Američka svemirska agencija NASA teži da šalje ljude na Mjesec svake godine u narednih 12 godina, rekao je administrator Bil Nelson tokom pretresa pred odborom Kongresa u vezi sa zahtjevom NASA-e da joj se poveća budžeta za 2022. godinu.
Nelson je rekao Odboru za nauku, svemir i tehnologiju Predstavničkog doma da je budžet agencije za fiskalnu 2021. godinu uključivao 850 miliona dolara za razvoj modula za slijetanje na Mjesec, kao dio ambicioznog programa Sistem slijetanja ljudi (HLS) vrijednog otprilike tri milijarde dolara.
“Ali, svake godine treba da se sleti tokom 12 godina godina, pa slijedi još mnogo nagrada ako svi odlučite da je u interesu Sjedinjenih Država da obezbjede taj novac”, rekao je Nelson.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena predložila je povećanje trenutnog budžeta NASA-e za 2022. godinu za 6,6 odsto, što iznosi 24,8 milijardi dolara od Kongresa. Finansiranje bi podržalo slanje dodatnih rovera na Mars, nastavak operacija Međunarodne svemirske stanice, pokretanje programa slanja sondi na Veneru i letove sa ljudskom posadom na Mjesec do 2024.
Bivši astronaut
Nelson je proveo 18 godina kao američki senator prije nego što ga je predsjednik Džo Bajden imenovao za 14. administratora NASA-e.
Članovi Komiteta za nauku, svemir i tehnologiju pitali su Nelsona kako će NASA koristiti nova sredstva za očuvanje titule Amerike kao najistaknutije svjetske agencije kroz programe usmjerene na istraživanje svemira, svemirsku tehnologiju i STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika).
Mnoga pitanja bila su izričito bila u vezi sa zabrinutošću zbog kineskog napretka u svemirskoj tehnologiji i istraživanju.
“Kina je očigledno u svemiru na duge staze i to moramo prepoznati i u skladu s tim reagovati”, rekao je predsjedavajući odbora Edi Bernis Džonson na početku saslušanja.
Nelson je više puta naglasio da bi odobrenje Kongresa za NASA-in budžet za 2022. godinu bolje pozicioniralo SAD da se takmiče sa Kinom tako što bi prvo ljude vratili na Mjesec i na kraju ih iskrcali na Mars.
Kineski rover
Kina je predvodila svijet u lansiranju orbitalnih lansiranja u svemir 2018. i 2019. godine, ali su je SAD prestigle 2020. godine kroz partnerstva sa privatnim vazduhoplovnim kompanijama poput SpejsEksa (SpaceX). Kina je takođe bila druga zemlja koja je ikada uspješno sletjela na Mars, što je učinila u maju.
Kao odgovor na pitanja kongresmena Majkla Volca u vezi sa Kinom, Nelson je ukazao da podržava da se Volfov amandman učini trajnim. Zakon iz 2011. godine zabranjuje NASA-i da direktno sarađuje sa kineskom vladom i kineskim kompanijama u bilo kojim aktivnostima koje finansira vlada bez odobrenja Kongresa.
“To ne znači da ne možemo da pronađemo područja saradnje, a ta područja su izbjegavanje konflikata među svemirskom imovinom koja nailazi jedna na drugu (i) pokušaji da ih natjeram da učestvuju u uklanjanju svog tog svemirskog smeća”, rekao je Nelson .
Nekoliko članova Kogresa pritiskalo je Nelsona da iznese konkretan plan o tome kako će se NASA vratiti na Mjesec, a on se obavezao da će ga objaviti ubrzo nakon što je Vladina kancelarija za odgovornost objavila presudu u avgustu u vezi sa NASA-inim sistemom za slijetanje ljudi.
Vladina kancelarija za odgovornost (GAO) preispituje proteste koje su podnijele vazduhoplovna kompanija Blue Oridžin i kompanija za informacione tehnologije Dinetiks kao reakciju na ugovor dodjeljen SpejsEksu od 2,9 milijardi dolara za sklapanje sljedećeg lunarnog lendera, koji je dio NASA-inog programa Artemis. NASA je odložila ugovor o HLS-u sa SpejsEksom dok GAO ne objavi svoju odluku.
Projekat Artemis je plan za povratak ljudi, tačnije prve žene i prve nebijele osobe na Mjesec, što je pokrenula Trampova administracija.
Nelson je tokom saslušanja najavio da će prvi probni let bespilotne letilice za projekat Artemis biti lansiran u novembru, dodajući da će pogonski sistem koji će se koristiti biti “najmoćnija raketa ikada”.
Krckanje brojeva
Zakonodavci su primjetili da je administracija Bajdena zatražila samo 1,2 milijarde dolara u svom zahtjevu za budžet za HLS za 2022. godinu – otprilike za trećinu manji od predloga Trampove administracije za 2021. godinu.
GAO preispituje proteste koje su podnijele vazduhoplovna kompanija Blue Origin i kompanija za informacione tehnologije Dajnetiks kao odgovor na ugovor dodjeljen SpaceKs-u od 2,9 milijardi dolara za sklapanje sljedećeg lunarnog lendera, koji je deo NASA-inog programa Artemis. NASA je odložila ugovor o HLS-u sa SpaceKs-om dok GAO ne objavi svoju odluku.
Projekat Artemis je plan za povratak ljudi, tačnije prve žene i prve osobe u boji, na Mjesec, što je pokrenula Trampova administracija.
Nelson je tokom saslušanja najavio da će prvi bespilotni let za projekat Artemis biti lansiran u novembru, dodajući da će pogonski sistem koji će se koristiti biti “najmoćnija raketa ikada”.
Nelson se usprotivio ističući da je Kongres usvojio samo 850 miliona dolara od 3,3 milijarde dolara koje je NASA prvobitno tražila za fiskalnu 2021. godinu kako bi započeo razvoj lunarnog lendera.
Zahtjev za budžet za 2022. godinu uključuje planove za pet lansiranja u svemir u okviru programa Artemis i izgradnju lunarnog satelita i male svemirske stanice koja kruži oko Mjeseca.
U budžetu se takođe predlaže povećanje naučnih programa o Zemlji za 300 miliona dolara, što je područje NASA-inog finansiranja koje je smanjila Trampova administracija.
Rok za odobravanje budžeta, uključujući izdvajanja za NASA, je 30. septembar.