Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Rusiji otvoren put za povratak u Savjet Evrope

Dogovor je rezultat napora Francuske i Njemačke da se postigne kompromis 47 država članica i znači da će Rusija vjerovatno učestvovati na sastanku Parlamentarne skupštine Savjet Evrope u junu u Strazburu, kada će se birati novi glavni sekretar Savjeta Europe i sudije Evropskog suda za ljudska prava

Ministri vanjskih poslova Savjeta Evrope usaglasili su deklaraciju koja Rusiji otvara povratak u tu organizaciju za zaštitu ljudskih prava, riješivši spor zbog ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, ali njihov dogovor naljutio je zvanični Kijev.

Dogovor je rezultat napora Francuske i Njemačke da se postigne kompromis 47 država članica i znači da će Rusija vjerovatno učestvovati na sastanku Parlamentarne skupštine Savjet Evrope u junu u Strazburu, kada će se birati novi glavni sekretar Savjeta Europe i sudije Evropskog suda za ljudska prava.

Nastavak plaćanja obaveza

Rusija je kazala da će zahvaljujući dogovoru nastaviti da plaća obaveze koje proizlaze iz članstva, a prekinula ih je prije gotovo dvije godine, pošto su joj bila suspendovana glasačka prava zbog aneksije Krima.

Ukrajina je pokušala da blokira dogovor, ali nije uspjela i dogovor je usvojen.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je dogovor.

“Ne namjeravamo da izađemo iz Savjeta Evrope kako neki pokušavaju da sugerišu šireći neistinite glasine. I ne odbijamo da ispunimo bilo kakve obaveze, uključujući finansijske”, rekao je on u Helsinkiju, gdje je sastanak održan.

Francuska i Njemačka borile su se da Rusija ostane članica jer bi u protivnom bilo teže krivično je goniti zbog kršenja ljudskih prava.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin bojkotovao je sastanak.

Kapitulacija, a ne diplomatija

“Ovo nije diplomatija, ovo je kapitulacija”, rekao je predstavnik Ukrajine u SE Dmitro Kuleba.

“Želimo da Rusija ostane u Savjetu Evrope, ali želimo i da poštuje svoje obaveze i obećanja u svim odlukama donesenim kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu”, dodao je.

Zvaničnici su kazali da razumiju frustriranost Kijeva, ali i da SE nije mjesto za rješavanje pitanja Krima.

Na strani Ukrajine bile su Velika Britanija, Poljska, Gruzija, Estonija, Litvanija i Letonija.

Ruski spor podstakao je niz pitanja o budućnosti 70 godina stare organizacije koja je donijela Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i utemeljila Europski sud za ljudska prava u Strazburu.

Rusko neispunjavanje obaveza ostavilo je u budžetu SE manjak od 90 miliona eura, jer ruski udio iznosi sedam odsto.

IzvorIndex

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve