna, oni imaju odlične oružane snage. Bilo da se radi o obuci, opremi ili moralu vojnika. Ulazak obje zemlje u NATO biće najveće jačanje ove organizacije od Hladnog rata”, rekao je analitičar iz Češke Republike Lukaš Visingr.
S druge strane, analitičari u Češkoj Republici su analizirali i mogućnosti koje Finska i Švedska mogu ponuditi NATO savezu u kontekstu vojnog jačanja.
“O snažnoj odbrani Švedske svjedoči i činjenica da se kao neutralna zemlja oslanjala uglavnom na vlastitu proizvodnju oružja. Bilo da se radi o vrhunskim klasičnim podmornicama, avionima, borbenim vozilima ili protivoklopnim sistemima. U svakom slučaju to je vojno-tehnički nivo kakav imaju i države NATO-a”, rekao je za Aktualne.cz analitičar Milan Mikulecky.
Analitičari takođe naglašavaju kako je snaga švedske mornarice gotovo u samom svjetskom vrhu.
“Švedska podmornica ‘potopila’ je američki nosač aviona tokom zajedničkih manevara. Njihova plovila će pod vodom izdržati mnogo duže od konvencionalnih podmornica na dizel s obzirom da imaju ugrađene dodatne pogone”, pojašnjavaju.
S druge strane, kada je riječ o finskoj vojsci, ona se ističe brojnim i dobro obučenim rezervama.
“U EU Finska ima najviše oružja po glavi stanovnika, odnosno 44 komada oružja na 100 stanovnika. Osim toga, imaju iskustvo rata sa Sovjetima 1939. godine. U to vrijeme, nanijeli su im velike gubitke”, pojašnjavaju češki analitičari.
Kada je riječ o Finskoj, ova država značajna sredstva ulaže i u razvoj ratnog vazduhoplovstva.
“Okosnicu finskog ratnog vazduhoplovstva čine američki lovci F-18. Pored toga, oni su odlučili da kupe najsavremenije višenamjenske lovce pete generacije F-35 tako da će imati jedne od najjačih i najmodernijih zračnih snaga u Evropi”, rekao je Mikulecky.
Pored dobro opremljenih i modernih oružanih snaga, ulazak Švedske i Finske u NATO doprinio bi razvoju ovog saveza i sa strateškog aspekta.
“Ukoliko obje zemlje budu primljene u NATO, Baltičko more će postati ‘bara’ Sjevernoaltantske alijanse. To će za Rusiju biti najbolniji dio širenja NATO-a”, ističe Mikulecky.
Prema njegovim riječima, ruska baltička flota u tom slučaju ostaje ‘zatvorena’ u svojim lukama.
“Dvije od četiri ruske flote ostat će u osnovi zatvorene u svojim lukama. Kremlju će ostati samo okeanske flote i to Pacifik i Sjeverno more”, navodi se u analizi.