Zbog klimatskih promjena odjednom ima mnogo više ribe iz toplijih voda i u Sjevernom moru. To su na godišnjoj konferenciji utvrdili njemački ribari. Borci za zaštitu prirode se zbog toga hvataju za glavu.
Dani ribarstva u Magdeburgu njemačkim ribarima donijeli su naizgled dobre vijesti: zbog promjene klime u hladnom Sjevernom moru sve se češće zatiču ribe koje su inače živjele samo u toplijim vodama. Riječ je prije svega o plavoj ribi kao što su sardine.
„Ali tamo je sad čak i tuna“, izjavio je na sastanku predsjednik Udruženja ribara na visokom moru Uve Rihter. Ako se njihov dolazak nastavi tom brzinom, uskoro će doći trenutak kada će biti moguć i njihov komercijalni ulov.
I u moru pred Bretanjom sve je više skuša, ali i tradicionalne ribe Sjevernog mora kao što je bakalar. Rihterov zaključak glasi: klimatske promjene jesu ozbiljan problem, ali ne moraju sve posljedice da budu negativne. To je muzika za uši njemačkih ribara koji već više od pola vijeka znaju samo za smanjivanje flote i sve manje kvote ribe koju je dozvoljeno uloviti.
Neće biti nikakvog čuda
„Dobra, stara vremena“ se naravno neće vratiti, to je svima jasno. Novi broj njemačkog časopisa „Mare“ posvećen je haringi koja je nekada kroz tesnac između Danske i Švedske u tolikim masama ulazila u Baltičko more na mrešćenje da je riba mogla da se hvata rukom. Zapisano je čak da veslači „nisu mogli da spuste veslo u more od tolike ribe“. Ali to je bio tamo negdje u 11. veku i otada se mnogo toga promijenilo. Čitava nekadašnja ribarska naselja na sjeveru Njemačke danas žive samo od turizma.
I dok se stalno može čuti o „ispražnjenom“ Sjevernom moru, Njemci istovremeno jedu sve manje mesa – a sve više ribe. Kako se moglo čuti u Magdeburgu, 2018. je to bilo 14,4 kilograma godišnje, 300 grama više nego u godini prije toga. Ribu, doduše, po pravilu jedu u restoranima, i pretežno uvezenu iz dalekih mora, a ne „domaću“. Ipak, njemački ribari u toj migraciji riba vide šansu i za sopstvenu egzistenciju.
Sa druge strane, borci za zaštitu životne sredine listom se zgražavaju na tu računicu ribara: Sjeverno more jeste izlovljeno i tu nema šta da se raspravlja. Trebalo bi biti izuzetno oprezan kako se novim ulovom ne bi ugrozio čitav morski biotop. A kada je riječ o radosti zbog dolaska ribe iz toplijih mora, neka se ne raduju prerano: čak i ako ih prije toga ne potrujemo našim otrovom i plastikom, tek će se videti kako će se klimatske promjene odraziti na alge i mikroorganizme Sjevernog mora. Teško je dakle davati bilo kakve prognoze. Zato aktivista „Grinpisa“ Tilo Mak poziva potrošače da jedu ribu „samo u posebnim prilikama“.
Rijeke i jezera trpe od promjene
Njemački ribolovci su na svojoj konferenciji razgovarali o još jednom problemu: o invazivnim vrstama koje su našle put i u njemačka mora i vode. Tu se posebno ističe kineski rak Eriocheir sinensis, ali i azijski iz porodice desetonožaca Pacifastacus leniusculus. Ribari su uočili da taj ulov mogu lako i dobro da proju azijskim restoranima u Njemačkoj.
Zaključak je zato da niko ne može da im zabrani poslove u kojima se ne zna ko se više raduje: ribar ili Kinez vlasnik restorana koji je dobio specijalitet iz svoje domovine. Ipak, i dalje bi trebalo aktivno raditi na eliminaciji tih vrsta koje u njemačkim krajevima često nemaju prirodnih neprijatelja – osim naravno čoveka.
I dok su morski ribari zadovoljni klimatskim promjenama, mnogo tmurnije raspoloženje vlada među onima koji se bave slatkovodnom ribom. Uzgajališta su još tu i dobro posluju, ali divlje rijeke i jezera trpe zbog nepredvidljivog vremena i čestih perioda dugih suša. Nema ni snijega koji bi se topio i redovno osvežavao vodu, konstatuje predsjednik tog ogranka Bernhard Fenajs. Iako su domaći uzgojeni šarani i pastrmke traženi i postižu dobru cijenu, Fenajs smatra bi „dobrodošlo da ljudi malo više razmišljaju o tom problemu“.