Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Nova prognoza MMF: Recesija još dublja, oporavak sporiji

Pandemija koronavirusa zaustavila je svjetsku ekonomiju, što je pomoglo da se virus obuzda i sačuvaju životi, ali je izazvalo najgoru recesiju od velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka, navodi se u najnovijoj analizi MMF-a

Novi izvještaji MMF-a o izgledima svjetske ekonomije za ovu i sljedeću godinu ne ulivaju optimizam. Predviđa se još dubljua recesija i sporiji oporavak od posljedice pandemije koronavirusa, od onog koji je prognoziran u aprilu.

Foto: REUTERS/Yuri Gripas

Pandemija koronavirusa zaustavila je svjetsku ekonomiju, što je pomoglo da se virus obuzda i sačuvaju životi, ali je izazvalo najgoru recesiju od velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka, navodi se u najnovijoj analizi MMF-a.

Preko 75 odsto zemalja sada se otvara, ukidajući mjere zabrane kretanja iako broj oboljelih ponovo raste. Nekoliko zemalja biljleži blagi ekonomski oporavak. Ipak, uz odsustvo medicinskog rješenja, snaga oporavka je veoma neizvjesna i uticaj pandemije na različite privredne sektore i zemlje nejednak, stoji u izvještaju MMF-a.

Nova analiza te finansijske organizacije predviđa još dublju recesiju u ovoj godini od one prognozirane u aprilskom izvještaju. Pad BDP-a na globalnom nivou procijenjen je na 4,9 odsto, što je za 1,9 procentnih poena gore od podatka iz prethodne analize MMFa. I oporavak koji je prognoziran za 2021. biće manji, pa će sljedeće godine rast svjetske ekonomije biti 5,4 odsto umjesto prethodno predviđenih sedam procenata.

Kumulativni gubici svjetske ekonomije u dvogodišnjem periodu procjenjuju se na 12 hiljada milijardi dolara. Očekuje se i da će Globalni javni dug dostići 140 odsto BDP-a, nivo zabiljeležen poslije drugog svjetskog rata.

Analitičari MMF-a zaključuju da globalna privreda još nije izašla iz najgoreg perioda, da donosioci odluka moraju biti na oprezu, i prilagođavati mjere novonastalim okolnostima.

Privredi je potrebna fiskalna i monetarna podrška, uz zadržavanje transparentnosti i nezavisnog rada centralnih banaka.

Takođe, ukazuju na rizike koju nose novi talasi epidemije, koji bi mogli da smanje mobilnost i potrošnju, što ponovo dovodi do nestabilnosti javnih finansija i novog zaduživanja.

IzvorN1

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve