Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Rojters: Invazija podijelila pravoslavlje i izolovala ruskog patrijarha

U Rusiji je gotovo 300 pravoslavnih članova grupe pod nazivom Ruski sveštenici za mir potpisalo pismo u kojem se osuđuju “ubilačke naredbe” izvršene u Ukrajini. ''Ukrajinski narod bi sam trebalo da odluči, bez pritiska Zapada ili Istoka, a ne pod prijetnjom oružja'', navodi se u pismu

Puni blagoslov ruskog patrijarha Kirila za rusku invaziju na Ukrajinu izazvao je rascjep pravoslavnih crkava i pokrenuo unutrašnju pobunu za koju stručnjaci kažu da je bez presedana, piše Rojters.

Kiril (75), bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, vidi rat kao bedem protiv Zapada koji smatra dekadentnim, posebno zbog prihvatanja homoseksualnosti.

On i Putin dijele viziju “Ruskog svijeta”, povezujući navodno duhovno jedinstvo i teritorijalnu ekspanziju prema djelovima bivšeg Sovjetskog Saveza, kazali su stručnjaci za Rojters.

Ono što Putin vidi kao političku restauraciju, Kirilvidi kao hrišćanski rat.

Međutim, patrijarh je izazvao reakciju kod kuće kao i među crkvama u inostranstvu koje su povezane s Moskovskom patrijaršijom.

U Rusiji je gotovo 300 pravoslavnih članova grupe pod nazivom Ruski sveštenici za mir potpisalo pismo u kojem se osuđuju “ubilačke naredbe” izvršene u Ukrajini.

“Ukrajinski narod bi sam trebalo da odluči, bez pritiska Zapada ili Istoka, a ne pod prijetnjom oružja”, navodi se u pismu.

Od 260 miliona pravoslavnih hrišćana u svijetu, oko 100 miliona živi u Rusiji, a dio vjernika u inostranstvu pripadnici su Ruske pravoslavne crkve.

Međutim, rat je pogoršao odnose.

Sveštenici amsterdamske parohije svetog Nikole prestali su da spominju Kirila na misama.

Ruski episkop u zapadnoj Evropi podsjetio ih je da bi uticao na njihovu odluku, ali je parohija prekinula veze s Moskovskom patrijaršijom, istakavši da je odluka “težak korak”.

Kiril je jednostavno diskreditovao Crkvu – rekao je ukrajinski grkokatolički sveštenik Taras Homuh, viši predavač teologije na Univerzitetu Liverpul Houp.

“Više ljudi želi da progovori u Rusiji, ali se boji”, rekao je Rojtersu u telefonskom intervjuu.

U Ukrajini je oko 30 miliona pravoslavaca, pri čemu su podijeljeni na tri crkve, od kojih su dvije najvažnije – autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva i Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (UKC MP).

Ruska pravoslavna crkva smatra Ukrajinu izuzetno značajnom jer je kolijevka Kijevske Rusije, srednjovjekovne države čiji je vladar Volodimir/Vladimir primio hrišćanstvo od vizantijskih pravoslavnih misionara. Na nasljeđe te države pozivaju se i Ukrajina i Rusija.

Kijevski mitropolit Onufrij Berezovski (UKC MP) pozvao je Putina da “odmah prekine bratoubilački rat”, dok je drugi mitropolit te crkve podređene Moskvi, Evologij iz istočnog grada Sumija pozvao svoje sveštenike da prestanu da se mole za Kirila.

Kiril, koji tvrdi da je Ukrajina nedjeljivi dio njegove duhovne jurisdikcije, već je prekinuo veze s Vartolomejom, istanbulskim ekumenskim patrijarhom koji djeluje kao prvi među jednakima u pravoslavnom svijetu, a priznao je autokefalnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.

“Neke Crkve su toliko ljute na Kirila zbog njegovog stava o ratu da se suočavamo s preokretom u svjetskom pravoslavlju”, rekla je za Rojters Tamara Grdzelidze, profesorka religijskih studija na gruzijskom Državnom univerzitetu Ilia i bivša gruzijska ambasadorka u Vatikanu.

U zajedničkoj izjavi, pravoslavni teolozi iz institucija poput Centra za pravoslavne hrišćanske studije Univerziteta Fordham u Njujorku i Volos Akademije za teološke studije u Grčkoj osudili su te crkvene čelnike koji “usmjeravaju svoje zajednice da se mole na načine koji aktivno podstiču neprijateljstvo”.

Od drugih pravoslavnih velikodostojnika rat su kritikovali patrijarh Aleksandrije i cijele Afrike Teodor II, rumunski patrijarh Daniel i finski arhiepiskop Leo.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve