Piše: VLADO VURUŠIĆ / Jutarnji List
– Bio je ovo prelazni sastanak – rekao je prvi Putinov diplomata Sergej Lavrov nakon što je više od sat i po razgovarao s Bidenovim državnim sekretarom u hotelu President u Ženevi.
U posljednjih mjesec dana to je već šesti sastanak američkih i ruskih zvaničnika zbog gotovo ratne krize u Ukrajini (Biden i Putin dva su puta razgovarali online, održana su tri sastanka između američkih, NATO i OESS-ovih delegacija s Rusima), da bi sada kada napetost doživljava svoj vrhunac – došlo i do sastanka Antonyja Blinkena i Sergeja Lavrova.
SAD sve više govori da posjeduje obavještajne izvještaje koji najavljuju skoro rusko miješanje u ukrajinske stvari, a Moskva odgovara da je NATO taj koji priprema “okupaciju Ukrajine”, koju oni zbog vlastite nacionalne bezbjednosti neće dopustiti. Situacija sve više neugodno podsjeća na vremena ne samo 60-ih hladnoratovskih godina nego i mračnih događaja iz 30-ih godina 20. stoljeća.
Ostali na istim pozicijama
I Lavrov i Blinken na sastanak nisu došli ni s čim novim, pa je zato ruski ministar i rekao da ne očekuje “napredak u razgovorima”.
Naime, ruska strana opet je ponovila da je za nju neprihvatljivo proširenje NATO-a na zemlje bivšeg SSSR-a, posebno Ukrajinu, a Lavrov je naglasio da je Sjevernoatlantski savez “antiruska organizacija” i zato se Rusija protivi njegovom proširenju do samih ruskih granica, jer se osjeća ugroženom.
Američki državni sekretar takođe je ponovio i američku mantru, da Rusija ne može nametati volju ni NATO-u, kao ni određivati da neke suverene zemlje same slobodno biraju svoje strateške prioritete.
Prema Lavrovu, Amerikanci se trebaju izjasniti o tome da niti jedna država nema pravo štititi vlastitu sigurnost time što ugrožava sigurnost druge države. Moskva već danima, a o tome govori i ruski predsjednik Vladimir Putin, traži “pismeno američko izjašnjenje” o svojim zahtjevima za garancije Zapada za rusku sigurnost.
Antony Blinken ovoga puta ih nije donio, ali je Lavrov rekao kako je dobio Blinkenovo obećanje da će Washington obaviti taj svoj “pismeni” zadatak do 30. januara, a potom bi se on i Lavrov ponovno našli i prodiskutovali “američki sastavak”. To je uslov Rusije za njeno daljnje učešće u razgovorima sa Zapadom o tom pitanju.
‘Spavači’ u Kijevu
Blinken kaže da će ponovno razgovarati sa saveznicima, ali i da se nada kako će Rusija i Zapad pronaći kompromis da dođe do deeskalacije i smirivanja situacije.
I dok se istovremeno vode pregovori, u Moskvi ruski parlament Duma počinje razmatrati prijedlog, koji je podnijela Komunistička partija, da Rusija prizna nezavisnost odmetnutih ukrajinskih paradržavnih tvorevina Donjeck i Lugansk.
S druge pak strane, američki obavještajni izvori navode da je Rusija prešla liniju s koje praktički više nema povratka te je uplitanje u Ukrajinu gotovo neizbježno. Obavještajni izvori navode da se u Ukrajini, odnosno na području separatističkih fantomskih tvorevina nalaze ruski specijalci koji pripremaju provokaciju pod “tuđom zastavom” koja bi poslužila kao izgovor za rusku intervenciju, ali i da s druge strane, u samom Kijevu, pripremaju, uz pomoć proruskih snaga i svojih “spavača”, nasilnu smjenu vlasti, odnosno prorusku vladu koja bi promijenila sadašnju ukrajinsku politiku.
Prema nekim analitičarima, Moskva bi se zadovoljila “okupacijom” ili “povratkom” većeg dijela pod kapu Moskve. Prioritet je, tvrde neki ruski i ukrajinski analitičari (to otvoreno govori prorežimski ultranacionalistički političar Vladimir Žirinovski), u prvom redu Kijev, iz razloga što je tamo u ranom srednjem vijeku osnovana prva istočnoslovenska država te sprovedeno njihovo pokrštavanje, na čemu Rusija gradi svoj državnopravni kontinuitet, ali i luka Odesa, čime bi ovladali cijelom crnomorskom obalom te napravili “spoj” sa sada “izdvojenom” proruskom paradržavnom tvorevinom u Moldaviji – Pridnjestrovljem. Zapadna Ukrajina oko Lavova nešto je što bi Rusija mogla tolerisati kao zasebnu ukrajinsku državu.
NATO odbacuje zahtjev Moskve o povlačenju iz Bugarske i Rumunije
NATO je u petak odbacio ruske zahtjeve o povlačenju snaga iz Rumunije i Bugarske, dok se nastavljaju diplomatski napori da se spriječi rat, nakon što je Rusija nagomilala desetine hiljada vojnika na ukrajinskim granicama.
“NATO se neće odreći svoje sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisutnost vojnika u istočnom dijelu Saveza”, rekla je portparolka NATO-a Oana Lungescu u saopštenju.
Moskva je zatražila obavezujuće garancije od NATO-a da će blok prestati sa širenjem na istok i vratiti se na granice iz 1997., piše Reuters.
Rusija je ranije u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunije kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te “neprihvatljive” zahtjeve.
Odgovarajući na pitanje što bi garancije značile za Bugarsku i Rumuniju koje su se priključile NATO-u 1997., ministarstvo je reklo da Rusija želi da se svi vojnici, oružje i druga vojna oprema povuku iz te dvije zemlje.
NATO je odbacio te zahtjeve, rekavši da će bi oni stvorili zemlje prvog i drugog reda unutar NATO-a, što Savez ne može prihvatiti.
“Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama interesa u Evropi. Uvijek ćemo odgovoriti na bilo kakvo pogoršanje našeg sigurnosnog okruženja, uključivo kroz jačanje naše kolektivne odbrane”, rekla je portparolka.
“NATO je na oprezu i nastavlja procjenjivati potrebu za jačanjem istočnog dijela našeg Saveza”, dodala je.
Oko 1000 američkih i 140 italijanskih vojnika u rotacijama je stacionirano u Rumuniji, uz desetine poljskih vojnika. U utorak je Bukurešt rekao da je spreman primiti još američkih vojnika na svom tlu.
Bukurešt je ocijenio “neprihvatljivim” zahtjeve Rusije o povlačenju NATO-ovih vojnika u okviru sporazuma o deeskalaciji napetosti o Ukrajini.
“Takav je zahtjev neprihvatljiv i ne može biti dio pregovora”, saopšilo je rumunsko ministarstvo vanjskih poslova i poručilo da su takve izjave “neprimjerene i neutemeljene”.
Jačanje vojne prisutnosti Saveza je “defenzivno u odnosu na sve agresivnije ponašanje Rusije u regiji”, piše Bukurešt i to “uprkos pokušajima NATO-a da ostvari konstruktivan dijalog”.
Bugarska ima sporazum sa Sjedinjenim Državama o raspoređivanju do 5000 vojnika u rotacijama.
Bugarski premijer Kiril Petkov insistira na “suverenitetu svoje zemlje koja je sama odabrala pristupiti NATO-u”.
“Sami odlučujemo kako ćemo organizovati našu odbranu u saradnji s partnerima”, rekao je u parlamentu i naglasio da Sofija neće biti “članica druge zone”.
NATO-ovih je vojnika još oko 5000 raspoređeno u Poljskoj i baltičkim zemljama.