Lideri Ukrajine i Rusije sastaju se u ponedjeljak u Parizu, uz posredovanje čelnika Francuske i Njemačke, poslije trogodišnje pauze, u cilju pronalaženja rješenja za sukob u kome je od 2014. poginulo više od 13.000 ljudi.
Ipak, ne očekuje se značajniji iskorak jer su pozicije dvije strane i dalje veoma udaljene. Dodatna otežavajuća okolnost je što novi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mora da balansira tako da se eventualni napredak ka miru ne doživi kao predaja i povlačenje pred Rusijom, što mu dio pristalica već prigovara.
To će ujedno biti i prvi susret ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je izabran u aprilu, i šefa ruske države Vladimira Putina.
U razgovorima će učestvovati i predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel u okviru takozvanog “Normandijskog formata”.
Put ka današnjem samitu je olakšan velikom razmjenom zarobljenika u septembru i odlukom Moskve u novembru da vrati Kijevu tri ukrajinska broda koje je ruska mornarica zarobila u moreuzu Kerč krajem prošle godine.
Ruski uticaj na istoku Ukrajine
Sve strane su uoči samita smanjile očekivanja da je moguće ostvariti napredak. Kremlj nastoji da sačuva što veći uticaj u susjednoj zemlji, koristeći kao polugu teritorije koje kontrolišu proruski separatisti u Donbasu.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je u petak u Rimu da Moskva očekuje “dodatne sporazume koji bi pomogli okončanju sukoba”.
Istakao je da Moskva teži “da zaista osigura bezbjednost stanovnika Donbasa, da se garantuju njihova prava, kao što je utvrđeno Sporazumom iz Minska, i zaustavi ovaj sukob”.
Moskva negira direktnu umiješanost u sukob između separatista u dijelu istočne Ukrajine i vlasti u Kijevu, mada obezbjeđuje vojnu, ekonomsku i političku podršku proruskim snagama i postoji mnoštvo dokaza o njenom neposrednom angažmanu.
Međunarodni krivični sud (ICC) je presudio u novembru 2016. da je rat u istočnoj Ukrajini “međunarodni oružani sukob između Ukrajine i Ruske Federacije”.
Kritike u Ukrajini na račun Zelenskog
Zelenski je u kampanji za izbore, na kojima je ubedljivo pobijedio, insistirao na uspostavljanju mira u istočnoj Ukrajini. Od tada je pokušao da obnovi pregovore sa Moskvom.
Međutim, da bi to izdejstvovao morao je da pristane na uslove Rusije, kao što je povlačenje ukrajinskih trupa sa tri krizne tačke na liniji fronta – dvije u Luganjsku i jedne u Donjecku, što je izazvalo nezadovoljstvo njegovih pristalica, prenosi “Bi-Bi-Si” (BBC).
Zelenski je izjavio početkom decembra da sama činjenica da su obnovljeni razgovori – znači njegovu “prvu pobjedu” u naporima da se okonča rat.
On je prethodno najavio da će u Parizu potencirati na tri pitanja: nastavku razmjene zarobljenika, primjeni sporazuma o primirju i raspuštanju “ilegalnih naoružanih formacija” u Ukrajini.
Zelenski je posjetio liniju fronta u prošli petak, poručivši vojnicima “da je mnogo lakše pregovarati osjećajući vašu snagu i podršku.”
U nedjelju se u Kijevu okupilo nekoliko hiljada demonstranata, koji su nosili ukrajinske zastave na, upozoravajući Zelenskog da u pregovorima izbjegne prelazak bilo koje “crvene linije”.
Oni su ukazali na nužnost očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje i izbjegavanja njene federalizacije, jasnog distanciranja od poteza koji bi ozakonili okupaciju ukrajinske teritorije.
Insistiraju i na povratku Krima, koga je Rusija anektirala 2014, zadrži otvorenom mogućnost pokretanja međunarodnog sudskog postupka zbog ruskih poteza u Ukrajini, te očuva proevropski kurs zemlje.
Minski sporazum ostao samo na papiru
Da bi ostvario cilj o uspostavljanju mira Zelenski mora da prihvati komplikovanu Štajnmajerovu formulu kao dio Sporazuma iz Minska. To podrazumijeva da će odmah nakon izbora u pobunjenim područjima, pod pretpostavkom da ih inostrani posmatrači ocijene kao fer, ona dobiti “specijalni status” i formirati autonomiju u skladu sa Ustavom Ukrajine.
Međutim, ostalo je sporno u kom trenutku će se proruske snage povući, te ukrajinske vlasti preuzeti kontrolu nad granicom na istoku zemlje, koju trenutno kontrolišu separatisti, u cilju sprečavanja dopremanja oružja.
Porošenko: Ne vjerujte Putinu
Mnogi u Ukrajini se pribojavaju da Zelenski previše vjeruje Putinu.
“Mislim da njegovu želju da brzo uspostavi mir Putin može da doživi kao slabost Zelenskog,” kazala je za “Bi-Bi-Si” doskorašnja zamjenica ministra inostranih poslova Ukrajine Olena Zerkal.
“Ne vjerujem u dobru volju Rusije i zato nemam namjeru da budem dio toga,” dodala je.
Ona je prošle sedmice podnijela ostavku u znak protesta zbog načina na koji su se pripremali pregovori.
Kremlj je saopštio da Putin planira bilateralni sastanak sa Zelenskim. Međutim, Kijev je samo nagovijestio da se takav susret razmatra.
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko savjetovao je Zelenskom da se ne sastaje posebno sa Putinom.
“Ne vjerujte Putinu. Nikada i ni u čemu”. On je upozorio svog nasljednika da će Putin upotrijebiti “manipulaciju u stilu KGB-a i laskanje te igrati na njegove emocije i mane”.
Štrajk u Parizu i saslušanje u Kongresu SAD
Inače, samit u Parizu se održava u trenutku kada francusku prijestonicu i ostale gradove u zemlji potresaju štrajkovi transportnih radnika. Najmanje 800 hiljada ljudi je protestovalo u prošli četvrtak u Parizu, a policija je u više navrata upotrebila suzavac.
Kremlj je saopštio u petak da Putin nije zabrinut zbog ovih događaja i da Francuska može “uspješno” da organizuje samit.
Uz to, Ukrajina je u centru saslušanja u postupku opoziva koji je pokrenuo Predstavnički dom Kongresa SAD protiv predsjednika Donalda Trampa.
Riječ je o “političkoj drami” u kojoj se postavlja pitanje dugoročne američke podrške Kijevu u trenutku kada mu je, po ocjenama mnogih, najpotrebnija.
Sukob u istočnoj Ukrajini je izbio početkom 2014. ubrzo nakon ruske aneksije Krima.