Subota, 1 Oktobra, 2022
Rubrika:

Putinovo zveckanje atomskim oružjem: Prijetnja ili više od toga?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin prijeti upotrebom nuklearnog oružja. Da li je nuklearni udar vjerovatan? Do koje mjere bi NATO i Zapad bili spremni na to?

Pišu: Folker Viting, Andreas Nol (DW)

Neskrivena ratna retorika beskrupuloznog ratnog huškača: „Htio bih da one, koji daju takve izjave o Rusiji, podsjetim, da i naša zemlja raspolaže različitim sredstvima uništenja, a u nekim slučajevima su modernija od onih u državama NATO-a. Ako teritorijalni integritet naše zemlje bude ugrožen, mi ćemo naravno upotrijebiti sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju, kako bismo zaštitili Rusiju i naš narod.“

To je vladar Kremlja Vladimir Putin u srijedu (21.9.) saopštio svom narodu i svijetu. On je Zapad optužio za nuklearnu ucjenu. Nije ostavio mjesta sumnji u svoju odlučnost:

„To nije blef. Oni koji pokušavaju da nas ucjene atomskim oružjem, trebalo bi da znaju da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati na njih.“

Prijetnja nije nova

Predsjednik Putin nije samo zaprijetio Zapadu upotrebom atomskog oružja već je istovremeno naredio djelimičnu mobilizaciju 300.000 rezervista.

„Od početka rata smo stalno slušali takve prijetnje, koje bi se mogle tumačiti kao prijetnje upotrebom nuklearnog oružja“, kaže njemački penzionisani pukovnik Volfgang Rihter.

Stručnjak za bezbjednosnu politiku dodaje: „Ideja iza toga jeste poruka zapadnim zemljama – ako se vi (Zapad) umješate u rat ili čak napadnete rusku državnu teritoriju, onda je atomski udar vjerovatniji.“

Bivša generalna sekretarka NATO, američka političarka Rouz Gotemeler, ne isključuje mogućnost ruske upotrebe atomskog oružja i zabrinuta je: „Bojim se da će sada uzvratiti na nepredvidiv način, i to na taj način koji bi mogao sadržati i upotrebu oružja za masovno uništenje“.

Rusija posjeduje najveći atomski arsenal na planeti

Volfgang Rihter ne smatra da je situacija tako dramatična i ukazuje na rusku nuklearnu doktrinu koja predviđa upotrebu nuklearnog oružja samo u dva slučaja:

„Prvo, ako Rusija bude napadnuta nuklearnim oružjem ili drugim oružjem masovnog uništenja. I drugo, ako je na kocki egzistencija i opstanak ruske države.“ Rihter kaže da pripajanje teritorija napadnutih zemalja nema međunarodno-pravnu supstancu.

Rusija ima 6.375 atomskih bojevih glava i po tome je vodeća u svijetu. Slijede Sjedinjene Američke Države sa 5.800 atomskih bojevih glava, Francuska ih ima 290, Velika Britanija 215. Tačne informacije se ne objavljuju jer države svoje nuklearne vojne programe često drže u tajnosti.

Mada se govori o „nuklearnom štitu“ Sjedinjenih Američkih Država, vojno se nuklearni napad na Evropu ne može spriječiti. „Štit“ se više zasniva na pretpostavci da se neprijatelj neće usuditi da napadne teritoriju NATO-a atomskim oružjem, jer mora računati sa protivudarom.

Sve atomske sile unutar NATO mogu narediti i izvesti takav protivudar – i SAD i Francuska i Velika Britanija. Sve tri zemlje raspolažu strateškim nuklearnim oružjem, a rakete sa atomskim bojevim glavama mogu biti lansirane sa atomskih podmornica. Time je protivudar moguć u svakom zamislivom slučaju.

Ko odlučuje o upotrebi atomskog oružja?

O upotrebi američkog atomskog oružja koje se nalazi u Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Holandiji odlučuje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. On bi odobrio upotrebu bombi, a zemlje u kojima se bombe nalaze – recimo Njemačka – moraju da se slože sa time da bace bombe iz svojih vojnih aviona. Prije upotrebe atomskog oružja vjerovatno bi se obavile konsultacije sa ostalim saveznicima u Sjevernoatlantskoj alijansi.

O upotrebi francuskog atomskog oružja odlučuje isključivo francuski predsjednik. U Velikoj Britaniji nadležnost je u rukama britanskog premijera. Tri centra odlučivanja protivniku otežavaju procjenu reakcije NATO u slučaju atomskog udara.

Njemačko učešće u odvraćanju?

Njemačka učestvuje u atomskom odvraćanju sa avionima tipa Tornado koji su stacionirani u mjestu Bihel u pokrajini Porajnje-Palatinat. Njima bi u slučaju odluke o atomskom udaru upravljala njemačka posada koja bi bombe avionom prevezla do cilja. Najmanje jednom godišnje njemački piloti vježbaju sa maketama izbacivanje američkih atomskih bombi.

Pored Njemačke uključene su Holandija, Belgija i Italija. Prema dostupnim izvještajima za slučaj potrebe u Evropi je uskladišteno 100 do 150 takvih teških bombi, koje nisu previše precizne.

Putinova prijetnja nije nova

Još od aneksije Krima 2014. Predsjednik Rusije Vladimir Putin prijeti upotrebom atomskog oružja. Vjerovatna bi bila upotreba takozvanog taktičkog nuklearnog oružja koje ima relativno malu snagu. Ona može da se podesi tako da dejstvo bude pedeset puta manje nego kod bombe koja je eksplodirala u Hirošimi.

Stručnjak za bezbjednost Rihter ne vjeruje da će zaista doći do upotrebe atomskog oružja.

„Ako bi Rusija prekršila tabu, koji postoji od 1945., zemlja bi bila izolovana i odbačena u cijelom svijetu. Putin bi izgubio sve saveznike, pa i Kinu. To bi imalo nesagledive posljedice za politički, ekonomski i društveni opstanak Ruske Federacije.“ Rihter zbog toga smatra da nuklearni rat sa Sjevernoatlanskim paktom nije vjerovatan.

„Rusija ne bi pobijedila, već bi to vodilo uzajamnom uništenju. Smatram da je toliko racionalnosti još ostalo u Kremlju.“

Možda će se Vladimir Putin prisjetiti jasne izjave američkog predsjednika Džoa Bajdena prije nekoliko dana na televiziji CBS, kada je upozorio Putina da ne upotrebljava atomsko i hemijsko oružje: „Nemojte to da radite! To bi promijenilo lice rata, kao ništa od Drugog svjetskog rata.“

IzvorDW.com

Najnovije

Borelj: Kraj rata u Ukrajini gotovo nemoguć poslije ruske aneksije

Rusko pripajanje četiri oblasti u Ukrajini čini “gotovo” nemogućim okončanje rata u Ukrajini, ocijenio je danas visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku...

Srbija: Dejan Savić podnio ostavku

Dejan Savić više nije selektor vaterpolista Srbije. Trofejni stručnjak podnio je ostavku na koju se odlučio poslije slabih rezultata ovog ljeta. Srbija je bila daleko od...

Saobraćajna nezgoda na putu Danilovgrad – Nikšić, jedna osoba povrijeđena

Na putu Danilovgrad – Nikšić u mjestu Kujava danas oko 15: 15 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba povrijeđena, saopšteno...

Opština Bar postavila nove parkinge za bicikla u cilju popularizacije biciklizma

Opština Bar sprovela je postavljanje pet parking mjesta za bicikle na više lokacija u našem gradu kao dio aktivnosti vezanih za obilježavanje Evropske nedjelje...

Izdvojiti sredstva za planirane radove na građevinskim i elektrotehničkim operativnim sistemima

Neophodno je dostaviti informaciju, uz detaljno obrazloženje trenutnog stanja i potrebe da se izdvoje sredstva za planirane radove na građevinskim i elektrotehničkim operativnim sistemima,...

Najčitanije

Povezano

Eksperti: Putin se hvata za slamku, Srbiji nije u interesu da sarađuje sa Rusijom koja gubi

Mobilizacija, referendumi, ankesija okupiranih ukrajinskih teritorija - najnoviji su potezi ruskog lidera Vladimira Putina, više od sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Međutim,...

Fašizam Putinove politike

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Oligarh i diktator Vladimir Putin nastavlja na najgrublji mogući način svojom ratno-huškačkom politikom da uništava slavnu Ukrajinu, pokazujući svoju...

Putin: Narod je rekao svoje, vlasti u Kijevu da poštuju izraz slobodne volje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da kijevske vlasti moraju s poštovanjem da posmatraju izraz slobodne volje građana, koji su na referendumu odlučili da...

Finska se pridružuje Baltiku i Poljskoj u zatvaranju granice za ruske turiste

Finska će od 30. septembra zabraniti ruskim državljanima s turističkim vizama ulazak u zemlju, zatvarajući rutu ka Evropskoj uniji (EU) za Ruse koji pokušavaju...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve