Šef skupa COP26 Alok Sharma pozvao je zemlje da se prestanu pitati što bi još mogle tražiti na klimatskim pregovorima, već da se zapitaju što je dovoljno te da podrže nacrt klimatskog sporazuma.
“Ovo je trenutak istine za našu planetu”, rekao je Sharma obraćajući se izaslanicima na konferenciji u Glasgowu.
“Svijet želi da preuzmemo rizik… Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti”, istakao je, prenosi Index.hr.
Dodao je da je nacrt klimatskog sporazuma “pročišćen” nakon “transparentnog” procesa u kojem su izbalansirana stajališta gotovo 200 država.
“Molim vas, nemojte se pitati što još možete tražiti, već što je dovoljno. Je li ovaj paket uravnotežen? Pruža li dovoljno za sve nas?” rekao je Sharma na klimatskom summitu nakon što je plenarna sjednica odgođena u posljednji trenutak zbog prepirki oko “nekoliko pitanja”, kako je opisao jedan zvaničnik.
“Najvažnije od svega, molim vas, zapitajte se jesu li ti tekstovi na kraju dobri za naše ljude i za našu planetu”, rekao je Sharma.
Rok za konačni dogovor
Pregovarači na klimatskom summitu u Škotskoj probili su rok za konačni dogovor nakon dvije sedmice rasprava i nastavili su svoj rad u subotu kako bi svijetu dali realnu šansu da izbjegne najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov ekonomski razvoj.
Kina, najveći emiter stakleničkih gasova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak.
Što je cilj?
Međutim, u novom nacrtu UN-a i dalje su fosilna goriva, što dosad nijedna klimatska konferencija nije uspjela učiniti.
Svrha sastanka je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1.5 Celzijeva stepena.
Naučnici upozoravaju da bi prekoračenje tog praga izazvalo ekstreman porast nivoa mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući suše, monstruozne oluje i šumske požare daleko gore od onih koji se već događaju.