Ponedjeljak, 6 Februara, 2023
Rubrika:

Sankcije Rusiji: Kakve su posljedice naftnog embarga?

Petog decembra stupa na snagu naftni embargo Evropske unije protiv Rusije

Embargo Evropske unije na rusku naftu uskoro stupa na snagu. Neizvjesno je, međutim, da li će to ostvariti željeni efekat. Štaviše, vrlo je vjerovatno da će cijene nafte ponovo da porastu.

Petog decembra stupa na snagu naftni embargo Evropske unije protiv Rusije. Od tada nafta u Uniju neće više dolaziti morskim putem. Osim toga, EU je, zajedno sa zemljama G7, donijela i odluku o ograničenju cijena ruske nafte, što će se primjenjivati od istog datuma.

O tačnoj visini gornje granice cijena još uvijek se pregovara. Trenutno se raspravlja o nivou između 65 i 70 dolara po barelu. U trećoj fazi, od 5. februara 2023, iz Rusije se više neće uvoziti ni naftni derivati.

Do ruskog napada na Ukrajinu Evropa je kupovala gotovo polovinu ruskog izvoza nafte. Njemačka je ruskom naftom pokrivala otprilike trećinu svojih potreba. Zbog sankcija su dostave ruske nafte u EU značajno pale.

Koje su posljedice embarga na tržište nafte?

Nova napetost na tržištu

U posljednjih nekoliko sedmica cijene nafte su oštro pale zbog zabrinutosti na svjetskom nivou. Dok su se cijene tokom ljeta popele na gotovo 120 američkih dolara, cijena brenta trenutno je nešto iznad granice od 80 dolara. Cijena barela (159 litara) sirove nafte trenutno je manja od 74 dolara.

Stručnjaci za sirovine smatraju da će naftni embargo, zajedno s kočnicom cijena, dovesti do ponovnog rasta cijena. „Tržište nafte vjerovatno će se u priličnoj mjeri stegnuti zbog smanjene ponude nafte iz OPEK-a plus i predstojećeg naftnog embarga EU protiv Rusije“, predviđaju analitičari njemačke Komercbanke. Embargo će, kako očekuju, dovesti sljedećih mjeseci do osjetne nestašice nafte.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procejnjuje da će, nakon što embargo stupi na snagu, EU morati da nadomjesti oko milion barela sirove nafte dnevno i oko 1,1 milion tona naftnih derivata. „Te količine uskoro će morati da se nabavljaju negdje drugdje, pri čemu se ponuda nafte koja nije ruska neće povećati“, ukazuju stručnjaci Komercbanke. „Očekujemo da će cijena Brent-nafte u narednim nedjeljama ponovo da poraste na 95 dolara po barelu“, kaže stručnjak za sirovine Karsten Frič.

Zalihe dizela uskoro će biti najniže

Za tržište lož-ulja i dizela odlučujući će biti 5. februar 2023. godine, kada na snagu stupa embargo na naftne derivate. Prema procjenama ekonomista banke „M.M. Varburg“, više od 14 odsto ukupnih potreba Njemačke trenutno se pokriva uvozom iz Rusije. Prema informacijama Komercbanke, još nije moguće predvidjeti da li će biti moguće adekvatno nadoknaditi gubitak ruskih isporuka.

Političari se trenutno nadaju da će uspjeti da iskoriste zimske mjesece za povećanje zaliha dizela, kako cijene na proljeće ne bi previše porasle nakon što se potroše zalihe. Stručnjaci banke „M.M. Varburg“ procjenjuju međutim da će to najvjerovatnije ostati samo na željama: „Analize pokazuju da će već u martu zalihe dizela biti najniže u istoriji.“

Prema logici tržišta, to znači da će cijene u sljedećoj godini da porastu, a s obzirom na značaj cijena energenata na razvoj inflacije, to bi mogao da bude novi podsticaj za rast potrošačkih cijena.

Efekat ograničenja cijena

Rusija u međuvremenu pokušava da zaobiđe embargo i da za svoju naftu otvori nova tržišta. No, ograničenje cijena osmišljeno je tako da zabranjuje firmama za brodski transport, osiguranje i reosiguranje širom svijeta da rukuju isporukama ruske sirove nafte širom svijeta ako je njena cijena iznad postavljene granice. Moskva sa svoje strane najavljuje da neće snabdijevati naftom zemlje koje učestvuju u ograničavanju cijena. „Preusmjeravanje ruske nafte na druge kupce otežava ograničenje cijena te nafte koje stupa na snagu istovremeno s naftnim embargom“, ocjenjuju stručnjaci Komercbanke.

Pitanje je da li će očekivana ograničenja dovesti do pada potražnje za ruskom naftom, kažu stručnjaci banke „M.M. Varburg“. Uostalom, kako ukazuju, na azijskom tržištu postoje atraktivne alternative – recimo Indija i Kina su se posljednjih mjeseci pojavile kao kupci ruske nafte: „Kina ima drugu najveću flotu brodova na svijetu i mogla bi da ih koristi. Indija bi takođe mogla da koristi svoje brodove kao i kineska ili ruska reosiguraanja“, navode njemački stručnjaci.

Ima li Rusija alternative?

Rusija takođe traži načine i da zaobiđe sankcije i ograničavanje cijena. Američki list „Fajnenšel tajms“ citira Raela Hardija, izvršnog direktora kompanije „Vitol“, koji kaže da će se Rusija sve više oslanjati na pretovar nafte s broda na brod na moru, odnosno da će koristiti tzv „mračnu flotu“ tankera kako bi se prikrili porijeklo nafte.

Turska bi takođe mogla da bude „rupa u embargu“, jer trgovina te zemlje sa Rusijom trenutno cvjeta. Prema izvještaju helsinškog trusta mozgova Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), Rusija je već koristila izvoz nafte u Tursku kako bi zaobišla embargo zemalja EU.

„Turske rafinerije pružaju sve na jednom mjestu za izvoz ruske nafte, tako što rafinišu proizvode za tržišta koja ne žele direktno da uvoze sirovu rusku naftu ili ne mogu sama da je prerađuju“, navodi se u tom izvještaju. Time se, kako se dodaje, stvara nova ruta za rusku naftu na putu ka EU – preko Turske.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve