Petak, 21 Januara, 2022
Rubrika:

Ovo je 12 razloga zbog kojih Rusija može napasti Ukrajinu

Na granici Rusije i Ukrajine tenzije ne prestaju

Poznati novinar Satwan Jolak za Al Jazeeru Balkans napravio je analizu rusko-ukrajinske krize.

Ukrajina i njeno okruženje svjedoče stalnim tenzijama sa susjednom Rusijom posljednjih osam godina, tokom kojih se u više navrata udaralo u ratne bubnjeve, ponekad između dvije zemlje, a ponekad između Rusije i zapadnog tabora u znak podrške Kijevu.

Iako su mnogi podijeljeni po pitanju rata, pa tako jedni smatraju da rat dolazi i da je neizbježan, čak i nakon nekog vremena, dok drugi odbacuju da je to nužan izbor ili uopšte opcija na stolu među stranama sukoba, saglasni su kada je riječ o krizi i tenzijama koje bi mogle izazvati ”potencijalni rat”, o čemu se priča prilikom svake eskalacije.

Posljednjih godina su se povećale šanse za izbijanja ovog rata, zbog mnogobrojnih ključnih i usputnih kriza i tenzija, od kojih se posebno ističu sljedeće:

1. Krim

U početku se ukrajinska kriza s Rusijom manifestovala kroz preuzimanje i aneksiju Krima u martu 2014. godine, te potenciranje Kijeva da će vratiti poluostrvo svim raspoloživim sredstvima.

Mnoge krize su povezane s pitanjem Krima, između ostalog:

Većina država svijeta nije priznala da Krim pripada Ruskoj Federaciji, te su uvele brojne sankcije Moskvi zbog njene okupacije i kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Militarizacija Krima, jer se iznose optužbe na račun Moskve da militarizuje teritoriju poluostrva Krima, ugrožavajući sigurnost Ukrajine i susjednih evropskih zemalja.

Nedostatak vode, jer Moskva optužuje Kijev da je prekinuo snabdijevanje  Krima pitkom vodom (Sjevernokrimski kanal koji je zadovoljavao oko 85 posto potreba za vodom na poluostrvu), što je dovelo do brojnih kriza na tom području.

2. Rat u Donbasu

U istočnoj regiji Donbas u Ukrajini bijesni rat još od 2014. godine između ukrajinskih snaga i proruskih separatista, a taj sukob bi mogao prerasti u rat širih razmjera u budućnosti.

Faktori koji mogu igrati ulogu u ovom scenariju:

Insistiranje Kijeva na tome da Moskva predstavlja stranu u sukobu, a ne posrednika u pregovaračkom procesu, uz odbijanje da napravi ustupke separatistima prije nego preuzme kontrolu nad cijelom istočnom granicom s Rusijom, u okviru Sporazuma iz Minska.

Kijev se počeo oslanjati na dronove turske proizvodnje, u vrijeme razgovora i poziva da se ponovi scenario oslobađanja azerbejdžanske regije Nagorno-Karabah u ukrajinskom Donbasu.

3. ‘Zaštita državljana’

Progon ruskih državljana, što je bio prvi izgovor Rusije za ulazak na Krim i podršku separatistima u Donbasu, može biti izgovor za rat u drugim ukrajinskim regijama.

Rusija, koja je dala svoje državljanstvo stanovništvu Krima i velikom broju stanovnika Donbasa, oštro je kritikovala Zakon o “autohtonim narodima” u Ukrajini, koji nije uključivao Ruse, smatrajući ga “rasističkim zakonom” koji su izdale “fašističke vlasti”.

Zauzvrat, Ukrajina takođe proklamuje slogan zaštite državljana, uprkos razlici i slabim mogućnostima da ih zapravo zaštiti, posebno među građanima koji se protive okupaciji, kao što su krimski Tatari.

4. Ekspanzionističke namjere

Prilikom svake eskalacije, Ukrajina upozorava na ruske “ekspanzionističke namjere”, a ta upozorenja i strahove dijele i baltičke države (Estonija, Letonija i Litvanija), koje strahuju od nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da povrati slavu bivšeg Sovjetskog Saveza, pogotovo jer se njegov raspad smatra “najvećom tragedijom 20. vijeka”.

U Rusiji se 2014. godine mnogo pričalo o neizbježnosti uspostavljanja ”nove Rusije”, koja bi obuhvatala nekoliko ukrajinskih regija ruskog govornog područja, kao što su Donjeck i Lugansk (koje su pod kontrolom separatista), pored Sumyja, Harkiva, Zaporožja, Hersona i Odese.

5. Napredovanje NATO-a

Ukrajina, iz ruske perspektive, treba da ostane ”dvorište”, lojalna vazalna zemlja, ili u krajnjem slučaju neutralna država, kažu stručnjaci.

S tim u vezi, ono što Rusiju možda najviše zabrinjava jeste činjenica da Ukrajina traži članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i preduzima praktične korake u tom pravcu, čak i ako je posustala.

Rusija se protivi napredovanju NATO-a prema njenim zapadnim granicama sa Ukrajinom i smatra da su to “crvene linije” koje se ne smiju prelaziti.

Tokom proteklih godina i mjeseci evidentne su brojne tenzije i međusobna optuživanja u tom kontekstu, kao posljedica nekoliko vojnih vježbi koji su se odvijale na ruskom i ukrajinskom kopnu, te na Crnom moru.

6. Crno more

Crno more se smatra jednim od najnapetijih područja u regiji po pitanju sigurnosti. Riječ je ogromnom prostoru za manevre, gdje Rusija nema kontrolu nad svim njegovim dijelovima, preko kojeg mogu djelovati NATO i američke snage stacionirane u blizini ruskih granica. Prema tome, ruski stručnjaci smatraju da je more jedna od ”glavnih slabih tački Rusije” i da bi se tu mogao raspiriti rat.

7. Ciljevi Amerike

Osim “podrške teritorijalnom integritetu i jedinstvu Ukrajine”, posmatrači smatraju da tajna američkog interesovanja za ukrajinsku krizu i tajna podrške Kijevu u milijardama dolara s ciljem suprotstavljanja Moskvi leži u američkim interesima i ciljevima, koji bi mogli dovesti do raspirivanja rata, a među njima su:

Zabijanje noža u leđa Rusiji i odgovaranje od savezništva s Kinom, glavnog neprijatelja Washingtona.

Ometanje rusko-evropskog zbližavanja nakon godina relativnog otuđenja i opstruiranje projekta ”Sjeverni tok 2” za transport gasa, kao velike geopolitičke opasnosti za evropske saveznike.

Iscrpljivanje ruskih snaga u ukrajinskoj ratnoj areni i slabljenje njenog sve većeg uticaja na regionalnom i globalnom nivou.

8. Napredno oružje

Ukrajina nastavlja da traži od “saveznika” i Sjedinjenih Američkih Država kvalitetnu vojnu podršku i razorno oružje, a već je nabavila američke protivoklopne rakete Javelin, razvila protivbrodske rakete Neptun i kupila bespilotne letjelice Bayraktar od Turske.

Rusija smatra da ovo oružje ugrožava njenu sigurnost i sigurnost njenih državljana, te da njegova široka upotreba može dovesti do međunarodne krize, a možda i rata.

9. Mobilizacija snaga i rusko-bjeloruski savez

Na osnovu optužbi da je na granicama Ukrajine nagomilano 100.000 ruskih vojnika, može se zaključiti da se Rusija sprema za rat, iako to poriče, što podiže tenzije i prijeti da će zapuvati vjetrovi rata.

Ovdje se govori o okruživanju Ukrajine sa tri strane: od Krima i Crnog mora na jugu, od Donbasa na istoku, kao i sa bjeloruskog sjevera po prvi put od 2014. godine zbog znatnog poboljšanja odnosa između Moskve i Minska u posljednje vrijeme, te uspostavljanja velikog i širokog saveza između Rusije i Bjelorusije u regiji.

10. Migrantska kriza

Trenutna migrantska kriza na bjelorusko-poljskoj granici takođe bi mogla raspiriti rat, pogotovo što pojedine zemlje i analitičari smatraju da je to vještački stvorena kriza za koju je odgovoran rusko-bjeloruski saveza, i koja je politički motivisana s ciljem vršenja pritiska na Evropsku uniju.

11. Energetska kriza i zimske hladnoće

Među aktuelnim i najtežim krizama posebno se ističu energetska kriza, rast cijena gasa, insistiranje Rusije na pokretanju projekta “Sjeverni tok 2” i ukidanju ukrajinskih transportnih linija, što se još uvijek nije dogodilo kao posljedica evropsko-američkih strahova i pritisaka.

Ozbiljnost ove krize raste kako zima postaje hladnija, a stope inflacije se sve više povećavaju na evropskom kontinentu.

Čini se da ukrajinski vojni zvaničnici, na osnovu svih navedenih kriza i tenzija, očekuju izbijanje rata krajem januara ili početkom februara 2022. godine, kako je prije nekoliko dana izjavio Kirilo Budanov, šef ukrajinske odbrambene obavještajne službe.

12. Teroristički čin, atentat ili čak ‘puč’

Ne treba isključiti mogućnost da bi okidač za potencijalni rat mogao biti i teroristička operacija koja će dovesti do razmjenjivanja optužbi za odgovornost, ili atentat, uz desetine atentata koji su se desili u Ukrajini i njenim okupiranim područjima tokom proteklih godina.

Rat bi mogao zapaliti i pokušaj “puča” protiv vlasti u Kijevu uz rusku podršku, na što je otvoreno aludirao i predsjednik Volodimir Zelenski prošlog petka, napisao je za Al Jazeeru. 

Najnovije

Odlaže se SP u vaterpolu

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu najvjerovatnije će biti odloženo - FINA je imala sastanak, blizu su dogovora,ali zvaničan dopis još nije stigao na adresu Vaterpolo...

Počeli protesti u Nikšiću i Beranama

Građani Nikšića nezadovoljni najavama o formiranju manjinske vlade i večeras protestuju kod Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog. Protest je i večeras organizovan u Beranama,...

Bečić posjetio počasni konzulat Crne Gore u Azerbejdžanu i NVO Internacionalni centar „Nizami Ganjavi“

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je prilikom trodnevne posjete Republici Azerbejdžanu posjetio počasni konzulat Crne Gore, a prilikom trodnevne posjete sastao se i...

Runi: Odrastao sam uz Everton, laska mi ta priča

Vejn Runi je dijete Evertona, sada je kandidat za menadžera nakon što je smijenjen Rafael Benites. Ulogu privremenog rješenja je preuzeo Dankan Ferguson, a Runi,...

Krivokapić: Abazović govorio da me neće nikada izdati

Premijer Zdravko Krivokapić kaže da mu je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović govorio da ga neće izdati, a da je formiranje manjinske Vlade izdaja izborne...

Najčitanije

Povezano

Stoltenberg: Zajednička reakcija NATO-a u slučaju ruske agresije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg naglasio je jedinstvo odbrambenog saveza suočenog sa mogućom ruskom agresijom na Ukrajinu. ''Svi NATO saveznici nekoliko puta su jasno dali...

Bijela kuća: Ako Rusi uđu u Ukrajinu biće teških posljedica

Američki predsjednik Džo Bajden, kada je govorio o navodnom ruskom “manjem upadu” u Ukrajinu, nije dao “zeleno svijetlo” Moskvi da to i učini, izjavila...

NA IVICI RATA Bajden: Rusija će napasti Ukrajinu, svijetu prijeti najveća kriza od 1945.

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je prvi put sam rekao da vjeruje da će Rusija napasti Ukrajinu. Upozorio je Moskvu da će, ako to...

Ukrajinski predsjednik pozvao građane da ne paniče zbog Rusije

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski u svom obraćanju naciji pozvao je stanovnike zemlje da ne paniče zbog vijesti o takozvanoj „ruskoj pretnji“. Prema riječima Zelenskog, informativni...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve