Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je rezoluciju kojom se formalno utvrđuje postupak opoziva predsjednika Donalda Trampa. Za usvajanje rezolucije glasalo je 232 predstavnika, protiv je bilo 196 – među njima i dvoje demokrata.
Glasanje je potvrdilo podjelu u Predstavničkom domu između većine koju imaju demokrate, čiji lideri tvrde da nije bilo potrebe za donošenjem takve rezolucije da bi se proces učinio legitimnim, i manjinskih republikanaca, koji su se do sada protivili istrazi kao previše zatvorenom procesu u kojem im nije omogućeno da učestvuju na podjednakim osnovama.
“Preduzimamo ovaj korak kako bismo uklonili svaku sumnju u to da li Trumpova administracija može da uskraćuje predavanje dokumenta, sprečava svjedočenje svjedoka, zanemaruje obavezujuće pozive ili nastavlja da opstruira Predstavnički dom”, rekla je predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi u pismu upućenom zakonodavcima demokratama.
Lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel rekao je da rezolucija “ni izbliza ne uspijeva” u pokušaju da se proces istrage učini fer i pravičnim.
“Razumijem da su se mnoge demokrate u Predstavničkom domu odlučile za opoziv prije mnogo godina, ali osnovne norme pravde neće ispariti samo zato što su se demokrate u Vašngtonu već odlučile”, rekao je Mekonel.
Sastanci iza zatvorenih vrata
Odbori Predstavničkog doma za obavještajne poslove, spoljne poslove i nadzor imali su prilike da čuju svjedočenja diplomata i drugih zvaničnika iza zatvorenih vrata, dok istražuju da li bi Tramp trebalo da bude opozvan, zbog toga što je tražio od strane zemlje – Ukrajine – da “iskopa prljavštinu” o svom političkom rivalu, što bi mu pomoglo da osvoji drugi mandat.
U rezoluciji se traži prelazak na javne pretrese, dok bi Odbor za obavještajna pitanja konačno izdavao izvještaj o svojim zaključcima i preporukama Odboru za pravosuđe, koji bi onda bio odgovoran za donošenje odluke o tome da li da se preporuči opoziv Trampa pred punim sazivom Predstavničkog doma.
Odbori bi u četvrtak trebalo da saslušaju svjedočenje Timotija Morisona, koji je bio Trampov glavni savjetnik za ruska i evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, sve dok u srijedu nije podnio ostavku, izjavio je visoki zvaničnik administracije.
Istovremeno, prije pisanja američkih medija, demokrate u Predstavničkom domu pozvale su bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona da svjedoči sledeće nedelje u okviru istrage o opozivu.
Nekoliko drugih svjedoka već je svjedočilo da je Bolton bio duboko uznemiren činjenicom da je Trampov lični advokat Rudi Đulijani, iza kulisa radio na tome da pristisne Ukrajinu da istraži demokrate i kandidata za predsjedničku nominaciju 2020. Džoa Bajdena za navodnu korupciju – o čemu se nikad nisu pojavili dokazi.
Đulijani je navodno vodio, ono što kritilčari nazivaju “spoljnom politikom iz senke”, iza leđa Stejt departmenta. Bolton je, prema navodima nekih svjedoka, navodno nazvao Đulijanijeve radnje “narko dilom” i rekao da ne želi da ima išta s tim.
Tramp je otpustio Boltona prošlog mjeseca, pošto su se sukobljavali u vezi sa nekoliko pitanja, uključujući Ukrajinu.
Od odlaska iz Bijele kuće Bolton se nije pojavljivao u javnosti , a njegov advokat rekao je da bivši ambasador u UN nije spreman da se “dobrovoljno pojavi pred Kongresom”, što znači da će odbori Predstavničkog doma morati da mu upute obavezujući poziv.
Predstavnički dom pod kontrolom demokrata održava pretrese iza zatvorenih vrata kako bi utvrdio ima li osnova da Tramp bude opozvan, jer je tražio od strane zemlje – Ukrajine, da “iskopa prljavštinu” o njegovom političkom rivalu, u cilju da mu pomogne da osvoji drugi mandat. Tramp je navodno zadržavao skoro 400 miliona dolara vrijedne prijeko potrebne vojne pomoći Ukrajini, uslovljavajući predsjednika te zemlje Volodimira Zelenskog da javno obeća da će istražiti Bajdena i demokrate.
Tramp je istragu o opozivu nazvao nelegalnom, jer Predstavnički dom u punom sastavu nikad nije glasao o pokretanju istrage, iako ne postoji zakon koji kaže da Predstavnički dom to mora da uradi. Bijela kuća se takođe žali da se svjedočenja dešavaju iza zatvorenih vrata, što je uobičajena praksa za bilo koju istragu Kongresa u formatu sličnom suđenju pred velikom porotom.
Kako bi udovoljila republikancima, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi sazvala je za četvrtak glasanje o rezoluciji, u kojoj će se nalaziti pravila obavljanje istrage.
Republikanska manjina u Predstavničkom domu jasno će imati podjedanku priliku da ispituje svedoke, traži pisana svedočenja i upućuje obevezujuće pozive svedocima ili zahteva dokumentaciju.
Pelosi kaže da želi da “eliminiše bilo kakavu sumnju”.
Dvoje svjedoka iz Stejt departmenta
Jedan od svjedoka koji je svjedočio u srijedu, karijerni diplomata Stejt departmenta Kristofer Anderson, rekao je da ga je Bolton upozorio da obrati pažnju na Đulijanija, jer bi mogao da zakomplikuje diplomatske napore da se unaprijede veze između Vašingtona i Kijeva.
Drugi svjedok u srijedu, takođe karijerna diplomatkinja u Stejt departmentu Ketrin Kroft rekla je odborima Predstavničkog doma da ju je nekoliko puta telefonom pozvao Robert Livingston, nekadašnji republikanski kongresmen, sada lobista, i da joj je rekao da bi američka ambasadorka u Ukrajini Mari Jovanovič trebalo da bude otpuštena.
Kroft je rekla da je Livingston Jovanovič opisao kao “Obamin zaostatak” i nekog ko je “povezan sa Džordžom Sorosom”, dugogodišnjim finansijerom liberalnih ciljeva.
“Nije mi bilo jasno ni tada, a ni sada, u čije ime ili za koga je gospodin Livingston tražio smjenu ambasadorke Jovanovič”, rekla je Kroft.
Tramp je otpustio Jovanovič u maju. Ona je svjedočila da je zamijenjena zbog “neosnovanih i lažnih tvrdnji ljudi sa očigledno sumnjivim motivima”.
U međuvremenu, Trampov kandidat za novog ambasadora u Moskvi Džon Saliven rekao je tokom pretresa o svojoj potvrdi da je znao da je Đulijani bio umiješan u napore da se Jovanovič smijeni.
Kada su ga pitali da li bi predsjednik trebalo da traži od strane sile da istraži njegove političke protivnike, Saliven je odgovorio:
“Ne mislim da bi to bilo u skladu sa našim vrijednostima”.
Tramp je istragi o opozivu nazvao lovom na vještice i izmišljotinom. Svoj telefonski razgovor sa Zelenskim 25. jula, u kojem je navodno tražio istrage, opisao je kao “savršen”. Bijela kuća je objavila grubu verziju transkripta razgovora dvojice lidera.
Međutim, potpukovnik američke vojske Aleksandar Vindmen još jedan savetnik u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, u utorak je svjedočio da su reference, koje se odnose na Džoa Bajdena i ukrajinsku energetsku komapniju u kojoj je njegov sin Hanter radio, bile izostavljene iz tog transkripta i da je on predložio da se dodaju.
Portparolka Bijele kuće Stefani Grišam u srijedu je rekla da je to “netačno” i ponovo nazavala pretrese u vezi sa opozivom “lakrdijom”.