Kasper Klinge, profesionalni diplomata iz Danske, radio je na nekim od najturbulentnijih mjesta u svijetu. Proveo je 18 mjeseci radeći na rekonstrukciji u Avganistanu. Dvije godine se bavio kriznim menadžmentom na Kosovu.
Ipak, Klinge (46) kaže da je najteži posao upravo ovaj kojim se bavi sada: kao prvi strani ambasador svijeta u tehnološkoj industriji.
Danska je 2017. godine postala prva zemlja koja je zvanično oformila diplomatsko odeljenje koje će zastupati njene interese pred kompanijama poput Gugla i Fejsbuka.
Danski zvaničnici naročito su zabrinuti zbog načina na koji tehnološke promene utiču na zapadne demokratije: širenje lažnih vijesti i politički diskutabilnog sadržaja na društvenim mrežama, pitanja o privatnosti i prikupljanju ličnih podataka, sajber bezbjednost i niski porezi koje kompanije plaćaju izvan SAD.
Klingeov posao je deo napora da se “obezbijedi da demokratske vlade odrede granice tehnološkoj industriji, umjesto da se dešava obrnuto”, navodi Jepe Kofod, danski ministar spoljnih poslova.
Endru Kuper, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Voterlou koji se bavi proučavanjem diplomatije, smatra da kod manjih zemalja već dugo postoji potreba da se pronađu inovativni načini privlačenja pažnje moćnijih država.
Na Maldivima su, na primjer, održani sastanci pod vodom kako bi se podigla svijest o klimatskim promjenama, dok je Švedska u virtuelnom svijetu, odnosno video-igri “Second Life”, otvorila ambasadu. Ono što je iznenađujuće ovdje su, smatra Kuper, razmjere u kojima Danska primjenjuje zadatu strategiju.
“Danska mora da igra drugačiju igru”, dodaje.
Poslije dvije godine provedene na ovoj poziciji, Klinge ne živi u zabludi da su problemi Danske naročito važni za pripadnike Silicijumske doline. Danska broji 5,8 miliona stanovnika, manje nego San Francisko, a u ovoj skandinavskoj zemlji živi manje od 0,3 odsto korisnika Fejsbuka.
On se nikada nije susreo sa Markom Zakerbergom iz Fejsbuka, ili Timotijem Kukom iz Epla. Neke tehnološke kompanije saopštile su da sve bolje razumiju šta je Klingeov posao.
Piter Minster, portparol Fejsbuka, kaže: “Trebalo nam je nekoliko sastanaka kako bismo konačno shvatili Klingeove namjere i šta njegova uloga podrazumijeva. Sada vodimo dobar i konstruktivan dijalog sa danskim ambasadorom za tehnologiju koji iskreno govori i o kritikama i o pozitivnim aspektima.”
Danska se našla na meti kritika pošto je korporacije stavila u istu ravan sa suverenim vladama nacionalnih država, ali i druge zemlje počinju da odvajaju diplomatske resurse za tehnološku industriju. Francuska je imenovala ambasadora za digitalne poslove, a Australija, Britanija i Njemačka takođe imaju sektore za tehnološka pitanja.
Klinge predvodi tim od jedanaest zaposlenih – sedmoro u Kaliforniji, troje u Danskoj i jedno u Kini. Njegova kancelarija nalazi se u Palo Altu u Kaliforniji, nedaleko od sjedišta brojnih tehnoloških kompanija.
Umjesto da vrijeme provodi u frustrirajućim pokušajima da se sastane sa starijim zvaničnicima kompanija, Klinge sarađuje sa zaposlenima nižeg ranga, bivšim radnicima, ljudima iz manjih konkurentskih kompanija, nevladinih organizacija, kao i sa vladinim zvaničnicima.
Njegov tim izvještava vladu o dešavanjima u kompanijama, ali i o sajber bezbjednosti, intenziviranoj upotrebi ličnih podataka i razvoju autonomnih vozila. Danski zvaničnici potom dobijene podatke prosljeđuju zakonodavnim organima.
Klinge kaže da je pola godine proveo obilazeći tehnološke centre u Kini, Indiji i evropskim zemljama.
Smatra da je imao nekog uspjeha. Kada je prošle godine terorista usmrtio danskog državljanina na putu u Maroko, Klinge je razgovarao sa predstavnicima Fejsbuka i Gugla da sa platformi uklone snimak svirepog napada.
“Diplomatija se promijenila. Više nismo u devedesetim; ne živimo u svijetu u kojem se sve vrti oko bilateralnih odnosa sa drugim zemljama”, ističe Prija Guha, nekadašnja konzulka Britanije u San Francisku. “Države moraju da svoj pogled na diplomatiju prilagode tome.”