Paradama, festivalima, odlascima u prirodu i časovima istorije Amerikanci su širom zemlje proslavili novi državni praznik Džuntint kojim se obiliježava okončanje ropstva u SAD.
Predsjednik SAD Džozef Bajden u četvrtak je potpisao zakon kojim je „Džuntint“ (Juneteenth) proglašen za 11. federalni praznik. Predlog zakona je prethodno usvojio Predstavnički dom Kongresa SAD, sa 415 glasova za i 14 protiv. Senat je jednoglasno usvojio predlog zakona.
Praznik „Džuntint“ je spoj dvije engleske reči, juna (June) i rednog broja 19. (Nineteenth) i poznat je i kao Dan oslobođenja. Njime se obilježava 19. jun 1865. godine, kada su vojnici Unije oslobodili posljednje robove u SAD, u Galvestonu, u Teksasu. To je bilo dvije i po godine nakon što su Proklamacijom o emancipaciji oslobođeni robovi u južnim državama SAD.
U Detroitu, gdje 80 odsto stanovništva čine crnci, studenti su danas osvježili dugačku poruku „Moć narodu“, napisanu prošle godine. Slovo „o“ u reči moć (power) je crvena pesnica, u znak sjećanja na Džordža Flojda i druge žrtve prekomjerne policijske sile.
Opal Li, 94-godišnjak koji je bio uz Bajdena kada je potpisao zakon, predvodio je u Teksasu šetnju dugu četiri kilometra, koja simbolizuje dvije i po godine, koliko je robovima u toj državi trebalo da saznaju da su oslobođeni.
Zvaničnici u Bristolu, u saveznoj državi Roud Ajlend, otkrili su marker koji opisuje ulogu morske luke u trgovini robovima. Marker je postavljen u Muzeju Linden Plejs, vili koju je sagradio general Džordž Devulf, trgovac robljem.
Hrana, živa muzika, igre i čitanje poezije bili su na dnevnom redu u parku u Kanzas Sitiju u državi Misuri, na događaju u organizaciji relativno nove grupe Crna duga (Black Rainbow) koja se zalaže za prava potlačenih.
Stotine ljudi okupile su se na besplatnom koncertu na njujorškom Tajms skveru, u organizaciji trgovinske grupe „Brodvej lig“.
Jedna od parada održana je u Evanstonu u državi Ilinois, predgrađu Čikaga koje izdvaja sredstva od poreza na prodaju marihuane za obezbjeđivanje smještaja za crnce, kao nadoknade za raniju diskriminaciju i dugotrajne posljedice ropstva.
„Džuntint“ je prvi novi federalni praznik od 1983. godine, kada je u SAD proglašen Dan Martina Lutera Kinga mlađeg.
Većina američkih država i do sada je priznavala 19. jun kao praznik ili zvanično obilježavala taj dan. „Džuntint“ je plaćeni praznik za zaposlene u državnim upravama u devet saveznih država, među kojima su Teksas, Njujork, Virdžinija i Vašington.
„Džuntint“ je posebno dobio na značaju prošle godine, zbog policijskih ubistava Džordža Flojda, Brijane Tejlor, Rejšarda Bruksa i drugih Afroamerikanaca, čija je smrt pokrenula demonstracije protiv rasne nejednakosti.
Uoči potpisivanja zakona u četvrtak, Bajden je rekao da Džuntint „označava i dugu tešku noć ropstva i najavu vedrijeg jutra“ i dodao da je taj dan podsjetnik na „užasne posljedica ropstva u zemlji“ u prošlosti i sadašnjosti.
„Velike nacije ne ignorišu najbolnije trenutke. Ne ignorišu te trenutke u prošlosti. Prihvataju ih. Velike nacije ne ignorišu stvari, već se suočavamo sa greškama koje smo počinili. Podsećanjem na te trenutke, počinjemo da zacjeljujemo rane i da jačamo“, kazao je Bajden prilikom potpisivanja zakona u Bijeloj kući.