Njemačka: Uvode pomoć siromašnima zbog najviše inflacije od 1993. godine

S obzirom na to da inflacija u Njemačkoj ne slabi te se i dalje drži oko najviših nivoa u posljednje tri decenije, vlada u Berlinu razmišlja o uvođenju pomoći za siromašnija domaćinstva kako bi im olakšala breme poskupljenja, posebno energenata.

Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena objavljenom krajem prošle sedmice, stopa inflacije u najvećoj evropskoj privredi na godišnjem se nivou spustila u decembru na 5,7 posto, sa 6 posto u novembru, prenosi Financial Times. To je najviši nivo inflacije u Njemačkoj od 1993. godine.

Svim sredstvima

Nakon novembra, ovo je već drugi slučaj od ujedinjenja da je mjesečna stopa inflacije iznad 5 posto. Najveći generator rasta cijena je energija. Naime, cijene energenata povećane su na godišnjem nivou za 18,3 posto.

To je navelo vladu na razmatranje pružanja finansijske pomoći siromašnijim domaćinstvima kako bi lakše prebrodile zimu i povećane troškove za grijanje, izjavio je ministar finansija Christian Lindner.

“Moramo nešto učiniti. Obećavam da ćemo svim sredstvima koje stoje na raspolaganju pružiti podršku zasnovanu na solidarnosti za građane koji su posebno pogođeni”, kazao je Lindner na sastanku svoje liberalne stranke FDP u Stuttgartu.

Nakon energenata najviše su porasle cijene hrane, za 6 posto dok su troškovi stanovanja veći za 1,4 posto. U cijeloj 2021. stopa inflacije iznosila je 3,1 posto, pokazuju preliminirani podaci saveznog statističkog biroa Destatis.

Podsjetimo, tokom 2020. inflacija je bila relativno niska, tek 0,5 posto. Rastuća spirala cijena u Njemačkoj je posebno osjetljiva tema, zbog gorkih iskustava hiperinflacije 1920-ih godina. Tamošnji ekonomisti nisu složni oko pitanja kako će se inflacija kretati tokom ove godine. Naime, dio njih očekuje da će visoke cijene energenata ostati glavni pokretač ukupnog trenda poskupljenja.

“Oštar rast cijena prirodnog gasa vjerovatno se neće preliti na potrošače do početka 2022. zbog postojanja dugoročnih ugovora s dobavljačima gasa”, smatraju analitičari Leibniz instituta za ekonomska istraživanja, prenosi novinska agencija dpa.

Ekonomista ING banke Carsten Brzeski smatra kako je malo vjerovatno da će inflacija u Njemačkoj tako skoro oslabiti. Naime, od 92 najvećih komponenti potrošačke korpe, gotovo polovina je u decembru zabilježila povećanje cijena od najmanje 4 posto.

Usporedbe radi, prije godinu dana to se dogodilo kod svega 10 posto komponenti. “Druga struja mišljenja” pak smatra da će pandemijsko smanjenje poreza na dodatnu vrijednost ublažiti rast inflacije. Naime, već bi podaci za januar trebali pokazati ublažavanje rasta za jedan postotni bod.

“S obzirom na to da bi dobar dio posebnih faktora i neravnoteža između ponude i potražnje trebao oslabiti tokom 2022, očekujemo da će stopa inflacije pasti malo ispod dva posto do kraja ove godine”, izjavio je za Financial Times Jörg Zeuner, glavni ekonomista Union Investmenta.

Nimalo blistava situacija

No dok se to ne dogodi, trenutna situacija nije nimalo blistava. Cijene plina prošle sedmice na evropskom tržištu opet snažno skočile uslijed usporavanja isporuka iz Rusije, a poremećaji u dobavnim lancima i dalje uzrokuju kašnjenja isporuka te veće troškove industriji.

To je veliki problem njemačkoj privredi s obzirom na to da su knjige narudžbi tamošnje industrije prepune. U novembru je rast industrijskih narudžbi čak nadmašio i očekivanja ekonomista, porastavši za 3,7 posto.

Time je ta stavka – zahvaljujući višoj potražnji inostranih kupaca – opet zabilježila rast nakon pada u prethodnom mjesecu. Pritisak na cijene dolazi i od tržišta rada koje bilježi rastući nedostatak radne snage što dovodi do rasta plata.

Taj je trend dodatno podstakla i nova vlada kancelara Olafa Scholza obećavši povećanje minimalne satnice za 25 posto, na 12 eura.

Njemački zavod za zapošljavanje objavio je prije nekoliko dana da je broj oglašenih radnih mjesta lani porastao za 213.000, dosegnuvši 794.000. Portal za zapošljavanje Indeed tvrdi kako je broj oglasa za posao na toj stranici porastao za 50 posto u odnosu na pretpandemijske nivoe.