Srijeda, 30 Novembra, 2022
Rubrika:

Povećani strahovi od recesije u eurozoni

Dok mnogi ekonomisti vjeruju da je recesija u zoni eura izvjesna u narednom periodu, ostaje pitanje koliko će biti ozbiljna, pišu svjetski mediji

Strahovanja da bi eurozona uskoro mogla da uđe u recesiju, usljed povećanja cijena energije zbog ruske invazije na Ukrajinu, pojačana su poslednjim istraživanjem koje je ukazalo na dalje smanjivanje poslovnih aktivnosti u regionu. Dok mnogi ekonomisti vjeruju da je recesija u zoni eura izvjesna u narednom periodu, ostaje pitanje koliko će biti ozbiljna, pišu svjetski mediji.

Njemačka u centru oluje

Šest mjeseci nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu, razmjere štete po evropsku ekonomiju postaju jasne s alarmima upozorenja na recesiju, ukazuje Obzerver (The Observer).

U sve četiri najveće privrede eurozone – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španiji – Međunarodni monetarni fond je smanjio prognoze rasta za 2023, pošto je kombinacija rata i viših kamatnih stopa usporila ekonomske aktivnosti.

Evropu pogađaju posljedice rasta cijena energije, poremećaji u lancima snabdijevanja, manjka radnika i suše, ističe sestrinski nedjeljnik Gardijana (The Guardian) i ukazuje na ocjene Ekonomist intelidžens junita (Economist Intelligence Unit) da bi nevolje mogle potrajati neko vrijeme, jer zemlje moraju da se odviknu od ruskih fosilnih goriva, dok je za povećavanje obnovljivih izvora kao alternative potrebno vrijeme.

“U kratkoročnom periodu očekujemo recesiju u Evropi u zimu 2022-23. kao rezultat nestašice energije i kontinuirane povišene inflacije”, naveo je EIU. “Zima 2023-24. takođe će biti izazovna, pa očekujemo visoku inflaciju i spor rast najmanje do 2024. godine”.

Pad poslovnih aktivnosti

Strah od recesije u eurozoni pojačalo je novo relevantno istraživanje koje je pokazalo da je poslovna aktivnost u zoni eura pretrpjela najveći pad u poslednjih 18 mjeseci usljed viših cijena, pada tražnje i povećanja zaliha neprodate robe, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) kompanije S&P Global u istraživanju objavljenom u utorak, 23. avgusta, pao je za eurozonu 0,7 poena na 49,2, što je najmanje od februara 2021, ali i drugi mjesec zaredom ispod praga od 50 poena koji razdvaja rast od smanjenja.

Mada su ekonomisti očekivali nešto veći pad, istraživanje je, kako navodi britanski list, podvuklo izazove s kojima se suočava ekonomija eurozone pošto su njemačke kompanije prijavile najveću promjenu u aktivnostima za više od dvije godine, dok su francuske pretrpjele prvo smanjenje u poslednjih 18 mjeseci.

Rusija smanjuje isporuke prirodnog gasa Evropi, izazivajući rekordnu inflaciju u eurozoni, što umanjuje potrošnju domaćinstava i ugrožava poslovne investicije, dok Evropsku centralnu banku primorava da podigne kamatne stope. Sve to zajedno, kako navodi Fajnenšl tajms, navodi mnoge ekonomiste na mišljenje da eurozona ide ka recesiji.

Nove porudžbine kompanija u evrozoni u oblasti usluga i proizvodnje pale su drugi mjesec zaredom, navodi S&P Global, zbog čega su fabrike zabilježile najveće povećanje zaliha neprodatih proizvoda u 25-godišnjoj istoriji tog istraživanja. Istraživanje je ustanovilo da je smanjenje poslovne aktivnosti uglavnom koncentrisano u Njemačkoj i Francuskoj, dok je proizvodnja u ostalim zemljama eurozone nastavila da raste, “mada samo marginalno”.

PMI za Njemačku je pao za 0,5 poena u avgustu na 47,6 poena, što je najniže od juna 2020. godine. Taj pad je manji nego što se očekivalo, mada je oštar pad u uslugama poništio poboljšanja u proizvodnji. Francuski PMI je, s druge strane, pao više nego što se očekivalo, za 1,9 poena na 49,8, usled naglog usporavanja u sektoru usluga.

Invazija sve promijenila

Ova godina je trebalo da bude zvjezdana godina za evropsku privredu s predviđanjima rasta od pet odsto. Ruska invazija na Ukrajinu je, međutim, sve promijenila i sada je recesija skoro izvjesna, inflacija se približava dvocifrenoj, a zima s nestašicom energije brzo se približava, ukazuje Rojters (Reuters).

Inflacija od devet odsto u eurozoni – na nivoima koji nisu viđeni u tom regionu u pola vijeka – narušava kupovnu moć budući da se novac troši na benzin, prirodni gas i osnovne namirnice. Te nedaće će se, ističe Rojters, vjerovatno povećati, posebno ako Rusija dodatno smanji izvoz gasa.

Iako je Evropska unija predstavila planove za ubrzanje tranzicije na obnovljive izvore energije i odvikavanje od ruskog gasa do 2027. godine, čime bi na dugi rok privreda bila otpornija, zbog sadašnjeg manjka u snabdijevanjima EU je primorana da traži smanjenje potrošnje gasa za 15 odsto ove godine.

Recesija je takođe vjerovatna u SAD, mada su njeni uzroci drugačiji. Suočene s usijanim tržištem rada i brzim rastom plata, Federalne rezerve brzo podižu kamatne stope jasno stavljajući do znanja da su spremne da rizikuju čak i recesiju kako bi se ukrotio rast cijena.

Nasuprot tome, Evropska centralna banka je povećala stope samo jednom, vrativši ih na nulu, i oprezno razmatra buduće korake imajući u vidu da bi povećanje cijene pozajmljivanja prezaduženih zemalja evrozone, kao što su Italija, Španija i Grčka, moglo da probudi zabrinutost oko njihove sposobnosti da otplaćuju svoje dugove.

Međutim, ukazuje Rojters, Evropa će ući u recesiju s određenom snagom.

Zaposlenost je rekordno visoka i kompanije se godinama muče sa sve većim nedostatkom radne snage, što sugeriše da će kompanije željeti da zadrže radnika, posebno zato što idu ka recesiji s relativno zdravim profitima.

To bi, s druge strane moglo da održi kupovnu moć, pa bi recesija mogla biti relativno plitka uz samo skroman porast nezaposlenosti.

Ne samo Evropa

Istraživanje S&P Globala sugeriše da se privreda eurozone već smanjuje i ekonomisti sumnjaju da će moći da izbjegne taj trend u poslednjim mjesecima godine pošto rast cijena energije i hrane, kao posledica najvećeg vojnog sukoba na kontinentu u skoro osam decenija, nastavlja da nagriza kućne budžete, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Trajanje i intenzitet smanjenja u ekonomiji, ukazuje američki list, zavisiće od toga koliko će biti pogođena potrošnja domaćinstava, kao i od toga da li će racionisanje energije, koje će direktno pogoditi fabričku proizvodnju, biti neophodno.

Ekonomisti iz banke Barliz (Barclays) očekuju da će privreda eurozone imati rast u ovom kvartalu, a da će se smanjiti u poslednja tri mjeseca ove godine i prvom kvartalu 2023. U poruci klijentima oni su naveli da njihova prognoza blage recesije “sve više izgleda previše optimistično”, s obzirom na nesigurnosti u vezi s dostupnošću prirodnog gasa.

Poslovna aktivnost, prema istraživanju S&P Globala, pala je u avgustu i u SAD i Japanu, što, kako navodi Volstrit džurnal, ukazuje na naglo usporavanje globalnog ekonomskog rasta pošto su više cijene oslabile potražnju, a rat u Ukrajini poremetio lance snabdijevanja.

Američke kompanije su prijavile oštar pad poslovne aktivnosti u avgustu prije svega u uslužnom sektoru, ali i u proizvodnji. S&P Global navodi da su visoka inflacija, nestašice materijala, kašnjenja u isporuci i rast kamatnih stopa opteretili poslovnu aktivnost.

PMI za američku ekonomiju u avgustu je na 45 poena, dok je u julu bio na 47,7. Time je privreda SAD imala drugi uzastopni mjesec pada na najniži nivo od maja 2020. godine, na početku pandemije.

Istraživanje S&P Globala ukazalo je i da je aktivnost u privatnom sektoru u Japanu i Australiji takođe pala u avgustu, prvi put od talasa novih zaraza COVID-19 na početku godine.

Najnovije

U srijedu umjereno do potpuno oblačno

U Crnoj Gori će sjutra biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom drugog dijela dana ponegdje sa slabim padavinama. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama moguća...

Hitno zaustaviti eksploataciju šljunka iz korita Morače zbog uticaja na izdašnost izvorišta ”Bolje Sestre”

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je 26. oktobra 2022. godine u hotelu CUE Podgorica u Podgorici organizovao Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti...

Stoltenberg: NATO je budan i spreman da odbrani svaki pedalj svoje teritorije

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je danas u Bukureštu da je vojna alijansa spremna da odbrani svaki pedalj svoje teritorije. Stoltenberg je, govoreći na...

”Policajci” na Sceni Studio

Predstava “Policajci” koju je po tekstu Slavomira Mrožeka režirao Aleksandar Jovanović biće izvedena u srijedu 30. novembra u 20 sati na Sceni Studio. Komad govori...

Abazović sa Blinkenom: Njegujemo izvanredne odnose sa našim najvažnijim spoljnopolitičkim partnerima

Njegujemo izvanredne odnose sa našim najvažnijim spoljnopolitičkim partnerima, poručio je kontroverzni predsjednik Vlade u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, u toku susreta sa američkim državnim...

Najčitanije

Povezano

UŽIVO Stoltenberg: Ukrajina će jednog dana postati članica NATO-a; Moskva poručuje SAD-u da je dublje uplitanje u rusko-ukrajinski rat sve rizičnije

Danas je 280. dan rata u Ukrajini. Razvoj događaja pratite na portalu AKTUELNO. 20:45 Zaharova bijesna: SAD je toksičan, patološki žele da naštete Rusiji gdje...

Moravjecki: Poljaci neće predati Kijevu sisteme ”Patriot”

Poljska neće predati Ukrajini svoje protivvazdušne raketne sisteme “Patriot”, izjavio je premijer te zemlje Mateuš Moravjecki. “Ne. Naši sistemi ‘Patriot’, koje ćemo dobiti, nadam se, uskoro,...

Bajden poručio Kongresu da su Ukrajina i kovid-19 prioriteti

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden rekao je da su obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu i kovid-19 njegovi prioriteti prije nego što republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim...

Sumorne prognoze stanja svjetske ekonomije za 2023.

Izgledi za globalnu ekonomiju pogoršali su se, prema brojnim nedavnim analizama, jer rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje trgovinu, posebno u Evropi, a tržišta...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve