Četvrtak, 9 Februara, 2023
Rubrika:

Politiko: Kako objasniti Putinove laži i kontradiktorne izjave?

Kako svijet treba da tumači Putinove kontradiktorne izjave, akcije i signale? Što se tiče nuklearnog oružja, da li nedavno rusko odbacivanje mogućnosti upotrebe pruža ikakvu garanciju?

Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je koristio obrte i laži koje su otežavale da se napravi razlika između fikcije i utaje. Putin koristi ovu otrovnu kombinaciju kao oružje, ucjenjujući, dijeli i zbunjujući svoje protivnike.

Poslednjih dana Rusija se povukla iz crnomorskog sporazuma o transportu žitarica samo da bi se predomislila. Postojale su i prijetnje nuklearnim oružjem koje lede krv.

Putin je prije nekoliko dana naredio svojim snagama da se povuku iz Hersona, samo nekoliko nedjelja nakon što je izjavio da će taj grad zauvjek biti dio Rusije, piše Politiko.

Kako svijet treba da tumači Putinove kontradiktorne izjave, akcije i signale? Što se tiče nuklearnog oružja, da li nedavno rusko odbacivanje mogućnosti upotrebe pruža ikakvu garanciju?

„Za Rusiju je nedosljednost sastavni dio spoljnopolitičke strategije, posebno pod Putinovom vlašću“, kaže Fiona Hil, bivša funkcionerka Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD.

Hil je ovo komentarisala još 2013. godine, godinu dana prije nego što je Rusija nelegalno anektirala Krim.

U januaru i februaru, manje od dvije nedjelje prije nego što su rakete počele da padaju na Harkov i kijevske luke pogođene projektilima, Kremlj i najviši ruski zvaničnici odbacili su svaku sugestiju da Putin namjerava da izvrši invaziju i okupira Ukrajinu.

Okupljanje trupa na sjevernim i istočnim granicama Ukrajine bilo je dio normalnih vojnih vježbi, rekli su tada Hil. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je apsurdnim optužbe da Rusija ima bilo kakve agresivne planove.

„Saznali smo iz američkih novina da planiramo da napadnemo Ukrajinu“, podsmijavala se Zaharova. Njen šef, ministar Sergej Lavrov, insistirao je da rata neće biti, neprestano uvjeravajući cio svijet da Rusija ne želi rat.

Da li je bila očigledna laž prevariti svijet i zadržati element iznenađenja, ili je to bila promjena politike? Teško je reći – a moglo bi biti namjerno. Moguće je i da Zapad jednostavno ne razumije kako se vodi ruska politika, kažu neki iskusni Putinovi posmatrači.

Oni tvrde da zapadne vlade ne mogu da razumiju iznenadne promjene u pravcu i često ne vide razliku između namjerne obmane i promjene politike.

„Mislim da on izmišlja stvari u hodu, radi nešto iz očaja, ali takođe čeka neke rupe u zapadnoj politici“, kaže Dejvid Kramer, koji je bio pomoćnik državnog sekretara u administraciji američkog predsjednika Džordža V. Bush. Rezultat je da – bez obzira na motivaciju ili promjene u pravcu – niko ne zna šta će Putin uraditi.

Možda definicija Rusije Vinstona Čerčila kao „zagonetke umotane u misteriju unutar enigme“ nikada nije bila tačnija, jer se britanski ratni lider borio da pročita Staljina.

Zapadni političari, koji moraju da smišljaju strategije, nemaju luksuz da sležu ramenima i definišu sve protivrečnosti, laži i promjene pravca kao smišljenu politiku Kremlja. Ako jesu, mogli bi propustiti nešto važno.

Sve u svemu, Putin vjeruje da haos pruža priliku, a stvaranje konfuzije i obmane dio je njegove špijunske obuke“, kaže Orisia Lutsevich, istraživač u britanskom Chatham House-u.

I tada postoje razni razlozi za promjene i nedosljednosti, upozorila je ona.

„U nekim slučajevima Putin testira granice mogućeg, kao što je slučaj sa sporazumom o žitu. Ako druga strana odgovori silom i odlučnošću, ona se predomisli“.

Ona smatra da je Putinova odluka da naredi djelimičnu mobilizaciju rezervista u septembru – nakon što je insistirao da se to neće desiti – zapravo bila „operacija domaće obmane; već duže vrijeme tajno mobilišu, a on je to iznio u javnost kada mu je bilo zgodno“.

Bijela kuća očigledno ne želi ništa da rizikuje. Najnoviji izvještaji govore da je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan razgovarao sa višim savjetnicima Kremlja, sa ciljem da se smanji rizik da rat u Ukrajini eskalira u nuklearni sukob.

Putinove tanko prikrivene nuklearne prijetnje poslednjih dana bile su „način eskalacije da se testira situacija i vidi kakav će biti odgovor“, rekla je Emili Feris, analitičarka britanskog istraživačkog centra za odbranu i bezbjednost Roial United Services Institute.

Putin je nedavno prestao da prijeti, tvrdeći da „nikada nije govorio o upotrebi nuklearnog oružja“ i da nuklearni napad na Ukrajinu ne bi imao ni političkog ni vojnog smisla.

Feris, ali i drugi Putinovi posmatrači, smatraju da je promjena smjera ovoga puta rezultat pritiska Pekinga.

„Ako uzmemo u obzir zabrinutost Kine, Putin je vjerovatno shvatio granice te retorike i ogradio se od nje. Sada su vrlo jasno stavili do znanja da žele da izbjegnu bilo kakvu vrstu nuklearnog sukoba, i tu se vidi uticaj koji Kina ima“, kaže Feris.

Odluka o invaziji na Ukrajinu vjerovatno je donijeta u poslednjem trenutku, dodaje ona, što bi bilo „prilično u Putinovom stilu, gdje on odlaže velike odluke”.

Što se tiče operativnih stvari, postoji opšta „nesposobnost i neefikasnost bezbjednosnog establišmenta u Rusiji koju ne smijemo potcijeniti“, rekla je ona. „Putinu se ponekad ne saopštavaju detalji“, što ga primorava da naknadno interveniše.

Andrej Ilarionov, bivši Putinov viši savetnik, a sada njegov protivkandidat, smatra da u naglim promjenama u politici nema toliko logike koliko bi se moglo očekivati.

Čini se da je postao prilično nervozan jer, iako možda ne gubi rat, sigurno ga ne dobija“, rekao je Ilarionov.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve