Četvrtak, 7 Jula, 2022
Rubrika:

PREGOVORI SA ZAPADOM NA KORAK OD PROPASTI: “Rusiju žele stjerati u ćošak, ostaje jedna opcija”

Analitičar zagrebačkog Jutarnjeg lista Vlado Vurušić donosi poglede ruskih medija na ovosedmične pregovore Rusije i Zapada o zahtjevima Moskve. Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.

Piše: VLADO VURUŠIĆ

Rusiju žele stjerati u kut i zato se ona mora braniti. Zapad ne razumije da je došlo vrijeme za novo poglavlje u globalnim odnosima među velesilama. Vrijeme atlantske dominacije prolazi. Pregovori su na korak od propasti – to je sukus analiza i komentara ruskih medija i eksperata o trostrukim ovotjednim pregovorima Rusije i Zapada (u Ženevi bilateralno sa SAD-om, u Bruxellesu s NATO-om i u Beču s OESS-om) o zahtjevima Moskve u vezi s jamstvima za njezinu sigurnost.

Doduše, ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov zatražio je opetovano da se Bijela kuća “pismeno izjasni o ruskim traženjima”, i to što prije. U prvom redu, riječ je o gotovo ultimativnom zahtjevu da se NATO ne samo ne može, nego i ne smije širiti dalje na istok, pogotovo na postsovjetski prostor, u prvom redu na Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju.

U Rusiji sada govore kako i nisu očekivali neki veliki pomak u pregovorima, ali neki ističu da je Vladimir Putin ipak natjerao Zapad na pregovore, čime se potvrdio ruski status velesile i jedne od najvažnijih karika u međunarodnim odnosima, s kojom treba razgovarati i pregovarati.

Komentator agencija RIA novosti Pjotr Akopov kaže kako Vladimir Putin nije stvari postavio tako rezolutno zato što je mislio da će Zapad odmah pristati na ruske uvjete, nego zato da pošalje poruku kako dolazi vrijeme novih podjela karata u međunarodnim odnosima i za novo poglavlje globalnih odnosa. S druge strane, Dmitrij Suslov iz Centra europskih i međunarodnih odnosa kaže kako SAD to jako dobro shvaća te da upravo zato ne želi razgovarati o “novim principima sigurnosti”.

Akopov, nadalje, kaže kako je Rusija poslala jasnu poruku da neće igrati po zapadnim pravilima te da se stvari mijenjaju, rekavši kako Zapad mora shvatiti da će Moskva naći protuodgovor kada je u pitanju postsovjetski prostor. Znakovito upozorava da u posjet Putinu stiže novi iranski predsjednik Ibrahim Raisi te da u februaru putuje u Peking kod Xi Jinpinga. Akopov kaže kako Rusija shvaća da ne može imati pravo veta na poteze NATO-a, ali navodi da Ukrajina služi samo za pritisak na Rusiju jer, objašnjava, NATO nije dao nikakav vremenski okvir kada bi eventualno primio Ukrajinu i ostale zemlje u svoje članstvo.

Analitičar moskovskoga Carnegie centra Aleksandar Gabujev smatra da prijam Ukrajine i Gruzije u NATO sigurno neće biti na dnevnom redu u sljedećih pet, a najvjerojatnije deset godina te da je Kijev talac zapadno-ruskih odnosa. Rusiji je važno, kaže, da što dulje traje to natezanje, i to je smisao maksimalističkih zahtjeva Kremlja, a ne činjenica da “to mogu ishoditi”. On smatra da zveckanje oružjem na granici zapravo odugovlači namjere Zapada, i to je zasad ono što Moskva može učiniti.

Doduše, Gabujev navodi kako ne vidi razlog da Zapad odustane od svojih planova jer “Rusija nema mehanizme da ih na to natjera”. Naime, on smatra da bi ruska intervencija na Ukrajinu, koja je, prema njegovu mišljenju, malo vjerojatna, ili razmještanje ruskih raketa po drugim zemljama samo pojačali američku vojnu i političku prisutnost u Europi.

Suslov, pak, misli da Rusija ima dva rješenja: prvo je da pristane na razgovore o smanjenju naoružanja u Europi, kontroli nuklearnog naoružanja te raketama srednjeg i kratkog dometa i o pravilima o “mimoilaženju” zrakoplova i ratnih brodova. No, uvjeren je da to ne bi zadovoljilo Moskvu i smatralo bi se čak i porazom ako ne bi uključivalo popuštanje u vezi sa širenjem NATO-a. Zato Suslov smatra da će se odnosi Rusije i NATO-a dodatno komplicirati, znatno više nego rusko-ukrajinski odnosi.

Jedan od argumenata koje će Rusija koristiti stalna je mogućnost intervencije te “jačanje opasnosti od mogućeg nuklearnog sukoba”, što bi trebalo i zapadnu javnost natjerati na stalni oprez i mogući pritisak da se stvari promijene. Zanimljivo je da Akopov kaže kako je Ukrajina “ruski povijesni prostor” te da neće doći do ruske intervencije koja bi značila građanski rat između velikorusa i malorusa, kako sve češće u prorežimskim medijima nazivaju Ukrajince.

Najnovije

Osumnjičen za zlolupotrebu položaja u privrednom poslovanju i prouzrokovanje lažnog stečaja

Podgorička policija je državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv I.V. (51) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo...

Istraživanje i inovacije ključni element za jačanje konkurentnosti u svim djelatnostima

Ministarka nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore, Biljana Šćepanović održala je sastanak sa ambasadorkom Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan, na kojem je ocijenjeno da postoji dobra...

Zeleni koridori postaju stvarnost na prelazima između zemalja CEFTA-e i Evropske unije

Zeleni koridori, na inicijativu CEFTA-e i Transportne zajednice, uspostavljeni su na prelazima između zemalja CEFTA-e i Evropske unije zahvaljujući SEED+, sistemu za elektronsku razmjenu...

Đukanović – Džozef: Crna Gora igra ključnu ulogu na Balkanu u kriznim vremenima

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džon Hopkins u Vašingtonu danas se sreo sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. Hopkins je ocijenio susret kao sveobuhvatan, a...

Dani marokanskog filma od 8. do 10. jula

U okviru Podgoričkog kulturnog ljeta od 8. do 10. jula biće priređena filmska revija “Dani marokanskog filma” u Kuslevovoj kući u Podgorici. Projekcije počinju...

Najčitanije

Povezano

Picula: Beograd se lakše solidariše sa agresorom, nego sa žrtvom

Proces proširenja Evropske unije je politički i zato je važno da se pojedine države kandidati, poput Srbije, usaglašavaju i sinhronizuju sa politikama EU, rekao...

Fon der Lajen: Napraviti hitne planove za potpuno isključenje ruskog gasa

Šefica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je danas da Evropska unija (EU) treba da napravi hitne planove kako bi se pripremila...

Borel: Sankcije protiv Rusije snažno pogađaju Putina i njegove saučesnike

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Žozep Borel ocijenio je da sankcije protiv Rusije “već snažno pogađaju Vladimira Putina i njegove saučesnike i njihovi efekti po...

Rusija užurbano traži svježu krv za rat

Moskva nije pozvala na opštu mobilizaciju ni posle više od četiri mjeseca rata protiv Ukrajine. U borbi su profesionalni vojnici i vojnici po ugovoru,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve