Petak, 22 Oktobra, 2021
Rubrika:

Putin u Ženevi: Samit ruskih čežnji

Odnosi Rusije i SAD, koji su pogoršani još od aneksije Krima, poslednjih mjeseci doživjeli su dodatne udarce

Uoči susreta s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom u Ženevi, ruski predsjednik Vladimir Putin govori o veoma lošim odnosima između dvije velesile. Pa ipak, u Moskvi se gaji nada da bi to moglo da se promijeni.

Ruski mediji već nedjeljama ne znaju ni za jednu drugu spoljnopolitičku temu osim susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina sa njegovim američkim kolegom Džozefom Bajdenom. Na svim kanalima marljivo se analizira čime bi susret u srijedu (16. juna) mogao da rezultira. Čak se naširoko i nadugačko govori i o mjestu susreta – vili u Ženevi iz 18. vijeka. Kao da se radi o kraljevskom primanju.

Zvanično, Kremlj umanjuje očekivanja od susreta: pozitivnog proboja u odnosima dviju zemalja neće biti. Pa ipak, predsjednik istovremeno pruža i tračak nade. „Činjenica da dolazi do susreta sama po sebi nije loša“, rekao je Putin početkom juna u jednom intervjuu. I dodao: „Polazim od pozitivnog ishoda susreta“.

Prema Putinu bi pozitivan ishod značio da se dvije sile dogovore oko daljih kontakata koji bi vodili „normalizaciji rusko-američkih odnosa“. Ali istovremeno, on je u intervjuu za američku stanicu NBC rekao i da odnose Rusije i SAD vidi na „najnižoj tački poslednjih godina“. Krivicu za to, kako je rekao Putin, snose prilike unutar SAD.

Čežnja za razgovorima na istom nivou

Ipak, posmatrači poput Tatjane Stanovaje, iz moskovskog Karnegi-centra, uočavaju „veoma pozitivno raspoloženje“ uoči susreta. Tako je recimo uticajni sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti Nikolaj Petrušev, u neočekivano pozitivnom tonu opisao svoj susret s američkim kolegom Džejkom Salivenom tokom priprema za susret u Ženevi. „Rusi nisu očekivali da će Amerikanci biti otvoreni za ruske ideje“, kaže Stanovaja.

Kremlj od raspada Sovjetskog Saveza priželjkuje razgovore s Vašingtonom na istom nivou, kaže Stanovaja.

“U Moskvi smatraju da Rusija, iako je ekonomski slabija od SAD, posjeduje istu količinu nuklearnog naoružanja, a to je, prema Kremlju, jedino što se računa”, kaže Stanovaja.

Sličnog je mišljenja i Hans-Hening Šreder iz berlinske Fondacije nauka i politika: “Rusiji jednostavno treba priznanje da je velesila“.

Iako ogromno interesovanje ruskih medija pokazuje da ruska strana sastanku u Ženevi pridaje veću važnost nego američka, neki ruski analitičari ukazuju i na to da je Bajden bio taj koji je inicirao susret.

Asimetrični susret na vrhu u Ženevi

Odnosi Rusije i SAD, koji su pogoršani još od aneksije Krima, poslednjih mjeseci doživjeli su dodatne udarce. U jednom intervjuu u martu Bajden je Putina nazvao „ubicom“. Rusija je zatim predložila javnu raspravu dvojice predsjednika, što je Vašington odbacio.

Bijela kuća je dodatno pooštrila sankcije protiv Rusije, između ostalog i zbog miješanja u predsjedničke izbore 2020. u SAD, što u Moskvi odlučno demantuju. Zemlje su međusobno protjerale diplomate i otada su komunikacije u prekidu – i to uprkos masovnom pomjeranju ruskih jedinica uz ukrajinsku granicu. Zato je, kako se vjeruje, Bajden u aprilu i predložio da se održi ovaj samit.

Andrej Kortunov, direktor Ruskog savjeta za spoljnu politiku (RSMD) smatra da su vremena kada su sovjetsko-američki samiti svijet držali bez daha – stvar prošlosti. On je takođe uvjeren da će od predstojećeg samita više koristi imati Rusija nego SAD.

„Ovakvi susreti naše dvije zemlje stavljaju na isti nivo. To je važno za status i položaj Rusije u globalnoj politici“, kaže Kortunov.

Tatjana Stanovaja koristi međutim izraz „asimetričan pristup“:

„Za Rusiju je ovaj samit sve, a za Bajdena samo jedan korak na putu ka rješavanju problema s Kinom“, kaže analitičarka Karnegi-centra. Za SAD je, naglašava, odnos s glavnim rivalom Kinom trenutno važniji.

“Strateška stabilnost” jedna od glavnih želja Rusije

Ta razlika u pristupu vidljiva je i iz načina na koji se dvije zemlje pripremaju za samit. Moskva je još od sovjetskog perioda težila opširnim i sveobuhvatnim rekapitulacijama odnosa, dok je Vašington, objašnjava Kortunov, uvijek težio manjim, pragmatičnim koracima.

Uprkos tome, tema za razgovor u srijedu dvojici državnika neće nedostajati. Sa stanovišta Moskve, najvažnija tema je „strateška stabilnost“. Sličnog je mišljenja i Hans-Hening Šreder: „Rusi žele sporazum o atomskom naoružanju“.

SAD su istupile iz nekoliko sporazuma s Rusijom o naoružanju, a taj trend je u januaru, nakon dolaska na vlast, prekinuo sam Bajden. On je najavio i nove korake u smjeru povratka sporazumima.

S tim u Ženevi računa Moskva. Pritom nije riječ samo o tradicionalnom, atomskom naoružanju, već i o kibernetičkim napadima, naoružanju u svemiru ili ratovi dronovima. Rusija, tvrdi Kortunov, teži i okončanju diplomatskih konfrontacija.

No, kad su u pitanju teme poput Ukrajine ili ljudska prava, u Rusiji stručnjaci ne vide prostora za približavanje. Moskva je spremna da prihvati Bajdenovu kritiku samo kao neku vrstu „nužnog zla“, kaže Stanovaja. Ruske nade u novi početak veoma su nesigurne, a propast razgovora u Ženevi mogao bi da rezultira još agresivnijim ponašanjem prema Zapadu, ali i na unutrašnjem planu.

Prva želje Moskve je, međutim, već ispunjena: Rusija je dobila samit. Ali medijska platforma za Putina je ugrožena činjenicom da je Bajden odbacio ideju da njih dvojica nakon samita održe zajedničku konferenciju za novinare.

Najnovije

Evroliga: Ivanović preskače Albu

Crnogorski košarkaš Nikola Ivanović se gotovo izvjesno neće naći u sastavu Crvene zvezde za večerašnji duel Evrolige protiv Albe. Meč se igra od 19 sati...

Rasvijetljeno više krađa u Podgorici

Podgorička policija je rasvijetlila osam krađa i nadležnom tužilaštvu procesuirali šest osoba. Uhapšen je maloljetni B.L. (17). jer se sumnja, da je sa još...

U akciji Semafor sankcionisana 163 vozača

Saobraćajna policija je prethodna dva dana sprovodila nacionalnu akciju „Semafor“ i zbog nepoštovanja zakonskih propisa sankcionisala 163 učesnika u saobraćaju, saopštila je Uprava policije. Akcija...

U Bijelom Polju uhapšen državljanin Bagladeša zbog nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja ljudi

Službenici Uprave policije u Bijelom Polju su lišili slobode jednog stranog državljanina zbog krivičnog djela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, saopšteno je...

Podgoričanin osumnjičen za pokušaj pljački iz džamija

Podgorička policija uhapsila je D.M. (37) zbog sumnje da je pokušao da počini krađe iz dvije džamije, saopšteno je iz Uprave policije. “D.M. je u noći između...

Najčitanije

Povezano

Ko je novinarka koja je zbunila Putina i koja se iznenada našla u centru pažnje

Ne stišava se interesovanje svjetskih medija za američkom novinarkom Hadley Gamble sa CNBC-a, nakon što su je ruski mediji kritikovali, tvrdeći da je "namjerno...

NOVI SVJETSKI POREDAK Ko će biti novi gospodar?

Početak oktobra obilovao je vijestima geopolitičkog karaktera, toliko da ih je nemoguće analitički obuhvatiti u jednom tekstu. Oni se kreću u rasponu od propalih Erdoganovih...

ENERGETSKA KRIZA TRESE EVROPU: Da li je za sve kriva Angela Merkel?

Piše: VLADO VURUŠIĆ, Jutarnji.hr Hoće li se ove zime Evropa smrzavati zbog nestašice plina? Je li Vladimir Putin došao na svoje i plin koristi kao...

Timothy Garton Ash: EU pravi stratešku grešku na Balkanu

Izvor: Dragan Štavljanin, RSE Dok Evropska unija ne bude ozbiljno pristupila proširenju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može nastaviti sa taktikom igranja na dvije karte još...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve