Predsjednik Perua je rekao da “nije dovoljna samo dobra volja” i da je zato postignut regionalni dogovor.
Sedam južnoameričkih zemalja postiglo je dogovor kako bi zaštitile sliv rijeke Amazon, usled sve veće zabrinutosti posle ogromnih požari u najvećoj tropskoj šumi na svijetu.
Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru i Surinam potpisale su dogovor da se uspostavi satelitsko praćenje budućih katastrofa.
Na samitu u Kolumbiji, predstavnici ovih zemalja dogovorili su i pokretanje velike akcije pošumljavanja.
Više od 80.000 požara izbilo je u tropskim prašumama Amazonije ove godine.
“Ovaj sastanak je uspostavio koordinacioni mehanizam za predsjednike zemalja koje dijele ovo bogatstvo – Amazoniju”, rekao je kolumbijski predsjednik Ivan Duke, domaćin samita u Leticiji.
Peruanski predsjednik Martin Vizkar je rekao da “nije dovoljna samo dobra volja”.
Sedam zemalja se složilo da treba da se uloži više napora u obrazovanje, kao i da se poveća uloga autohtonih zajednica.
Zemlje su u Leticiji predstavljali su predsjednici, potpredsjednici i ministri.
Žair Bolsonaro, desničarski predsjednik Brazila učestvovao je preko video linka, jer se pripremao za operaciju.
Šta je pozadina?
Amazonija je veliki proizvođač ugljen-dioksida koji usporava tempo globalnog zagrijvanja i 60 odsto površine nalazi se u Brazilu.
Broj požara između januara i avgusta 2019. dva puta je veći nego u istom periodu prošle godine, prema podacima nacionalnog Instituta za svemirska istraživanja.
Bolsonaro je suočen sa oštrim kritikama sa svih strana zbog propusta u zaštiti regiona.
Zaštitnici životne sredine kažu da je njegova politika dovela do porasta požara ove godine.