Subota, 13 Avgusta, 2022
Rubrika:

Ovo je 12 razloga zbog kojih Rusija može napasti Ukrajinu

Na granici Rusije i Ukrajine tenzije ne prestaju

Poznati novinar Satwan Jolak za Al Jazeeru Balkans napravio je analizu rusko-ukrajinske krize.

Ukrajina i njeno okruženje svjedoče stalnim tenzijama sa susjednom Rusijom posljednjih osam godina, tokom kojih se u više navrata udaralo u ratne bubnjeve, ponekad između dvije zemlje, a ponekad između Rusije i zapadnog tabora u znak podrške Kijevu.

Iako su mnogi podijeljeni po pitanju rata, pa tako jedni smatraju da rat dolazi i da je neizbježan, čak i nakon nekog vremena, dok drugi odbacuju da je to nužan izbor ili uopšte opcija na stolu među stranama sukoba, saglasni su kada je riječ o krizi i tenzijama koje bi mogle izazvati ”potencijalni rat”, o čemu se priča prilikom svake eskalacije.

Posljednjih godina su se povećale šanse za izbijanja ovog rata, zbog mnogobrojnih ključnih i usputnih kriza i tenzija, od kojih se posebno ističu sljedeće:

1. Krim

U početku se ukrajinska kriza s Rusijom manifestovala kroz preuzimanje i aneksiju Krima u martu 2014. godine, te potenciranje Kijeva da će vratiti poluostrvo svim raspoloživim sredstvima.

Mnoge krize su povezane s pitanjem Krima, između ostalog:

Većina država svijeta nije priznala da Krim pripada Ruskoj Federaciji, te su uvele brojne sankcije Moskvi zbog njene okupacije i kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Militarizacija Krima, jer se iznose optužbe na račun Moskve da militarizuje teritoriju poluostrva Krima, ugrožavajući sigurnost Ukrajine i susjednih evropskih zemalja.

Nedostatak vode, jer Moskva optužuje Kijev da je prekinuo snabdijevanje  Krima pitkom vodom (Sjevernokrimski kanal koji je zadovoljavao oko 85 posto potreba za vodom na poluostrvu), što je dovelo do brojnih kriza na tom području.

2. Rat u Donbasu

U istočnoj regiji Donbas u Ukrajini bijesni rat još od 2014. godine između ukrajinskih snaga i proruskih separatista, a taj sukob bi mogao prerasti u rat širih razmjera u budućnosti.

Faktori koji mogu igrati ulogu u ovom scenariju:

Insistiranje Kijeva na tome da Moskva predstavlja stranu u sukobu, a ne posrednika u pregovaračkom procesu, uz odbijanje da napravi ustupke separatistima prije nego preuzme kontrolu nad cijelom istočnom granicom s Rusijom, u okviru Sporazuma iz Minska.

Kijev se počeo oslanjati na dronove turske proizvodnje, u vrijeme razgovora i poziva da se ponovi scenario oslobađanja azerbejdžanske regije Nagorno-Karabah u ukrajinskom Donbasu.

3. ‘Zaštita državljana’

Progon ruskih državljana, što je bio prvi izgovor Rusije za ulazak na Krim i podršku separatistima u Donbasu, može biti izgovor za rat u drugim ukrajinskim regijama.

Rusija, koja je dala svoje državljanstvo stanovništvu Krima i velikom broju stanovnika Donbasa, oštro je kritikovala Zakon o “autohtonim narodima” u Ukrajini, koji nije uključivao Ruse, smatrajući ga “rasističkim zakonom” koji su izdale “fašističke vlasti”.

Zauzvrat, Ukrajina takođe proklamuje slogan zaštite državljana, uprkos razlici i slabim mogućnostima da ih zapravo zaštiti, posebno među građanima koji se protive okupaciji, kao što su krimski Tatari.

4. Ekspanzionističke namjere

Prilikom svake eskalacije, Ukrajina upozorava na ruske “ekspanzionističke namjere”, a ta upozorenja i strahove dijele i baltičke države (Estonija, Letonija i Litvanija), koje strahuju od nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da povrati slavu bivšeg Sovjetskog Saveza, pogotovo jer se njegov raspad smatra “najvećom tragedijom 20. vijeka”.

U Rusiji se 2014. godine mnogo pričalo o neizbježnosti uspostavljanja ”nove Rusije”, koja bi obuhvatala nekoliko ukrajinskih regija ruskog govornog područja, kao što su Donjeck i Lugansk (koje su pod kontrolom separatista), pored Sumyja, Harkiva, Zaporožja, Hersona i Odese.

5. Napredovanje NATO-a

Ukrajina, iz ruske perspektive, treba da ostane ”dvorište”, lojalna vazalna zemlja, ili u krajnjem slučaju neutralna država, kažu stručnjaci.

S tim u vezi, ono što Rusiju možda najviše zabrinjava jeste činjenica da Ukrajina traži članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i preduzima praktične korake u tom pravcu, čak i ako je posustala.

Rusija se protivi napredovanju NATO-a prema njenim zapadnim granicama sa Ukrajinom i smatra da su to “crvene linije” koje se ne smiju prelaziti.

Tokom proteklih godina i mjeseci evidentne su brojne tenzije i međusobna optuživanja u tom kontekstu, kao posljedica nekoliko vojnih vježbi koji su se odvijale na ruskom i ukrajinskom kopnu, te na Crnom moru.

6. Crno more

Crno more se smatra jednim od najnapetijih područja u regiji po pitanju sigurnosti. Riječ je ogromnom prostoru za manevre, gdje Rusija nema kontrolu nad svim njegovim dijelovima, preko kojeg mogu djelovati NATO i američke snage stacionirane u blizini ruskih granica. Prema tome, ruski stručnjaci smatraju da je more jedna od ”glavnih slabih tački Rusije” i da bi se tu mogao raspiriti rat.

7. Ciljevi Amerike

Osim “podrške teritorijalnom integritetu i jedinstvu Ukrajine”, posmatrači smatraju da tajna američkog interesovanja za ukrajinsku krizu i tajna podrške Kijevu u milijardama dolara s ciljem suprotstavljanja Moskvi leži u američkim interesima i ciljevima, koji bi mogli dovesti do raspirivanja rata, a među njima su:

Zabijanje noža u leđa Rusiji i odgovaranje od savezništva s Kinom, glavnog neprijatelja Washingtona.

Ometanje rusko-evropskog zbližavanja nakon godina relativnog otuđenja i opstruiranje projekta ”Sjeverni tok 2” za transport gasa, kao velike geopolitičke opasnosti za evropske saveznike.

Iscrpljivanje ruskih snaga u ukrajinskoj ratnoj areni i slabljenje njenog sve većeg uticaja na regionalnom i globalnom nivou.

8. Napredno oružje

Ukrajina nastavlja da traži od “saveznika” i Sjedinjenih Američkih Država kvalitetnu vojnu podršku i razorno oružje, a već je nabavila američke protivoklopne rakete Javelin, razvila protivbrodske rakete Neptun i kupila bespilotne letjelice Bayraktar od Turske.

Rusija smatra da ovo oružje ugrožava njenu sigurnost i sigurnost njenih državljana, te da njegova široka upotreba može dovesti do međunarodne krize, a možda i rata.

9. Mobilizacija snaga i rusko-bjeloruski savez

Na osnovu optužbi da je na granicama Ukrajine nagomilano 100.000 ruskih vojnika, može se zaključiti da se Rusija sprema za rat, iako to poriče, što podiže tenzije i prijeti da će zapuvati vjetrovi rata.

Ovdje se govori o okruživanju Ukrajine sa tri strane: od Krima i Crnog mora na jugu, od Donbasa na istoku, kao i sa bjeloruskog sjevera po prvi put od 2014. godine zbog znatnog poboljšanja odnosa između Moskve i Minska u posljednje vrijeme, te uspostavljanja velikog i širokog saveza između Rusije i Bjelorusije u regiji.

10. Migrantska kriza

Trenutna migrantska kriza na bjelorusko-poljskoj granici takođe bi mogla raspiriti rat, pogotovo što pojedine zemlje i analitičari smatraju da je to vještački stvorena kriza za koju je odgovoran rusko-bjeloruski saveza, i koja je politički motivisana s ciljem vršenja pritiska na Evropsku uniju.

11. Energetska kriza i zimske hladnoće

Među aktuelnim i najtežim krizama posebno se ističu energetska kriza, rast cijena gasa, insistiranje Rusije na pokretanju projekta “Sjeverni tok 2” i ukidanju ukrajinskih transportnih linija, što se još uvijek nije dogodilo kao posljedica evropsko-američkih strahova i pritisaka.

Ozbiljnost ove krize raste kako zima postaje hladnija, a stope inflacije se sve više povećavaju na evropskom kontinentu.

Čini se da ukrajinski vojni zvaničnici, na osnovu svih navedenih kriza i tenzija, očekuju izbijanje rata krajem januara ili početkom februara 2022. godine, kako je prije nekoliko dana izjavio Kirilo Budanov, šef ukrajinske odbrambene obavještajne službe.

12. Teroristički čin, atentat ili čak ‘puč’

Ne treba isključiti mogućnost da bi okidač za potencijalni rat mogao biti i teroristička operacija koja će dovesti do razmjenjivanja optužbi za odgovornost, ili atentat, uz desetine atentata koji su se desili u Ukrajini i njenim okupiranim područjima tokom proteklih godina.

Rat bi mogao zapaliti i pokušaj “puča” protiv vlasti u Kijevu uz rusku podršku, na što je otvoreno aludirao i predsjednik Volodimir Zelenski prošlog petka, napisao je za Al Jazeeru. 

Najnovije

CPC će u sjutra služiti liturgiju za stradale na Cetinju

Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve služiće u nedjelju Zaupokojne Liturgije za postradale u jučerašnjem stravičnom događaju na Cetinju. Službe će, najavljuju iz CPC, služiti od 10...

Đurašković obišao povrijeđene sugrađane

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, sa saradnicima, posjetio je danas Kliničko-bolnički centar Crne Gore i na Odjeljenju intenzivne njege razgovarao sa dr Blečić o...

Predsjednici država regiona uputili saučešće Đukanoviću zbog tragedije na Cetinju

Predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću izraze najdubljeg saučešća povodom tragedije na Cetinju uputili su predsjednici država regiona, Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, Kosova Vljosa Osmani...

GP Nova ljevica: Da li to Abazović, Adžić i Brđanin smišljaju kako da se...

Umjesto da Abazović, Adžić i Brdjanin zbog nesposobnosti i propusta policije još juče podnesu ostavke, pitamo se da li se prethodnih 24 sata smišljalo...

Partizan dobija novog rivala u plej ofu

Partizan bi mogao da dobije novog rivala u plej ofu za Ligu konferencije. Trebalo je da Beograđani igraju protiv malteškog Hamruna. Ipak sada je realno da...

Najčitanije

Povezano

Zaharova o protjerivanju ruskog diplomate iz Crne Gore: Nelogična odluka

Odluka Crne Gore da protjera jednog ruskog diplomatu predstavlja nespremnost i nesposobnost zvanične Podgorice da se udalji od politike slijepog praćenja destruktivne linije Zapada,...

Rusija uputila poruku SAD-u: Naši odnosi se približavaju tački bez povratka, upozoreni ste

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije osvrnulo se na aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država te su upozorili Washington kako se približava prekidu diplomatskih odnosa s Moskvom. Direktor Odjeljenja...

Zapanjujući podaci o Putinovim gubicima u Ukrajini: Njujork Tajms tvrdi – 500 mrtvih ili ranjenih Rusa dnevno!

Zapanjujuće visoka stopa ruskih žrtava u Ukrajini znači da ruski predsjednik Vladimir Putin možda neće moći da ostvari jedan od svojih ratnih ciljeva: da...

UŽIVO Harkov ponovo meta, Zelenski: EU ne smije postati supermarket za bogate Ruse

Ušli smo u 171. dan rata u Ukrajini. Najmanje dvije osobe su poginule, a 13 civila je povrijeđeno u današnjem napadu na Kramatorsk u...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve