Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Priča o pljački koja je šokirala svijet: Kako je nestalo blago od 113 miliona eura

Sada se šestorica muškaraca optužena za jednu od najvećih krađa dragulja u istoriji, pripremaju za suđenje u Njemačkoj.

Bilo je potrebno najmanje devet jakih udaraca sjekirom da se razbije staklena vitrina u istorijskom Zelenom trezoru u Dresdenu. Nakon što se staklo razbilo, dva maskirana lopova zgrabila su 21 neprocjenjivi artefakt optočen dijamantima i nestala. Bilo je to 25. novembra 2019. godine. U samo nekoliko minuta nestali su neki od najvrijednijih istorijskih dragulja svijeta, prenosi Index.hr.

Sada se šestorica muškaraca, optužena za jednu od najvećih krađa dragulja u istoriji, pripremaju za suđenje u Njemačkoj. No, što se dogodilo s blagom i dalje se ne zna. Ovo je priča o pljački koja je zaprepastila svijet te o pedantnom policijskom radu koji je doveo do hapšenja šest članova porodične bande za koje se vjeruje da su počinioci.

Blago od 113 miliona eura

Blago s više od 4.300 dijamanata, ukradeno iz Zelenog trezora vrijedilo je najmanje 113 miliona eura, prema Kancelariji državnog tužioca. Međutim, menadžerka Državne umjetničke zbirke u Dresdenu, Marion Ackermann, rekla je da njihova materijalna vrijednost ne odražava njihovu neprocjenjivu istorijsku i kulturnu važnost.

Gotovo svi ukradeni predmeti izrađeni su za vrijeme vladavine Fridrika Augusta III., posljednjeg izbornog kralja Saske, koji je kasnije bio poznat kao Fridrik August I., prvi okrunjeni kralj Saske.

Ali nije samo golema vrijednost plijena privukla pažnju svijeta, već i drskost s kojom je napad izveden. Roy Ramm, sigurnosni konzultant i bivši zapovjednik posebnih operacija u New Scotland Yardu u Londonu, rekao je za CNN da su ovakvi zločini sve rjeđi.

“Tehnička sigurnost se tokom godina poboljšala jer danas postoje CCTV alarmni sistemi i svakakve vrste visokotehnološke zaštite, tako da su velike mogućnosti ranog otkrivanja i hvatanja na djelu. Za izvođenje ovakve pljačke potrebne su neke povlaštene informacije i vrlo detaljan plan”, rekao je Ramm.

Pripreme trajale mjesecima

Prema istražiteljima, četiri mjeseca prije pljačke, jedan od osumnjičenih je otišao je u Magdeburg, 300 kilometara sjeverozapadno od Dresdena, po tamnoplavi polovni Audi S6 – automobil za bijeg. Policija kaže da pripreme nisu stale na vozilu. Nekoliko dana prije pljačke prerezane su rešetke na prozoru kroz koji su lopovi ušli u trezor. Potpuno uklanjanje metalne rešetke moglo je izazvati sumnju kod prolaznika pa su osumnjičeni prikrili tragove privremeno zalijepivši rešetke ljepilom.

Prozor je bio u mrtvom uglu, pa se nije vidio na sigurnosnim kamerama, a cijelo je područje bilo u potpunom mraku. Senzor pokreta koji je trebao biti aktiviran krađom nije se upalio. Alarm se upalio dan prije zločina i čuvari ga nisu uspjeli ponovo aktivirati.

Tok pljačke

U ponedjeljak, 25. novembra 2019. godine oko 4:50, banda je krenula u akciju, navodi policija.

Najprije su lopovi ili njihovi suučesnici zapalili razvodnu kutiju u blizini Zelenog trezora. To je izazvalo gašenje ulične rasvjete u blizini. U 4:57 krenuli su prema trezoru.

Policija je saopštila kako snimak sigurnosne kamere pokazuje da lopovi znaju kuda idu. Nakon što su ušli u zgradu kroz prozor Dvorane blaga, policija vjeruje da su požurili kroz Heraldičku sobu direktno u Sobu nakita u kojoj su izloženi najvrijedniji muzejski predmeti.

Snimci sigurnosnih kamera pokazuju da je pljačkašima trebalo samo nekoliko minuta da uđu, razbiju vitrinu, zgrabe dragulje i pobjegnu. Lopovi nisu mogli ukrasti sve izložene predmete jer su neki bili ušiveni u kutije. No, prije nego što su pobjegli, pljačkaši su prostoriju poprskali aparatom za gašenje požara u prahu kako bi prikrili tragove.

“Otisci stopala vrlo se često koriste za identifikaciju obuće koju koriste kriminalci. Prilično često će se riješiti rukavica i drugih stvari, ali zaboraviti se riješiti cipela. Dakle, sve što ometa forenzički trag je korisno za njih”, rekao je Ramm.

Zapalili auto

Policija je saopštila da su pljačkaši pobjegli s mjesta događaja u Audiju i da je samo 13 minuta nakon što je kamera snimila njihov ulazak u trezor, automobil bande napušten i zapaljen u podzemnoj garaži nekoliko kilometara dalje.

“Jako je teško koristiti vozilo i ne ostaviti DNK iza sebe. Bilo je mnogo slučajeva širom svijeta u kojima su pronađene male količine DNK i bilo je to dovoljno da se osoba poveže s autom. Zato se spaljivanje automobila odnosilo samo na DNK”, objašnjava Ramm.

Policijska operacija kodnog naziva Operacija Epaulette, prema jednom od predmeta ukradenih toga dana, započela je u trenutku kada je osoblje muzeja oglasilo alarm – dok su pljačkaši još bili u zgradi.

Dva čuvara vidjela su na monitorima da je pljačka u toku, ali nisu intervenisala. Policija je kasnije preispitivala njihovu odluku, ali se pokazalo da je čuvarsko osoblje slijedilo sigurnosne protokole. Ramm je rekao da su detektivi vjerovatno započeli istragu tako što su pomno pogledali muzej.

“Mora da su pljačkaši imali stvarno dobre povlaštene informacije. Izuzetno je rizično raditi ono što su oni napravili. Moguće je da su izvršili opsežna istraživanja zgrade”, rekao je Ramm.

Velika istraga

Državno tužilaštvo njemačke pokrajine Saske saopštilo je u martu 2020. da istražuje četiri radnika osiguranja iz muzeja. Portparol je rekao da je krivičnu prijavu protiv dvojice čuvara podnijela privatna osoba, navodeći da “nisu adekvatno reagovali i spriječili pljačku”.

Rekao je da su pod istragom još dvojica čuvara. Jedan je osumnjičen da je počiniocima predao dokumenta o Zelenom trezoru i njegovim sigurnosnim sistemima te je uhapšen četiri dana nakon pljačke. Portparol je dodao da se istražuje četvrti čuvar jer postoje dokazi o radnjama u vezi s alarmnim sistemom, što je moglo olakšati krađu.

Do septembra 2020. policija je primila stotine dojava i pretražila nekoliko nekretnina u Berlinu za koje se vjeruje da su povezane s pljačkom. Zatim je gotovo godinu dana nakon pljačke policija pokrenula veliku sigurnosnu operaciju u Berlinu, dovodeći specijalne snage i 1638 policijskih radnika iz cijele Njemačke. Na meti je bilo pet članova zloglasnog klana Remmo, jedne od najmoćnijih njemačkih kriminalnih porodica, koja uglavnom djeluje u Berlinu.

Ralph Ghadban, politolog i stručnjak za kriminalne klanove u Njemačkoj, kaže kako način na koji je pljačka izvršena, broj osumnjičenih i njihovih suučesnika pokazuju moć koju klanovi imaju.

“Klan štiti i pomaže svoje članove, može ih imati više hiljada i može terorisati čitave četvrti u gradu”, rekao je Ghadban.

Policija je objavila hapšenje trojice od petorice glavnih osumnjičenih tokom operacije u Berlinu.

Masovna potraga za braćom

Policija je identifikovala dvojicu osumnjičenih koji su još u bijegu kao braću blizance Abdula Majeda R. i Mohameda R. Pokrenuta je masovna potraga za njima.

Interpol je izdao takozvanu crvenu potjernicu za blizancima, ali je trebalo još mjesec dana prije nego što je Mohammed uhvaćen u automobilu u berlinskoj četvrti Neukölln – na terenu klana Remmo.

Abdul Majed je ostao na slobodi još pet mjeseci prije nego što je i on priveden 17. maja 2021.

Šesti i posljednji osumnjičeni u ovom slučaju uhapšen je u avgustu 2021., saopštila je policija.

Mjesec dana kasnije tužioci su konačno optužili svih šest muškaraca za krivična djela, uključujući tešku krađu i podmetanje požara. Trojica osumnjičenih su braća, a ostala trojica su njihovi rođaci. Dvojica optuženih su ranije osuđeni zbog krađe prigodnog zlatnika od 100 kilograma poznatog kao “Veliki javorov list” iz berlinskog muzeja Bode i sada služe zatvorske kazne zbog toga.

Osumnjičeni su u pritvoru, ali policijska istraga još je daleko od kraja.

Gdje je blago?

Što se, dakle, dogodilo s tim neprocjenjivim draguljima ukradenim iz vitrine tog dana u novembru 2019. godine? Ramm i drugi stručnjaci smatraju da je najvjerovatniji scenario onaj kojeg su se kustosi muzeja najviše bojali – da su ukradeni predmeti razbijeni, kamenje prodato, a plemeniti metali rastopljeni.

“Za sve to potrebna je organizacija. Vrlo je rijetko da su ljudi koji su stvari ukrali ujedno i oni koji su ih se na kraju riješili. Postoji mreža i zato će policija željeti doći do mobilnih telefona, računata, svega što ukazuje na veze između šest osoba kojima će se uskoro suditi i bilo koje druge kriminalne skupine”, rekao je Ramm.

Zeleni trezor je mjesecima ostao zatvoren za posjetioce zbog istrage i kasnije pandemije koronavirusa. Kad je ponovo otvoren u maju 2020. godine, provaljena vitrina je popravljena, ali je namjerno ostavljena prazna.

Suđenje će trajati najmanje do kraja oktobra ove godine. Ako budu proglašeni krivima, osumnjičeni će se suočiti sa zatvorskom kaznom od nekoliko godina.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve