“Niko ne treba sumnjati u to da dolazi plimni talas omikrona”, upozorio je u decembru britanski premijer Boris Johnson. Taj je plimni talas, sad je potpuno jasno, zapljusnuo ne samo Veliku Britaniju nego i gotovo cijelu Evropu, piše Index.hr.
Ovaj četvrti ili peti talas pandemije (zavisno o zemlji) uvjerljivo je najveći od njenog početka, barem što se tiče broja novozaraženih. U nizu evropskih zemalja, uprkos vrlo visokoj vakcinaciji i režimu covid-potvrda, krivulja rasta broja novih slučajeva više i nije krivulja, nego gotovo pa okomiti pravac koji ne pokazuje znakove posustajanja.
Glavni uzrok ovakvoj eksploziji je, očito, omikron, novi soj koji ubrzano preuzima dominaciju nad deltom zahvaljujući svojoj znatno većoj zaraznosti, kao i boljem izbjegavanju imuniteta, i onog prirodno stečenog i onog dobijenog vakcinacijom.
Omikron je blaži, ali zbog visoke zaraznosti svejedno može odvesti mnogo ljudi u bolnicu.
U isto vrijeme, dosadašnji podaci upućuju na to da je omikron znatno manje patogen nego delta, s mnogo manjom stopom hospitalizovanih među zaraženima. Prema nekim studijama, s omikronom u bolnici završi 40-50 posto manje inficiranih nego s deltom, a prema nedavnoj velikoj britanskoj studiji, čak tri puta manje. Ipak, nije potpuno jasno u kojoj mjeri je to zahvaljujući većem stepenu kolektivnog imuniteta (od vakcinacije i prebolijevanja), a u kolikoj zahvaljujući tome što je omikron inherentno slabiji soj virusa.
Zbog toga su mnogi stručnjaci izrazili nadu da će ovaj talas biti blaži od prošlog, pa čak i da će, zahvaljujući kombinaciji visoke zaraznosti i niskog udjela teško oboljelih, ovaj soj konačno donijeti prirodnu imunizaciju, odnosno prokuživanje praktički cijele populacije, te završetak pandemije. U Južnoafričkoj Republici, odakle se omikron proširio globalno, a u početku i u zapadnim zemljama, skok broja zaraženih nije pratio ni približno toliki broj hospitalizovanih, odnosno teško oboljelih te umrlih.
S druge strane, vodeći američki imunolog i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena Anthony Fauci je u razgovoru za CNN upozorio da “ako imate toliko slučajeva zaraze, čak i ako je stopa hospitalizacija niža kod omikrona nego kod delte, još uvijek postoji opasnost da ćete imati veliko povećanje broja hospitalizacija, što bi moglo preopteretiti zdravstveni sistem”.
Kakva je onda trenutno situacija u pogledu odnosa zaraženih i hospitalizovanih?
Počnimo od već spomenute Velike Britanije koja, nakon višemjesečnih oscilacija između pada i rasta, od decembra ima eksponencijalni rast broja novozaraženih. Dok je 5. decembra imala prosječno 45.577 novih slučajeva dnevno, 5. januara je taj broj skočio na 182.890, odnosno nevjerovatnog 2681 na milion stanovnika.
Velika Britanija
Johnson je u srijedu rekao da se broj prijema u bolnice “udvostručuje svakih devet dana” i da zemlja “doživljava najbrži rast slučajeva covida koji smo ikada vidjeli”.
Da je situacija u Velikoj Britaniji zaista kritična najbolje ilustruje današnja vijest da je 200 pripadnika britanske vojske poslato u londonske bolnice zbog nedostatka zdravstvenog osoblja, kako javljaju britanski mediji. Naime, vojni bolničari pomagaće ljekarima i medicinskim sestrama iz sistema NHS-a (britanskog javnog zdravstva, op.a.) s njegom pacijenata, a ostatak vojnika pružaće pomoć u bolnicama kako bi popunili rupe nastale zbog manjka zdravstvenog osoblja.
Ministarstvo odbrane poručilo je da će 200 vojnika biti angažovano na period od tri sedmice, a Kraljevska škola za medicinske sestre (RCN) poručila je kako angažman vojske znači da britanska vlada više ne može negirati da postoji kriza sa zdravstvenim osobljem u sistemu javnog zdravstva.
Broj hospitalizovanih bio je u padu još u novembru, ali od sredine decembra počeo je opasno rasti. Tako su 5. decembra u britanskim bolnicama bila 7.302 covid-pacijenta, na Božić tek neznatno više – 8.305, a do 5. januara taj se broj više nego udvostručio, na 17.988, odnosno 264 na milion stanovnika, prema podacima sa stranice Our World in Data. To je najveći broj hospitalizovanih od februara prošle godine, a u tom talasu vrhunac je iznosio 39.254 hospitalizovana, 18. januara prošle godine.
Johnson je još u decembru upozorio da je više od 20 bolničkih fondova sada dosegnulo kritični nivo, na kojem bi prioritetne usluge mogle biti ugrožene, ali je naglasio da to “nije dobar pokazatelj” pritisaka pod kojima je zdravstvena služba.
A Britansko udruženje ljekara (BMA) još je prije Nove godine saopštilo kako je samo u Engleskoj iz bolnica odsutno 18 hiljada zdravstvenih radnika, dodavši kako očekuje da će taj broj biti veći kad se ove sedmice objave ažurirani podaci.
Bolnički sistem u kriznom stanju, zovu se sestre i ljekari koji su na godišnjem
Bolnice širom zemlje ove sedmice počele su pozivati osoblje s praznika ili slobodnih dana kako bi nastavile s normalnim radom usred zdravstvene krize koju pokreće omikron. Šef Konfederacije NHS-a Matthew Taylor rekao je da je sistem u “kriznom stanju” i da bolnice traže medicinare kako bi nadoknadili nedostatak osoblja.
“U mnogim dijelovima zdravstvenih službi trenutno smo u kriznom stanju. Suočene s velikom potražnjom i nedostatkom osoblja, neke bolnice moraju proglasiti ‘kritični incident’. Neke bolnice hitno pozivaju iscrpljeno osoblje da odustane od dana odmora kako bi im omogućilo održavanje osnovnih usluga. Mnogo više bolnica mora zabraniti posjetitelje kako bi pokušale smanjiti širenje zaraze”, rekao je Taylor.
Primjera radi, mreža bolnica United Lincolnshire Hospitals upozorila je da je toliko ljekara i medicinskih sestara sada odsutno da je njega pacijenata “kompromitovana”, posebno za pacijente s moždanim udarom i srčanim oboljenjima, prenosi Daily Mail.
S druge strane, utješno je što podaci sugerišu da je talas u Londonu, gdje je prvo i krenuo, dosegao plato, zbog čega je istaknuti britanski epidemiolog Neil Ferguson rekao da je “oprezno optimističan”. Inače, u Velikoj Britaniji s dvije doze je vakcinisano 82.4 posto stanovnika starijih od 12 godina, odnosno gotovo 70 posto ukupnog stanovništva, a booster dozom više od 58 posto starijih od 12.
“Epidemija koja dosegne tako visoke brojke ne može zauvijek održati te brojke. Stoga bismo očekivali da će se broj slučajeva početi smanjivati u sljedećih sedam dana, možda već sad u Londonu, ali u drugim regijama za sedmicu do tri sedmice”, konstatovao je Ferguson za BBC-jev Radio 4 u utorak.
Francuska
Francuska je u srijedu zabilježila rekord od više od 332.000 novozaraženih u 24 sata, uslijed silovitog petog talasa pandemije. Istog je dana zabilježeno 246 smrtnih slučajeva od covida-19, što je takođe rekord. Takođe, u bolnicu je u ponedjeljak primljeno više od 2.000 ljudi.
Ova je zapadnoevropska zemlja neko vrijeme odolijevala novom, jesensko-zimskom talasu koji je već od oktobra pogodio veliki dio Evrope. To se, barem u teoriji, moglo pripisivati strogom režimu covid-propusnica. Međutim, u novembru je talas pogodio i Francusku, a u posljednje dvije sedmice taj je rast eksponencijalan. Dok je 5. decembra bilo prosječno 42.458 novih slučajeva na dan, 5. januara taj broj iznosi oko trostruko više – 198.252, odnosno 2940 na milion stanovnika.
Broj hospitalizovanih Francuza koji boluju od covida-19 u porastu je od početka novembra – dok je 5. novembra iznosio 6.735, dva mjeseca kasnije iznosi gotovo četiri puta više – 20.688, odnosno 314 na milion stanovnika. Štoviše, čak 72 posto kreveta na intenzivnoj njezi sada zauzimaju ljudi s virusom, javlja Associated Press
Skok broja zaraženih paralelno s dominacijom omikrona
Vrlo je znakovito to što je omikron prošle sedmice postao dominantan soj u toj zemlji, a iste sedmice broj novih slučajeva prešao je 200 hiljada na dan i nastavio nezaustavljivo rasti te je ove srijede prešao i 300 hiljada. Još početkom decembra broj novih slučajeva kretao se ispod 50 hiljada na dan, a nikad prije ovog vala nije prešao stotinjak hiljada na dan.
Naime, francuska Agencija za javno zdravstvo je u svom sedmičnom istraživanju objavljenom prošli četvrtak navela da je “62.4 posto testova pokazalo profil kompatibilan s varijantom omikron” početkom sedmice, u usporedbi sa samo 15 posto prethodne sedmice.
“Plimni talas je zaista stigao, ogroman je, ali nećemo se prepustiti panici”, rekao je prošle sedmice ministar zdravstva Olivier Véran. Vlada je ponovo postrožila mjere, uključujući obavezno nošenje maski, rad od kuće i ograničenje broja ljudi na javnim okupljanjima.
Osim toga, Narodne skupština, odnosno donji dom parlamenta, izglasala je pretvaranje covid-potvrde, koja je uslov za sve od restorana, kafića, kina, muzeja, koncertnih dvorana i stadiona do aviona i vozova, u ekskluzivne vakcinacijske potvrde koje više neće uključivati testiranje kao alternativu. Dosad je vakcinisano gotovo 90 posto Francuza starijih od 12 godina, odnosno 74 posto ukupnog stanovništva, ali predsjednik Emmanuel Macron izazvao je bijes dijela opozicije izjavom da želi “iznervirati” nevakcionisane.
Italija
I Italija je u srijedu zabilježila rekordnih 189.109 slučajeva zaraze koronavirusom, odnosno 2.134 na milion stanovnika. Mjesec dana ranije imala je, u sedmičnom prosjeku, 14.466 novozaraženih na dan – više nego deset puta manje.
Takođe, ove srijede su u italijanskim bolnicama s covidom-19 bile hospitalizovane 13.364 osobe, odnosno 245 na milion stanovnika. To je dramatičan porast u odnosu na 6.333 hospitalizovana mjesec dana ranije. Zbog toga je italijanska vlada u četvrtak donijela novu mjeru obaveznog vakcinisanja za sve starije od 50 godina, kako bi se “očuvalo ispravno funkcionisanje bolnica i, u isto vrijeme, održalo škole i preduzeća otvorenim”, kako je objasnio premijer Mario Draghi.
Oko 74 posto Italijana primilo je najmanje dvije doze vakcine, a nekih 35 posto dobilo je treću, booster dozu.
Irska
Po eksplozivnom rastu broja zaraženih posebno se ističe Irska, koja je u srijedu imala nestvarnih 3.927 novozaraženih na milion stanovnika, odnosno 19.566 ukupno, gledano u sedmičnom prosjeku. Mjesec dana ranije taj sedmični prosjek iznosio je 4.885 na dan.
Što se hospitalizovanih tiče, situacija je ipak mnogo bolja. Broj hospitalizovanih je, naime, u Irskoj od kraja novembra bio u padu, a novi je rast krenuo tek u posljednje dvije sedmice. Tako su 5. decembra u irskim bolnicama bila samo 503 covid-pacijenta, a prema posljednjim dostupnim podacima, onima od 2. januara, broj je blago porastao na 717, odnosno 144 na milion stanovnika.
Danska
Veliki rast zaraženih ima i Danska, zemlja koja je još početkom septembra ukinula preostale epidemiološke mjere, uključujući covid-potvrde, zbog izuzetno dobre epidemiološke situacije i visoke vakcinisanosti. Danska vlada tada je odlučila ne produžiti klasifikaciju covida-19 kao “društveno kritične bolesti”. To se, nažalost, pokazalo kao preuranjena odluka.
Danska tako sada duva za vrat Irskoj s 3.221 novozaraženim na dan, u sedmičnom prosjeku, na milion stanovnika, odnosno 19.384 ukupno. Eksponencijalni rast ondje je počeo prije nekih mjesec dana, kad je broj novozaraženih prosječno iznosio 4312. Broj hospitalizovanih je i ovdje u porastu, ali ni izbliza toliko drastičnom kao u Italiji, Francuskoj ili Velikoj Britaniji. 5. decembra iznosio je 447, a mjesec dana kasnije narastao je na 784, odnosno 135 na milion stanovnika.
Španija
U Španija je rast novozaraženih u posljednje vrijeme takođe eksponencijalan, iako još nije dosegao nivo Danske, Irske i Francuske.
Ovoj južnoevropskoj zemlji nije pomogla ni jedna od najviših stopa vakcinisanosti u Evropi i svijetu – 81.4 posto ukupnog stanovništva primilo je dvije doze, a 31.9 posto i booster.
Njemačka
Njemački Institut za zarazne bolesti Robert Koch izvijestio je u srijedu o 58.912 novih infekcija, što je 47 posto više nego prije sedam dana. Zemlja je zabilježila još 346 smrtnih slučajeva, čime je ukupan broj porastao na 112.925.
Ipak, prosječni broj novozaraženih je do Božića bio u padu, kad je počeo lagano rasti. Tako je 5. decembra iznosio 56.685 na dan, a mjesec dana kasnije iznosi 36.956, odnosno samo 440.5 na milion stanovnika. Podaci o hospitalizovanima za Njemačku nisu dostupni na stranici Our World in Data.
I ova zemlja planira postrožavanje mjera pa bi posjeta ugostiteljskim objektima trebala ubuduće biti omogućena samo onima koji su vakcinisani, preboljeli koronavirus te su ili negativno testirani ili su primili dodatno vakcinu, piše nekoliko medija pozivajući se na učesnike sastanka.
Hrvatska
U Hrvatskoj je pak taj broj istog dana bio više nego dvostruko veći – 1.147 na milion stanovnika, iako to predstavlja neznatni porast u odnosu na situaciju mjesec dana ranije, kad je imala 970 slučajeva dnevno na milion stanovnika, odnosno 3.960 ukupno. U četvrtak je Hrvatska oborila rekord od početka pandemije s čak 9.058 potvrđenih novih slučajeva.
Ohrabrujuće je što je broj hospitalizovanih u hrvatskim bolnicama u oštrom padu još od početka decembra, a trenutno uglavnom stagnira. Tako je 5. decembra bio hospitalizovan 2.381 covid-pacijent, a broj hospitalizovanih trenutno iznosi 1.846, odnosno oko 461 na milion stanovnika.