„Transatlantski odnosi uveliko su revitalizirani s Bidenovom administracijom“, kazao je Borrell na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu.
„Ne slažemo se nužno u svemu, zasigurno ne, ali taj je odnos ključan u trenutnom geopolitičkom kontekstu – po pitanju ukrajinske krize i drugih ruskih prijetnji“, dodao je u raspravi o godišnjim izvještajima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a te zajedničke sigurnosne i odbrambene politike.
Šef evropske diplomatije istakao je i da je „američka administracija bila izuzetno kooperativna“ u ukrajinskoj krizi.
SAD i Velika Britanija tvrde da će uskoro uslijediti ruska invazija na Ukrajinu, dok su najveće evropske zemlje – Francuska i Njemačka – suzdržanije po tom pitanju.
SAD je savjetovao svoje državljane da napuste Ukrajinu, ali i Bjelorusiju i Moldaviju.
Moskva odbacuje takve optužbe, ali traži garancije da Ukrajina neće pristupiti NATO-u te povlačenje snaga tog vojnog saveza iz zemalja koje graniče s Ukrajinom. U utorak je Rusija objavila da povlači dio snaga stacioniranih blizu ukrajinske granice.
Borrell je ponovio da se zalaže za stratešku autonomiju Evropske unije, što bi podrazumijevalo i ukidanje načela jednoglasnog odlučivanja o vanjskopolitičkim pitanjima, kao i razvijanje obrambenih kapaciteta.
„To nije protiv NATO-a, već je način jačanja evropskog stuba unutar NATO-a. Što smo mi jači, biće jači i naš savez“, kazao je Borrell.
Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku osvrnuo se i na indopacifičku regiju, ustvrdivši da je to „prostor u kojem će se pisati istorija svijeta u ovom stoljeću“.
Iako je Ukrajina trenutno „u centru pažnje“ EU-a, Borrel smatra da će „pitanje Kine dominirati ovim stoljećem, a Indopacifik će biti taj gdje ćemo se morati sve više angažovti, a za sada ne činimo dovoljno“.
Borrell se kratko osvrnuo na situaciju u zemljama tzv. Zapadnog Balkana, odnosno zemljama Jugoistočne Evrope koje nisu članice EU-a.
„Moramo nastaviti raditi na približavanju ovih zemalja evropskoj budućnosti, a istovremeno se moramo suprotstaviti porastu retorike i djelovanju koje doprinosi podjelama, pogotovo u BiH, Srbiji i Kosovu“, kazao je Borrell.
Zastupnica HDZ-a/EPP-a Željana Zovko poručila je Borrellu da bi trebao tražiti vraćanje na temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma u BiH.
Zovko je istakla da će, bez djelovanja, “dok razrješavamo krizu u Ukrajini, doći do druge krize” , misleći na Bosnu i Hercegovinu.
Sunčana Glavak iz HDZ-a poručila je da EU mora “usmjeriti pažnju i na sve komplikovaniju situaciju na Zapadnom Balkanu koji poput lakmus papira preslikava sve šire geopolitičke trendove”.