Umjesto da se otvoreno izjasnio o planovima za produženje svoje vladavine, kao što je uradio 2011. godine, predsjednik Rusije Vladimir Putin je predložio ustavne amandmane koji izgledaju kao da se daje više vlasti ruskoj skupštini, piše agencija AP.

FOTO: Forbes

Umjesto da taj potez najavi kao svršen čin, on je rekao da o tome tek treba da glasa i odluči narod.

A onda je izvršio brzu, neočekivanu promjenu ruskog rukovodstva, postavljajući na čelo vlade niskog zvaničnika, bez političkih ciljeva.

Putin je najavio ono što mnogi vide kao strategiju za njegov ostanak na vlasti posle kraja sadašnjeg mandata 2024. godine. Predložene ustavne reforme koje bi mu mogle omogućiti da ostane na mjestu premijera ili kao šefa Državnog savjeta nisu izazivale mnogo negodovanja javnosti.

Negodovanje nije izazvala ni ostavka Dmitrija Medvedeva, premijera Rusije, koga je Putin brzo zamijenio malo poznatim šefom poreske službe Mihailom Mišustinom.

Jedva da je bilo poziva na proteste: Jedan pristalica opozicije pozvao je ljude da mu se pridruže ispred predsjedničke administracije u subotu, dok je drugi pozvao na protest protiv “ustavnog puča” u nedelju, u spomen na dvojicu ubijenih aktivista.

Bilo je to vrlo drugačije nego 2011-2012. godine, kada su napori za režiranje Putinovog povratka na mjesto predsjednika razbili ruske nade za liberalizaciju i pokrenuli masovne proteste u Moskvi.

U govoru u srijedu, Putin je predstavio svoj plan za promjenu Ustava kao način za poboljšanje demokratije. Predlažući da poslanici mogu imenovati premijere i članove kabineta, on je takođe smanjio ovlašćenja predsjednika, koji sada ima tu vlast.

Putin je takođe rekao da bi Ustav mogao odrediti veću ulogu Državnog savjeta, nejasnog konsultativnog tela regionalnih guvernera i saveznih zvaničnika, što ukazuje na to da bi tamo on mogao da zauzme vodeću poziciju.

Takođe je tražio da se uvede primat domaćih, ruskih zakona, tako da Evropski sud za ljudska prava više ne bude mogao da donosi presude kojima se protivi Moskva.

Sve bi to “ojačalo ulogu civilnog društva, političkih stranaka i regiona u donošenju ključnih odluka o razvoju naše države”, rekao je Putin u četvrtak govoreći poslanicima o amandmanima.

Novog premijera Mišustina pohvalili su vladini zvaničnici i komentatori kao “efikasnog menadžera”, stručnog za finansije, sposobnog da rusku stagnantnu privredu izvede iz zastoja.

Mnogi Rusi bi to mogli shvatiti kao pozitivnu promjenu, a ne kao vješt politički plan. Po istraživanju ruskog državnog instituta VTsIOM, objavljenom u petak, 45 odsto ispitanika je preokret shvatilo kao Putinovu istinsku želju da promijeni postojeću strukturu vlasti.

Ali, opozicioni lideri kakav je Aleksej Navaljni rekli su da promjene nisu takve kakve ljudi traže. Putin nastoji da “ostane doživotni, najviši vođa” i vodi Rusiju kao “vlasništvo” svoje i onih koji ga podržavaju, objavio je Navaljni.

A najavljene promjene nisu odgovor na to što Rusi zaista žele, rekla je saveznica Navaljnog, Ljubov Sobol.

“Ljudi zahtjevaju da se okonča korupcija, ljudi zahtjevaju da se poboljšaju uslovi u kojima žive. Oni zahtjevaju reformu zdravstvenog sistema, brinu se zbog penzione reforme. A svi ti zahtjevi ne stižu nidokoga”, rekao je Sobol agenciji AP.

Vladimir Milov, opozicioni političar, dijeli to mišljenje. Rusi su voljni da se bore s pogoršanim uslovima života ako vide potencijal za rast u budućnosti, ali Putinov govor pokazuje da njega to ne zanima, rekao je on.

“To je srž sukoba Putina i društva”, rekao je Milov i dodao: “Društvo ne može da čeka da se ponovo pokrene ekonomski rast, a Putina za to nije briga, okupiran je drugim stvarima. U nekom trenutku će to izazvati povratni udarac”.

Ipak, najavljene ustavne reforme verovatno neće pokrenuti novi talas protesta.

“Svi nedavni protesti dogodili su se kada je izbijalo neko nezadovoljstvo koje je trajalo izvjesno vrijeme, kada je bilo nečim izazvano. Izmjene Ustava vjerovatno neće biti okidač”, rekao je Milov.

Denis Volkov, sociolog iz nezavisnog istraživačkog instituta “Levada”, rekao je da je rekonstrukcija Vlade toliko nejasna da je malo vjerovatno da bi izazvala gnijev javnosti.

“Šta se dešava – nije jasno. Da li se radi o mjestu predsjednika? O nekom drugom vladajućem tijelu? Nejasno je zbog čega bi ljudi trebalo da izraze svoje nezadovoljstvo”, rekao je Volkov. “Teško je protestovati protiv nečeg nejasnog”.

Pored toga, napomenuo je Volkov, podrška javnosti Putinu je 2011. i 2012. godine bila znatno manja – više od polovine zemlje je tražilo da ode. “A sada nema poziva za smjenjivanje vođe”, rekao je on.

Tu je i pitanje da li će opozicija moći da podstakne ljude da protestuju. Kremlj je prošle godine pojačao pritisak na aktiviste i političare, zatrpavajući ih visokim kaznama i iscrpljujući ih hapšenjima i suđenjima.

Vodi se nekoliko krivičnih slučajeva protiv Sobol i ostalih saveznika Navaljnog. Sobol je rekla da ona treba da državi plati novčane kazne vrijednosti veće od 400.000 dolara i da očekuje još novčanih kazni opozicionim ličnostima.

“Postoji velika vjerovatnoća da se politički pritisak na nas nastavi ove godine”, rekla je ona.

Navaljni je u četvrtak u postu na internetu rekao da je Mišustinova supruga tokom proteklih devet godina imala 12 miliona dolara prihoda, i to po svojim poreskim prijavama, iako nikada nije imala ni vodila firmu. On je tražio odgovore Mišustina koji je bio šef ruske poreske službe dok nije ove nedelje postavljen za premijera, i navodno je bio upleten u korupciju.

Dmitrij Gudkov, bivši poslanik koji je postao opozicioni političar, vjeruje da su verovatni prevremeni parlamentarni izbori, jer kaže da bi Kremlj želio da glasanje bude ove godine, a ne sledeće.

“Oni su u žurbi i žele da prođu predložene ustavne promjene u sadašnjem parlamentu koji oni u potpunosti kontrolišu”, rekao je Gudkov. “Jasno je da to mijenja našu strategiju”, dodao je on – zaključuje agencija AP.

Komentari

avatar