Utorak, 21 Septembra, 2021
Rubrika:

Poslije ubistva predsjednika Haitija nejasno ko kontroliše državu

Privremeni premijer Haitija rekao je da je grupa napadača ušla u rezidenciju predsjednika u jedan sat ujutro po lokalnom vremenu u srijedu, 7. jula, poslije čega je ubila Moiza i ranila prvu damu koja je hospitalizovana

Ubistvo predsjednika Haitija Jovenela Moisa gurnulo je politički nestabilnu i najsiromašniju zemlju zapadne hemisfere u nova previranja s prijetnjom pogoršanja nasilja, pišu svjetski mediji, ukazujući da je kriza dodatno zakomplikovana političkim vakuumom i nejasnoćom ko treba da preuzme vlast.

Nova politička previranja

Privremeni premijer Haitija Claude Joseph rekao je da je grupa napadača ušla u rezidenciju predsjednika u jedan sat ujutro po lokalnom vremenu u srijedu, 7. jula, poslije čega je ubila Moiza i ranila prvu damu koja je hospitalizovana.

Ubistvo Moiza bacilo je nestabilnu karipsku zemlju u nova politička previranja, piše Volstrit džurnal.

Najsiromašnija zemlja na zapadnoj hemisferi bila je zahvaćena nasilnim protestima, ekonomskim padom koji je donijela pandemija i zabrinutošću za bezbjednost otkada je Moiz (53), koji je tijesno pobijedio na izborima 2016, odbio da napusti funkciju u februaru, tvrdeći da je njegov mandat traje još godinu dana.

Bivši menadžer plantaža banana takođe je pokrenuo korake za promjenu Ustava kojom bi predsjednik dobio veću moć. Između ostalog, izmjene bi omogućile predsjedniku da se kandiduje za drugi mandat i da ima veću kontrolu nad oružanim snagama, kao i pravni imunitet za djelovanje tokom mandata na čelu države.

Moiz je odložio referendum za novi Ustav, zakazan za kraj juna, usljed sve većih kritika, uključujući i iz SAD. Referendum je odložen za septembar, za kada su zakazani i novi predsjednički izbori.

Politički vakuum

Ubistvo predsjednika stvorilo je politički vakuum koji prijeti da produbi previranja koja mjesecima muče karipsku zemlju, piše Njujork tajms.

Dok su se vlade drugih zemalja trudile da procijene situaciju, milioni žitelja Haitija su zabrinuto pratili vijesti, pokušavajući da shvate šta bi mogli donijeti naredni dani.

Žozef je za Njujork tajms rekao da on trenutno upravlja državom, ali je, ističe list, nejasno koliku kontrolu on ima i koliko bi dugo to moglo trajati. Novi premijer je trebalo da zamijeniti Žozefa ove nedjelje, a predsjednik najvišeg suda u zemlji, koji bi takođe mogao da pomogne u uspostavljanju reda, u junu je umro od COVID-19.

Poslednjih mjeseci demonstranti su na ulicama tražili uklanjanje Moiza koji se držao za vlast, vladajući dekretom više od godinu dana, ističe Njujork tajms, dodajući da su mnogi, uključujući stručnjake za ustav, tvrdili da mu je mandat istekao.

Pored problema porasta siromaštva i gladi, naoružane bande kontrolišu mnoge ulice i počele su da otimaju čak i školsku djecu i sveštenike. Sada bi, ukazuje američki list na upozorenje stručnjaka, politički vakuum poslije ubistva Moiza mogao podstaći novi ciklus nasilja.

Politička kriza i nasilje bandi

Atentat se dogodio usred eskalacije političke nestabilnosti, dok se Moiz opirao pozivima opozicije da se povuče s čela država, a naoružane bande držale kontrolu nad većim djelovima karipske države zahvaćene talasima otmica, silovanja i ubistava, piše Vašington post.

Vašington post takođe ističe da krizu komplikuje i nejasnoća ko sada vodi zemlju, budući da je Žozef trebalo da odstupi pošto je u ponedjeljak za novog šefa vlade imenovan Ariel Anri, nakon pogoršanja nasilja bandi i situacije s korona virusom.

Prošle nedjelje je u obračunu na ulicama Port-o-Prensa poginulo najmanje 15 ljudi, dok je u ovoj godini najmanje 278 Haićana ubijeno u nasilju bandi koje je primoralo neke stanovnike da bježe iz prijestonice čamcima i avionima kako bi izbjegli opasne puteve pod kontrolom bandi.

Aktivisti za ljudska prava optuživali su Moizovu vladu da je povezana s nekim od uličnih bandi, dok su kritičari optužili da je pokušao da podrije demokratiju. U januaru 2020. Moiz je raspustio parlament zemlje i počeo da vlada dekretom.

Moiz je izabran na petogodišnji predsjednički mandat 2016, ali je spor oko izbornih rezultata odložio početak njegove vladavine za godinu dana, zbog čega je on u februaru insistirao da ima još godinu dana mandata. Njegovi protivnici se nisu složili i u februaru, kada kažu da mu je prestao mandat, proglasili sudiju Vrhovnog suda za privremenog predsjednika. Moiz je taj potez osudio kao pokušaj puča, poslije čega su uhapšena 23 njegova protivnika.

Privremeni premijer Žozef rekao je da su Moiza ubili napadači, od kojih su neki govorili na španskom i engleskom, iako se u toj državi govori kreolski i francuski, što, kako piše Vašington post, daje privid operacije u kojoj su učestvovali strani plaćenici.

Prirodne katastrofe pored političkih i ekonomskih kriza

Moizov mandat obilježili su masovni protesti zbog navoda o korupciji vlade i njenoj umiješanosti u nasilju bandi, mada je on neprestano negirao umiješanost, piše Fajnenšl tajms.

Haiti je posljednjih nekoliko godina pretrpio više političkih i ekonomskih kriza, kao i nekoliko prirodnih katastrofa, ističe britanski list, navodeći da se najsiromašnija američka zemlja i dalje muči da se oporavi od razornog zemljotresa 2010. i uragana Metju 2016. godine.

Zemlju muče i nestašica hrane i goriva, dok je, kako piše Fajnenšl tajms, sve veće bezakonje uplašilo investitore i veći dio srednje klase.

Transparensi interenšnal je prošle godine stavio Haiti na 170. mjesto od 180 zemlja u svom indeksu percepcije korupcije, a Svjetska banka kaže da skoro 60 odsto stanovništva živi u siromaštvu.

Grupa američkih kongresmena u aprilu je pisala državnom sekretaru Antoniju Blinkenu, izražavajući “ozbiljnu i hitnu” zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Haitiju i navela da Moizova vlada “ne ispunjava ni najosnovnije potrebe svojih građana”.

IzvorRSE

Najnovije

Krivokapić razriješio dužnosti direktoricu MONSTAT-a

Vlada premijera Zdravka Krivokapića juče je, bez održane sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela odluku da sa dužnosti direktorice Uprave za...

Proširena stvarnost u umjetničkim djelima Internacionalnog art festivala na Cetinju

Atelje22, u sklopu aktivnosti koje se sprovode tokom RE/Shaping The City, internacionalnog umjetničkog festivala koji se održava na Cetinju od 22. juna do 1....

Damjanović: Naplaćeno 97,5 odsto poreza i doprinosa iz 2019.

Direktor Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović saopštio je da je ukupna bruto naplata poreza i doprinosa od početka godine do 15. septembra na...

NEVENKI SE PRIVIĐAJU USTAŠE ”Džaba vam protesti lažni umjetnici, a stvarni nosioci slova ‘U’...

Grupa kulturnih djelatnika i građana Crne Gore okupila se juče ispred zgrade Vlade kako bi izrazili protest povodom imenovanja neočetničkog i velikosrpskog kadra u...

Milanović: Srbija nema snažnu namjeru da uđe u EU, Vučić bio ratni huškač

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u Njujorku da jugoistok Evrope teži članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali smatra da nisu sve zemlje dovoljno...

Najčitanije

Povezano

SAD počeo s deportacijom migranata, uglavnom s Haitija

Sjedinjene Države su počele s deportacijom migranata, uglavnom s Haitija, smještenih u improviziranom kampu ispod mosta između mjesta Del Rio u Teksasu i grada...

Muškarac gađao ljude samostrijelom sa balkona, ubijene dvije osobe

U gradu Almelo u Holandiji danas je došlo do napada, u kojem je ubijeno dvoje ljudi, a jedna osoba je povrijeđena. Osumnjičeni je uhapšen, a...

Stanović osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva Anastasije Lašmanove

Arseniju Stanoviću danas je sudija Višeg suda u Podgorici izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva Anastasije Lašmanove 11. maja...

Ubica Roberta Kenedija biće uslovno pušten nakon 50 godina iza rešetaka

Odbor Kalifornije za uslovne kazne izglasao je oslobađanje Sirhana Sirhana koji je ubio američkog senatora Roberta F. Kenedija. Sirhan koji ima 77 godina u zatvoru je od 1968....

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve