Novi koronavirus je stavio svijet u stanje visoke pripravnosti. Ovo oboljenje pripada porodici virusa, koja je u posljednjih 20 godina ubila više od 1.600 ljudi.

Ilustracija

Već šest osoba je preminulo, a blizu 300 je zaraženo, nakon što su oboljeli od nikada ranije viđene pneumonije.

Novi misteriozni virus, koji se pojavio u Kini prešao je granicu i stigao je do Japana, Tajlanda i Južne Koreje.

Eksperti se sada pitaju ima li ova nova bolest sličan potencijal za epidemiju, prenosi B92.

Na pitanje – da li se virus može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, već smo dobili odgovor, koji je paniku podigao na viši nivo.

“Informacije koje imamo pokazuju da postoji ograničen prenos virusa sa čovjeka na čovjeka, potencijalno među porodicama, ali vrlo je jasno da za sada ne postoji održiv prenos ovim putem”, rekla je Marija Van Kerkhov, vršilac dužnosti šefa odjeljenja za nove bolesti SZO.

Jedna od ključnih razlika između novog virusa i SARS-a ili MERS-a, koji pripadaju istoj grupi oboljenja, je u tome što još uvijek sa sigurnošću nije utvrđeno ko je životinja “domaćin” sa koje je virus počeo da se širi. Ali, izostaju i snažni dokazi o načinu prenošenja sa čovjeka na čovjeka.

“I ovaj virus će mutirati i vremenom postati nekakterističan, a s tim i nepredvidiv. U ovoj ranoj fazi teško je predvidjeti šta će virus uraditi”, ističe i Ralf Baric, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu u Sjevernoj Karolini.

“Biologija virusa je pomalo nepredvidiva kada prvi put izađe iz životinje. Onda kada pronađe novog domaćina, pokušava da se prenese dalje kako bi mogao da raste i razmnožava se. Moramo da savladamo barijere kakve nikada ranije nismo videli. Stvar je evolucije i slučajnih šansi – koliko su ljudi bliski jedni sa drugima, temperatura vazduha. Toliko je faktora u igri”, dodao je.

I SARS krenuo iz Kine

Prije nego što se SARS pojavio 2002. godine, mislilo se da koronavirusi izazivaju samo blagu bolest i da ne mogu ubiti u velikoj mjeri.

SARS je prvi put prijavljen u Kini u novembru 2002. godine, a do marta 2003. godine pronađen je na Tajlandu, u Singapuru, Hong Kongu, Filipinima, Sjedinjenim Državama, Njemačkoj i Vijetnamu. Na kraju se proširila na ukupno 27 država, zarazivši oko 8.000 ljudi i ubivši više od 700 ljudi.

Bio je to eksplozivni napad, koji se brzo širio i, čini se, relativno brzo nestao – iako su zdravstvene organizacije i dan danas u pripravnosti.

S druge strane, MERS se pokazao otpornijim – prvi put se pojavio 2012. godine u Jordanu, kada je prešao s kamila na ljude, a zatim se proširio po arapskom poluostrvu.

Do sada je identifikovano oko 2.500 slučajeva bolesti. Iako je bolest dostigla vrhunac od više od 600 zaraženih u 2014. godini, prošle godine je bilo više od 190 slučajeva. MERS je smrtonosniji je od SARS-a i odnio je oko 850 života ukupno.

“Većina ljudi zaraženi SARS-om, koji su imali simptome, zatražili su ljekarsku pomoć i zbog toga je bolest mogla da se obuzda i kontroliše”, istakao je profesor Baric.

MERS se s druge strane može širiti i među zdravom populacijom koja ne mora nužno da se razboli, ali koja može da je prenese virus na druge osjetljive pojedince.

U Abu Dabiju, gdje je bilo 89 slučajeva ove bolesti od 2012. godine, testovi na radnicima koji su bili u kontaktu sa kamilama pokazali su da mnogi imaju antitijela MERS, ali da nemaju simptome, pa se vjeruje da je moguće izgraditi i prirodni imunitet protiv ove bolesti.

Umjesto toga, rekla je dr Farida Al Hosani, stručnjak za zarazne bolesti u odjeljenju za zdravlje Abu Dabija, većina onih koji su se razboljeli imali su samo povremene kontakte sa kamilama ili radnicima koji su bili u kontaktu sa ovim životinjama. Bili su to pretežno stariji ljudi, sa zdravstvenim problemima kao što su dijabetes ili kardiovaskularne bolesti.

Značajni činioci širenja epidemije su i takozvani “super raširivači”.

Jedan pacijent sa MERS-om putovao je sa Bliskog Istoka u Južnu Koreju, što je rezultiralo 186 infekcija i 38 smrtnih slučajeva.

A “super raširivač” SARS-a bio je ljekar, koji je liječio pacijente sa tom bolešću otputovao u Hong Kong na porodično okupljanje. Smatra se da se oko 80 odsto svih slučajeva ove bolesti u Hong Kongu može povezati sa ovim jednim pacijentom.

Šta ne znamo o bolesti?

Mnogo toga! Koronavirusi se pojavljuju kod životinja – u slučaju SARS-a bolest je prešla sa slijepih miševa na cibetke, male zvijeri koje žive u šumskim predjelima Evroazije i Afrike, pa na ljude. Kod MERS-a bolest je prešla sa slijepih miševa na kamile.

Stručnjaci se trude da otkriju životinjskog domaćina ovog novog virusa – što je možda i ključni dio slagalice koji izostaje.

Profesor Ian MekKej, virolog sa Univerziteta u Kvinslendu u Australiji, rekao je da riba ili morski plodovi vjerovatno nisu krivci.

“Ne mislimo na morsku hranu kada pomislimo na koronaviruse, tako da bi ostale životinje na tržištu mogle biti vjerovatniji izvor ljudskih slučajeva. Ali sve opcije su otvorene, jer istrage koje idu uz svaku novu epidemiju uče nas novim stvarima”, rekao je on.

Istraživači sa Imperial Koledža iz Londona smatraju da je zvanična cifra potcjenjivačka, pa vjeruju da u najgorem slučaju može biti više od 1.700, a možda i 4.000 zaraženih.

Potencijalni broj oboljelih stručnjaci zasnivaju na osnovu broja onih koji putuju u Vuhan, mjesto gdje su zabilježeni prvi slučajevi virusa, ili odlaze iz ovog grada dalje noseći sa sobom misteriozno oboljenje. Inkubacijski periodu između prenošenja virusa i pojave simptoma još uvijek traje. Lunarna ili kineska Nova godina će zbog velikog protoka ljudi širom zemlje, koji će iskoristiti praznike da se sastanu sa porodicama, tek uticati na novi saldo oboljelih.

Virusi u 21. vijeku odnijeli desetine hiljade života

2003. – SARS

Teški akutni respiratorni sindrom, poznatiji kao SARS, prvi put je identifikovan 2003. u Kini, mada se vjeruje da se prvi slučaj dogodio u novembru 2002. Do jula je zabilježeno više od 8.000 zaraženih i 774 smrtnih slučajeva.

2009. – H1N1 – svinjski grip

Globalna pandemija gripa H1N1 možda je usmrtila 18.500 smrtnih slučajeva uviše od 200 zemalja. Virus H1N1 je vrsta svinjskog gripa, respiratorne bolesti svinja izazvane virusom gripa tipa A. Nastao je mutacijom humanog, ptičjeg i svinjskog virusa.

2012. – MERS

Virus se prvi put pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, a oboljeli su uglavnom bili sa prostora Bliskog istoka. Virus MERS je sličan smrtonosnom virusu pod nazivom SARS. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ukupnog broja oboljelih, 850 ljudi je preminulo.

2014. – Ebola

Epidemija ebole počela je 1. avgusta 2018. godine, kada je potvrđeno da su četiri slučaja pozitivno testirana na bolest virusa ebole (EVD) u istočnom regionu Kivua, u Demokratskoj Republici Kongo.

Virus je u junu 2019. stigao do Ugande, inficirajući petogodišnjeg dječaka iz Konga, koji je sa porodicom ušao u ovu zemlju. U novembru 2018. godine epidemija je postala najveća epidemija ebole u ​​istoriji Konga, a ubrzo je postala druga najveća epidemija ebole u ​​zabeilježenoj istoriji. Do 3. maja 2019. godine, devet mjeseci od izbijanja, broj umrlih od epidemije nadmašio je 1.000.

Epidemija hemoragične groznice ebole u ​​2014. u zapadnoj Africi bila je najveći zabilježena epidemija ebole do tada. Virus je ubio više od 11.300 ljudi prije nego što je proglašena epidemija 2016. godine. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je tada da je epidemija ebole u zapadnoj Africi “najteža, najakutnija zdravstvena kriza modernog vremena”

U epidemiji ebole do kraja 2019. godine umrlo je više od 2.200 osoba

2016. – Virus ZIKA

Početkom 2015. godine, raširena epidemija Zika groznice, izazvana virusom Zika u Brazilu, proširila se i na druge dijelove Južne i Sjeverne Amerike. Virus je pogodio i nekoliko ostrva u Tihom okeanu i jugoistočnoj Aziji.

U januaru 2016. nastala je velika panika kada je Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da će se virus vjerovatno proširiti po većem dijelu Amerike do kraja godine. SZO je predviđao da će 3 do 4 miliona ljudi biti zaraženo u roku od godinu dana, pošto se “eksplozivno širio” širom SAD-a. U novembru 2016. SZO je već najavila prekid epidemije Zika.

Zabrinutost su naročito izazvali dokazi da Zika može da izazove urođene mane kao i neurološke probleme i da virus može da se prenese sa zaražene trudnice na plod, kao i da može kod djeteta da prouzrokuje mikrocefaliju i druge teške anomalije mozga.

Virus se uglavnom širi komarcem Aedes aegipti, koji se obično nalazi u tropskoj i suptropskoj Americi. Takođe se može širiti komarcem Aedes albopictus (“azijski tigar”), koji je rasprostranjen u SAD-u.

Više od 200.000 ljudi širom svijeta zarazilo se virusom Zika, pri čemu je više od 200 osoba umrlo od posljedica virusa.

Komentari

avatar